Gradoplov 03.01.2020.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN 3. siječnja slavi se blagdan Presvetog Imena Isusovog. U glavni kalendar Katoličke Crkve uvršten 1721., a Reformom pape Pia X. slavi se 3. siječnja. (1) U Dubrovačkoj biskupiji obilježava se Dan smrti don Marka Herendije (1916-1996) (2) Uz današnji dan, 3. siječnja, u katoličkom kalendaru upisana su imena: - Mladenka, Genoveva, Anastazija, Cvijeta (3) U kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, od 2. do 4. siječnja, obilježavao se blagdan – Procesije za novu vladu. (4) Na današnji dan, 3. siječnja 1879. godine, u Dubrovniku umro je dobrotvor Božo Bošković. (5) Na današnji dan, 3. siječnja 1980. godine, umro je skladatelj i pravnik Vladimir Berdović. (6)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 3. siječnja 1359. godine, ugarsko-hrvatski kralj Ludovik Dubrovčanima je izdao posebnu ispravu, kojom im potvrđuje da mogu izabrati bilo koga za svoga kneza, izuzevši Mlečane i ostale kraljeve neprijatelje, sada i bez kraljeve potvrde izbora, što su podrazumijevale odredbe Višegradskog ugovora. Dubrovčani zaista nisu nikoga izvan Općine postavljali za kneza, već su svakog mjeseca birali predstavnika zvanog latinski rektorom, a hrvatski knezom. Knez ima časti i prava što ih je imao i za vladavine Mletaka, ali ipak ograničene Malim vijećem i Vijećem umoljenih - Senatom, koje bira Veliko vijeće. I pojam dubrovačka vlada ostaje nepromijenjen. Osobito je bila važna služba latinski nazvana provisores, odnosno hrvatski providnici. Provisores su se brinuli za sigurnost i dobrobit države, te bdjeli nad pravilnim izvršavanjem zakona. Imali su se pravo suprotstaviti svakoj odredbi dubrovačkih vlasti i obustaviti njeno izvršenje, a u tom bi slučaju konačnu odluku donosilo Vijeće umoljenih. (7) 

Na današnji dan, 3. siječnja 1461. godine, Malo vijeće zaključuje, da se izvidi o uzimanju u službu majstora Michelozzija, inženjera iz Firence, koji se smatra graditeljem Minčete.  On je stvarno 1461. izradio model njezine izgradnje, ali ideja o zaokruživanju tri strane stare četverouglaste kule i njezinoj izgradnji u valjkastom obliku, kako zapisuje Lukša Beritić u knjizi Utvrđenja grada Dubrovnika, potekla je od samih Dubrovčana, i to 6 godina prije dolaska Michelozzija u Dubrovnik. (8) 

Na današnji dan, 3. siječnja 1527. godine, Senat je izdao razne odredbe za spas države od kuge. Naložio je da se najprije moraju spaliti svi domovi u kojima su žitelji pomrli od kuge, i stvari u njima, izuzevši finu svilu i tkanine koje su služile za prodaju. Naime, uz sav postroženi nadzor nad prometom putnika, roba i pomoraca, 6. prosinca 1526. godine, počela je jedna od najpogubnijih epidemija koja je ikada zadesila Dubrovačku Republiku, za koju Anonim piše da to nije bio samo pomor nego srdžba Božja - Non fu mortalità, ma ira di Dio, te da je tijekom godine dana, koliko je pošast trajala, stradalo 75 vlastelina, 84 vlastelinke i 20.000 pučana. (9) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 3. siječnja 1879. godine, u rodnom Dubrovniku umro je dobrotvor Božo Bošković. Bio je ugledan i imućan trgovac. Ostavio je dubrovačkoj općini 10 000 forinti za školovanje zapuštene djece »bez razlike vjere«. Tim je novcem prema oporuci trebalo djecu skitnice osposobiti za neki posao. Po njegovoj želji, njegova sestra Marija, žena Teodora i brat Nikola osnivaju žensku jednorazrednu školu za pravoslavne djevojke pod imenom Zaklada Boža Boškovića. (10)

Na današnji dan, 3. siječnja 1896. godine, u Zadru je umro hrvatski političar, jedan od prvaka Narodne stranke, druge polovice 19. stoljeća i jedan od vođa hrvatskog preporoda u Dalmaciji Miho Klaić, rođen u Dubrovniku 1829. godine. (11)

Na današnji dan, 3. siječnja 1938 godine, u Ljubljani je u 28. godini od tuberkuloze umro dubrovački slikar Ivan Ettore. U Dubrovniku mu je priređena retrospektivna i komemorativna izložba1961. godine. (12)

Na današnji dan, 3. siječnja 1960. godine, u Trpnju jerođen Ranko Bongvardo (satnik), dočasnik trgovačke mornarice, trajno nastanjen u Postupu, poginuo 18. prosinca 1991. godine na brdu Zec kod Stona, kao pripadnik MOMP-a "Pelješac",  prilikom izvršenja borbene zadaće.  (13)

Na današnji dan, 3. siječnja 1964. godine, u Dubrovniku jerođen Mato Golubić (satnik), poslovođa, trajno nastanjen u Ljutoj, u Konavlima, poginuo 21. listopada 1992. godine u Gabrilima, kao pripadnik Konavoske bojne, s činom satnika, tijekom Operacije Konavle u Konavoskim brdima. (14)

Na današnji dan, 3. siječnja 1980. godine, u Zagrebu je umro skladatelj, dirigent i pravnik Vladimir Berdović. Od 1945–1954. urednik glazbenog programa Radio-Dubrovnika, 1946–1970. dirigent Radio-zbora, 1955–1960. član dubrovačkoga Gradskog orkestra i violončelist u komornim ansamblima, te šef glazbenog programa Dubrovačkih ljetnih igara (1956–1963). Kao skladatelj svoja djela najčešće temelji na nacionalnom stilskom izrazu, a harmonijska građa mu je umjereno moderna. Tematska povezanost s rodnim Dubrovnikom i Dalmacijom prepoznatljiva je u mnogim vokalnim i instrumentalnim Berdovićevim djelima. (15)

Na današnji dan, 3. siječnja 2012. godine, u Dubrovniku je umropomorski pedagog i povjesničar navigacije Boris Franušić. (16) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u petak 3. siječnja 1992. godine, nakon što je dan ranije u Sarajevu u nazočnosti Cyrusa Vancea potpisan 15. sporazum o prekidu vatre, potpuni prekid vatre bio je predviđen na današnji dan 3. siječnja u 18 sati. No, kako je zapisao Ivo Stjepović u knjizi Zapisi iz opkoljenog grada - dani koji se ne smiju zaboraviti, na dubrovačkom području kasno poslijepodne otvarana je dosta jaka vatra iz Mokošice na Sustjepan. (17) 

Izvori i literatura:

(0) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 135,136

(1) https://hr.wikipedia.org/wiki/Presveto_Ime_Isusovo

(2) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(3) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(4) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 86,87*80,81,**85,

(5) HBL Anđelka Stipčević-Despotović (1989)

(6) HBL Nikša Njirić (1983)

(7) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 135,136

(8) LUKŠA BERITIĆ , UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 84

(9) ZLATA BLAŽINA TOMIĆ, KACAMORTI I KUGA – UTEMELJENJE I RAZVOJ ZDRAVSTVENE USLUGE U DUBROVNIKU, str. 150,151

(10) HBL Anđelka Stipčević-Despotović (1989)

(11) http://hr.wikipedia.org/wiki/Miho_Klaić

http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(12) HBL Antun Karaman (1998)

(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -169-

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -209-

(15) HBL Nikša Njirić (1983)

(16) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(17) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 89