Hrvatski radio

Radio Dubrovnik

Gradoplov 02.05.2016.

02.05.2016.

08:20

Autor: Sebastijan Vukosavić

Gradoplov

Gradoplov

Foto: HRT / HRT

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 2. svibnja 1931. godine, u Dubrovniku je održana prva biciklistička utrka. (1) Na današnji dan, 2. svibnja 1950. godine, svečano je otvoren dubrovački vatrogasni dom. (2) 2. svibnja preminula su dva dubrovačka velikana; utemeljitelj hrvatskoga dramskog repertoara Marin Držić 1567. godine, (3) i 1683. “Otac Domovine” Stjepan Gradić. (4) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Atanazije, Boris, Eugen, Antonin i Josip. (5)

Biciklizam se kao sport pojavljuje krajem šezdesetih godina 19. stoljeća. Biciklizmom su se bavili i Dubrovčani i to puno prije osnutka kluba, 30-ih godina 20. stoljeća. Krajem 19. stoljeća, kada su u svijetu bile popularne daljinske vožnje, 1888. g. četiri dubrovčanina naumili su prijeći put od Dubrovnika do Zadra inatrag biciklima. Zamisao je djelomice ostvarena jer su u rujnu te godine do Splita stigli brodom, a od Splita do Zadra i natrag biciklima. Ondašnji listovi nazvali su ih odvažnim biciklistima što ne iznenađuje. Bicikli su u to doba imali visoke kotače i bili su neudobni za vožnju, a putovi vrlo loši.O utemeljenju prvog biciklističkog kluba 1931. godine u Dubrovniku doznajemo iz kratkog memoarskog zapisa Antuna Gjivanovića, jednoga od os­nivača, te sačuvane snimke aktivnog članstva. Bio je to koturaški športski klub "Lastavica", treći po redu klub u Dubrovniku koji je njegovao samo jedan šport. Iste godine, u okviru proslave Sv. Križa u Gružu, na današnji dan, 2. svibnja te 1931. godine, održano je nagradno natjecanje. Do cilja, ove prve dubrovačke biciklističke utrke, na tržnici u Gružu prvi je stigao Miro Rakela. (6) 

Nakon što je 25. svibnja 1949. obilježen je početak gradnje vatrogasnog doma u Dubrovniku, gdje su i danas smješteni dubrovački vatrogasci, na današnji dan, 2. svibnja 1950. godine, svečano je otvoren vatrogasni dom, jedan od prvih u tadašnjoj državi, i jedan od prvih objekata sagrađenih nakon II. Svjetskog rata u Dubrovniku. Tada dobrovoljni vatrogasci postaju članovima vatrogasne milicije, te je to ujedno početak profesionalnog vatrogastva. (7)

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 2. svibnja 1567. godine, u Veneciji je u 59. godini ži­vota umro, pjesnik, komediograf, dramski pisac, autor političkih tekstova i glumac Marin Držić Vidra, *najživotniji hrvatski renesansni pi­sac i utemeljitelj hrvatskoga dramskog repertoara. Stva­ralaštvo su mu suvremenici priznavali, ali je i pobuđivalo prijepore i dvojbe, pa je čak bio i optužen za plagijat. Ipak veći dio, prihvatio ga je i držao nezaobilaznim sudionikom svakoga pira i zabave.* Pisao je i poeziju, ali je glavno područje njegova stvaralaštva bila drama. Dio je Držićevih djela sačuvan; često su nepotpuna u rukopisima, a najpoznatija su izgublje­na komedija Pomet, pastoralna drama u stihu Tirena, Novela od Stanca, Venera i Adon, tragedija Hekuba (njegovo po­sljednje djelo), te najpoznatije komedije Dundo Maroje i Skup. God. 1562. Držić je napustio Dubrovnik i naselio se u Veneciji. 1566. Držić u Firenci piše vojvodi Cosimu Mediciju urotnička pisma, u kojima objašnjava vojvodi uzroke uzurpacije dubrovačke oligarhije nudeći mu svoje usluge ako se odluči srušiti njihovu vlast. U pismima se Držić pokazuje kao prvi veliki kritičar političke stvarnosti svojega rodnoga grada. Godinu dana nakon pokušane urote Držić je umro. Pokopan je u zajedničkoj grobnici bazilike sv. Ivana i Pavla. Njegova inovativnost ostala je za života neprepoznata, postupno su ga otkrivali budući naraštaji. Premda su mu na sceni HNK-a u Zagrebu igrali Novelu od Stanca u posljednjim godinama XIX. st., Držićev se moderni scenski glas prepoznao tek nakon prvih adaptacija Marka Foteza, koji je 1938. postavio u Zagrebu Dunda Maroja. U sljedećim desetljećima na scenu su postavljene sve njegove drame, prevođen je na mnoge svjetske jezike i prikazivan na stranim scenama. Najprije prerađivana, Držićeva se djela danas izvode s visokim stupnjem izvornosti. Najbolje su izvedbe ostvarene u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara na dubrovačkim otvorenim scenama. (8)

Na današnji dan, 2. svibnja 1683. godine, u Rimu je umro diplomat i polihistor, “Otac Domovine”  Stjepan GRADIĆ. Uz zasluge za otvorenje isusovačkog srednjoškolskog zavoda Collegium Ragusinum 1658., i uloženi trud i diplomatske vještine u obrani dubrovačke pomorske i kopnene trgovine, osobite zasluge stekao je nakon katastrofalnog potresa (1667), tražeći na svim stranama materijalnu, stručnu i vojnu pomoć. Slao je u Dubrovnik stručnjake, novac, hranu, strojeve pa i oružje, izvlačio dubrovačke kapitale iz talijanskih banaka i osigurao međunarodnu političku i diplomatsku potporu Dubrovniku protiv turskih i mletačkih pritisaka i ucjena. S rimskim arhitektima izradio je plan o obnovi grada te predložio čitav niz dalekovidnih političkih, društvenih, gospodarskih, kulturnih i vjerskih reforma, koje su imale svrstati Dubrovačku Republiku u red najnaprednijih država. Za njegove zasluge Senat ga je 1680. htio imenovati dubrovačkim nadbiskupom, ali je on to odlučno odbio s obrazloženjem da kao običan svećenik u Rimu može bolje služiti domovini nego kao nadbiskup u Dubrovniku. (9)

Na današnji dan, 2. svibnja 1925. godine, u Zagrebu je umro, jedan od najistaknutijih hrvatskih pjesnika modernizma, kritičar i prevoditelj Antun Branko Šimić. Kao zanimljivost spomenimo da je pred sam kraj života, A. B. Šimić obolio od tuberkuloze, te se 1924. pokušao liječiti u Dubrovniku i Cavtatu. (10)

Na današnji dan, 2. svibnja 1927. godine, u Zagrebu je rođen scenograf i kostimograf  Zvonko Šuler, koji je najzapaženiju karijeru ostvario u dubrovačkom Kazalištu Marina, kojemu je bio i ravnateljem i koje je zadužio radom na obnovi kazališne zgrade. Neka od najvažnijih scenografskih rješenja ostvario je na Dubrovačkim ljetnim igrama: Držićev, Dundo Maroje; Vojnovićeva, Dubrovačka trilogija; Svrha od slobode Ivana Kušana; Shakespeareov, Romeo i Julija. (11)

Na današnji dan, 2. svibnja 1997. godine u Dubrovniku je preminuo mons. dr. Severin Pernek, pod geslom "Veriteti in caritate" (Služiti istini u ljubavi) dubrovački biskup od 1967 do 1989. godine. *Kada je potres na Uskrs 1979. teško oštetio katedralu i biskupsku palaču u Dubrovniku, nastanio se u početku u zgradi Sjemeništa, a za stolnu crkvu privremeno koristio crkvu Male Braće.*  Na hodočašću u Lourdes 1980. doživio je prometnu nesreću što je ostavilo traga na njegovu zdravlju. *Spomen ploča blagopokojnom dubrovačkom biskupu mons. dr. Severinu Perneku postavljena je na zid sakristije dubrovačke katedrale.* (12)

Na današnji dan, 2. svibnja 2012. godine, u 84. godiniu Dubrovniku je umro pijanist, solist, komorni glazbenik i klavirski pedagog, prof. Ivo Brangjolica. Klasičnu gimnaziju završio u Dubrovniku. Studij klavira započeo u dubrovačkoj muzičkoj školi, te nastavio na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Od 1955. djeluje u Dubrovniku kao nastavnik klavira u Umjetničkoj školi »Luke Sorkočevića« i zatim suradnik područnog odjela zagrebačke Muzičke akademije. Usporedo se posvetio koncertnoj i solističkoj karijeri. Od 1968. koncertira kao čembalist s komornim ansamblom Collegium musicum ragusinum, kojemu je jedan od osnivača. Kao koncertni pijanist dobitnik je brojnih priznanja interpretacijama klasika i romantičara. Kao čembalist u sastavu Collegium musicum ragusinum istaknuo se izvedbama komorne glazbe starijih hrvatskih skladatelja, napose dubrovačkih. Ostvario oko 350 nastupa i niz gostovanja u zemlji i inozemstvu, te na radiju i televiziji. (13)

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u subotu, 2. svibnja ratne 1992. godine, uz tada običajenu pucnjavu sa Žarkovice i Bosanke i u kasnim noćnim satima ispaljene dvije granate na tvrđavu Imperial na Srđu, oko 10 sati otvarana je vatra i na dva policijska glisera u blizini Dakse u kojima su se nalazili promatrači Europske misije. Jedan od glisera bio je pogođen, ali srećom nitko nije stradao. U Helsinkiju je konačno postignut konsenzus oko imenovanja agresora u ovom ratu. Sve se članice jednoglasno su se slažile da su agresori Srbija i Jugoslavenska armija. (14)

Izvori i literatura:

(1) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 175,176,177

(2)http://www.dubrovacki-vatrogasci.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1&Itemid=2

(3) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(4) HBL Stjepan Krasić (2002)

(5) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(6) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 175,176,177

(7)http://www.dubrovacki-vatrogasci.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1&Itemid=2

(8) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://os-mdrzica-du.skole.hr/razmjena/marin_dr_i_

(9) HBL Stjepan Krasić (2002)

http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(12) https://hr.wikipedia.org/wiki/Severin_Pernek

*http://www.dubrovacka-biskupija.hr/portal/index.php?option=com_k2&view=item&id=1527:postavljena-spomen-plo%C4%8Da-biskupu-perneku&Itemid=466

(13) HBL Ladislav Šaban (1989)

(14) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 155,156

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Emisija

Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 7 sati i 45 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Poslušajte u Slušaonici