Gradoplov 02.05.2019.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 2. svibnja 1931. godine, u Dubrovniku je održana prva biciklistička utrka. (1) Na današnji dan, 2. svibnja 1950. godine, svečano je otvoren dubrovački vatrogasni dom. (2) 2. svibnja preminula su dva dubrovačka velikana; utemeljitelj hrvatskoga dramskog repertoara Marin Držić 1567. godine, (3) i 1683. “Otac Domovine” Stjepan Gradić. (4) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Atanazije, Boris, Eugen, Antonin i Josip. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

O društvenoj problematici vezanoj za kazališne priredbe u poslijepotresnom Dubrovniku postoji više podataka. Jedan od njih je odluka koju je Malo vijeće donijelo na današnji dan, 2. svibnja 1748. godine, kojom Malo vijeće smatra potrebnim donijeli strogu odluku po kojoj nitko ne smije pod maskom prisustvovati kazališnim priredbama uz prijetnju novčane kazne za plemiće, antunine i lazarine, u visini od 100 perpera, a za ostale od mjesec dana strogog zatvora, zatim da se ne smije s oružjem prisustvovati kazališnim izvedbama (g. 1688), dok odlukama od 4. svibnja 1748. i 19. siječnja 1750. određuje da se prvih pet redova stolica rezervira za plemiće starije od 45 godina, zatim jedan red za mlađu vlastelu, a iza njih za antunine, pa lazarine i preostalo za građane. (15) 

Biciklizam se kao sport pojavljuje krajem šezdesetih godina 19. stoljeća. Biciklizmom su se bavili i Dubrovčani i to puno prije osnutka kluba, 30-ih godina 20. stoljeća. Krajem 19. stoljeća, kada su u svijetu bile popularne daljinske vožnje, 1888. g. četiri dubrovčanina naumili su prijeći put od Dubrovnika do Zadra inatrag biciklima. Zamisao je djelomice ostvarena jer su u rujnu te godine do Splita stigli brodom, a od Splita do Zadra i natrag biciklima. Ondašnji listovi nazvali su ih odvažnim biciklistima što ne iznenađuje. Bicikli su u to doba imali visoke kotače i bili su neudobni za vožnju, a putovi vrlo loši.O utemeljenju prvog biciklističkog kluba 1931. godine u Dubrovniku doznajemo iz kratkog memoarskog zapisa Antuna Gjivanovića, jednoga od os­nivača, te sačuvane snimke aktivnog članstva. Bio je to koturaški športski klub "Lastavica", treći po redu klub u Dubrovniku koji je njegovao samo jedan šport. Iste godine, u okviru proslave Sv. Križa u Gružu, na današnji dan, 2. svibnja te 1931. godine, održano je nagradno natjecanje. Do cilja, ove prve dubrovačke biciklističke utrke, na tržnici u Gružu prvi je stigao Miro Rakela. (6) 

Na današnji dan, 2. svibnja 1940. godine , Dubrovnik je posjetio tajnik HSS-a Juraj Krnjević. Naime, najutjecajnija hrvatska stranka HSS je tih godina bio podijeljen i nesložan i ta je nesloga riješena tek nakon  boravka Jurja Krnjevića u Dubrovniku, koji je uspio ujediniti tri gradske organizacije (Gruž, Pile, Dubrovnik i Grad) u jednu. (16) 

Nakon što je 25. svibnja 1949. obilježen je početak gradnje vatrogasnog doma u Dubrovniku, gdje su i danas smješteni dubrovački vatrogasci, na današnji dan, 2. svibnja 1950. godine, svečano je otvoren vatrogasni dom, jedan od prvih u tadašnjoj državi, i jedan od prvih objekata sagrađenih nakon II. Svjetskog rata u Dubrovniku. Tada dobrovoljni vatrogasci postaju članovima vatrogasne milicije, te je to ujedno početak profesionalnog vatrogastva. (7) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 2. svibnja 1567. godine, u Veneciji je u 59. godini ži­vota umro, pjesnik, komediograf, dramski pisac, autor političkih tekstova i glumac Marin Držić –Vidra, *najživotniji hrvatski renesansni pi­sac i utemeljitelj hrvatskoga dramskog repertoara. Stva­ralaštvo su mu suvremenici priznavali, ali je i pobuđivalo prijepore i dvojbe, pa je čak bio i optužen za plagijat. Ipak veći dio, prihvatio ga je i držao nezaobilaznim sudionikom svakoga pira i zabave.* Pisao je i poeziju, ali je glavno područje njegova stvaralaštva bila drama. Dio je Držićevih djela sačuvan; često su nepotpuna u rukopisima, a najpoznatija su izgublje­na komedija Pomet, pastoralna drama u stihu Tirena, Novela od Stanca, Venera i Adon, tragedija Hekuba (njegovo po­sljednje djelo), te najpoznatije komedije Dundo Maroje i Skup. God. 1562. Držić je napustio Dubrovnik i naselio se u Veneciji. 1566. Držić u Firenci piše vojvodi Cosimu Mediciju urotnička pisma, u kojima objašnjava vojvodi uzroke uzurpacije dubrovačke oligarhije nudeći mu svoje usluge ako se odluči srušiti njihovu vlast. U pismima se Držić pokazuje kao prvi veliki kritičar političke stvarnosti svojega rodnoga grada. Godinu dana nakon pokušane urote Držić je umro. Pokopan je u zajedničkoj grobnici bazilike sv. Ivana i Pavla. Njegova inovativnost ostala je za života neprepoznata, postupno su ga otkrivali budući naraštaji. Premda su mu na sceni HNK-a u Zagrebu igrali Novelu od Stanca u posljednjim godinama XIX. st., Držićev se moderni scenski glas prepoznao tek nakon prvih adaptacija Marka Foteza, koji je 1938. postavio u Zagrebu Dunda Maroja. U sljedećim desetljećima na scenu su postavljene sve njegove drame, prevođen je na mnoge svjetske jezike i prikazivan na stranim scenama. Najprije prerađivana, Držićeva se djela danas izvode s visokim stupnjem izvornosti. Najbolje su izvedbe ostvarene u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara na dubrovačkim otvorenim scenama. (8)

Na današnji dan, 2. svibnja 1683. godine, u Rimu je umro diplomat i polihistor, “Otac Domovine”  Stjepan Gradić. Uz zasluge za otvorenje isusovačkog srednjoškolskog zavoda Collegium Ragusinum 1658., i uloženi trud i diplomatske vještine u obrani dubrovačke pomorske i kopnene trgovine, osobite zasluge stekao je nakon katastrofalnog potresa (1667), tražeći na svim stranama materijalnu, stručnu i vojnu pomoć. Slao je u Dubrovnik stručnjake, novac, hranu, strojeve pa i oružje, izvlačio dubrovačke kapitale iz talijanskih banaka i osigurao međunarodnu političku i diplomatsku potporu Dubrovniku protiv turskih i mletačkih pritisaka i ucjena. S rimskim arhitektima izradio je plan o obnovi grada te predložio čitav niz dalekovidnih političkih, društvenih, gospodarskih, kulturnih i vjerskih reforma, koje su imale svrstati Dubrovačku Republiku u red najnaprednijih država. Za njegove zasluge Senat ga je 1680. htio imenovati dubrovačkim nadbiskupom, ali je on to odlučno odbio s obrazloženjem da kao običan svećenik u Rimu može bolje služiti domovini nego kao nadbiskup u Dubrovniku. (9)

Na današnji dan, 2. svibnja 1925. godine, u Zagrebu je umro, jedan od najistaknutijih hrvatskih pjesnika modernizma, kritičar i prevoditelj Antun Branko Šimić. Kao zanimljivost spomenimo da je pred sam kraj života, A. B. Šimić obolio od tuberkuloze, te se 1924. pokušao liječiti u Dubrovniku i Cavtatu. (10)

Na današnji dan, 2. svibnja 1927. godine, u Zagrebu je rođen scenograf i kostimograf  Zvonko Šuler, koji je najzapaženiju karijeru ostvario u dubrovačkom Kazalištu Marina, kojemu je bio i ravnateljem i koje je zadužio radom na obnovi kazališne zgrade. Neka od najvažnijih scenografskih rješenja ostvario je na Dubrovačkim ljetnim igrama: Držićev, Dundo Maroje; Vojnovićeva, Dubrovačka trilogija; Svrha od slobode Ivana Kušana; Shakespeareov, Romeo i Julija. (11)

Na današnji dan, 2. svibnja 1997. godine u Dubrovniku je preminuo mons. dr. Severin Pernek, pod geslom "Veriteti in caritate" (Služiti istini u ljubavi) dubrovački biskup od 1967 do 1989. godine. *Kada je potres na Uskrs 1979. teško oštetio katedralu i biskupsku palaču u Dubrovniku, nastanio se u početku u zgradi Sjemeništa, a za stolnu crkvu privremeno koristio crkvu Male Braće.*  Na hodočašću u Lourdes 1980. doživio je prometnu nesreću što je ostavilo traga na njegovu zdravlju. *Spomen ploča blagopokojnom dubrovačkom biskupu mons. dr. Severinu Perneku postavljena je na zid sakristije dubrovačke katedrale.* (12)

Na današnji dan, 2. svibnja 2012. godine, u 84. godiniu Dubrovniku je umro pijanist, solist, komorni glazbenik i klavirski pedagog, prof. Ivo Brangjolica. Klasičnu gimnaziju završio u Dubrovniku. Studij klavira započeo u dubrovačkoj muzičkoj školi, te nastavio na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Od 1955. djeluje u Dubrovniku kao nastavnik klavira u Umjetničkoj školi »Luke Sorkočevića« i zatim suradnik područnog odjela zagrebačke Muzičke akademije. Usporedo se posvetio koncertnoj i solističkoj karijeri. Od 1968. koncertira kao čembalist s komornim ansamblom Collegium musicum ragusinum, kojemu je jedan od osnivača. Kao koncertni pijanist dobitnik je brojnih priznanja interpretacijama klasika i romantičara. Kao čembalist u sastavu Collegium musicum ragusinum istaknuo se izvedbama komorne glazbe starijih hrvatskih skladatelja, napose dubrovačkih. Ostvario oko 350 nastupa i niz gostovanja u zemlji i inozemstvu, te na radiju i televiziji. (13) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u subotu, 2. svibnja ratne 1992. godine, uz tada običajenu pucnjavu sa Žarkovice i Bosanke i u kasnim noćnim satima ispaljene dvije granate na tvrđavu Imperial na Srđu, oko 10 sati otvarana je vatra i na dva policijska glisera u blizini Dakse u kojima su se nalazili promatrači Europske misije. Jedan od glisera bio je pogođen, ali srećom nitko nije stradao. U Helsinkiju je konačno postignut konsenzus oko imenovanja agresora u ovom ratu. Sve se članice jednoglasno su se slažile da su agresori Srbija i Jugoslavenska armija. (14) 

Izvori i literatura:

(1) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 175,176,177

(2)http://www.dubrovacki-vatrogasci.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1&Itemid=2

(3)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(4) HBL Stjepan Krasić (2002)

(5) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(6) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 175,176,177

(7)http://www.dubrovacki-vatrogasci.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1&Itemid=2

(8) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://os-mdrzica-du.skole.hr/razmjena/marin_dr_i_

(9) HBL Stjepan Krasić (2002)

http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(10)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(12)https://hr.wikipedia.org/wiki/Severin_Pernek

*http://www.dubrovacka-biskupija.hr/portal/index.php?option=com_k2&view=item&id=1527:postavljena-spomen-plo%C4%8Da-biskupu-perneku&Itemid=466

(13) HBL Ladislav Šaban (1989)

(14) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 155,156

(15) MIHO DEMOVIĆ, GLAZBA I GLAZBENICI U DUBROVAČKOJ REPUBLICI: OD POLOVINE XVII. DO PRVOG DESETLJEĆA XIX. STOLJEĆA, str. 116

(16) http://hr.wikipedia.org/wiki/Dubrovnik