Gradoplov 03.02.2017.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Blagdan je Sv. Vlaha zaštitnika Grada i biskupije i Dan Grada Dubrovnika. (1) Drage Dubrovkinje i Dubrovčani, i svi koje će Festa sv. Vlaha – 'dan ki dohodi jednom nami na godište' – zateći u Gradu i izvan Dubrovnika čestitamo Vam Festu sv. Vlaha i želimo Vam njegov moćni zagovor i obilje Božjeg blagoslova. Živio sveti Vlaho! (2) Uz današnji dan, u katol. kal. upisana su imena: Blaž, Vlaho, Tripun, Tripo i Oskar. (3)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 3. veljače 1190. godine, na blagdan sv. Vlaha koji se već slavi kao dubrovački zaštitnik, sastavljene su tri važne isprave. Tog su dana u Dubrovniku boravili poslanici istarskog grada Rovinja. Izdana je ugovorna isprava, kojom se obnavlja ugovor o mirnom stanju između Rovinja i Dubrovčana, te se rovinjski poslanici zaklinju da će i nadalje održavati vječni mir s Dubrovčanima.

Istog se dana u Dubrovniku sklapa i ugovor o slobodnoj plovidbi dubrovačkih brodova Jadranom i onih iz Apulije koji uplovljavaju u dubrovačku luku, između Dubrovnika i Kačića, hrvatskog plemena s područja negdašnje Makarske županije u Neretljanskoj oblasti. Dubrovčani su nastojali pronaći oblik uzajamne snošljivosti, kako bi spriječili njihovo pljačkanje i gusarstvo, koje je moglo naškoditi dubrovačkim trgovačkim probicima i vezama s ostalim gradovima. Važna je zadnja odredba ugovora u kojoj se kaže da Kačići u području između Molunta i Vratnika neće uznemirivati brodove koji budu iz Apulije plovili u Dubrovnik. Time se na području Dubrovnika, ali i izvan njega, osigurava slobodna plovidba čak i nedubrovačkim brodovima koji dolaze iz Apulije, s kojom je Dubrovnik imao jake pomorsko-trgovačke veze. 1190. godine prvi put se javlja tzv. sloboda sv. Vlaha. Dubrovačka vlada, plemstvo i puk upravo na dan sv. Vlaha, te 1190. godine, izdaju ispravu kojom se utvrdjuje sloboda sv. Vlaha. Prema njoj, svaki dužnik i zločinac, bio on Dubrovčanin ili stranac, može doći u Dubrovnik tri dana pred blagdanom sv. Vlaha i ostati još tri dana nakon blagdana, dakle ukupno sedam dana, a da mu se u Dubrovniku ne smije ništa dogoditi. Ta sloboda, zvana kasnije latinski i franchisia, bila je na snazi cijelo doba stare Dubrovačke Općine i Republike, da bi kasnije bila ograničena samo na dužnike. Osim slobodarskoga i humanog značaja imala je ona i praktičan ekonomski smisao, jer su se dužnici, prognanici i bjegunci, došavši slobodno u Dubrovnik, često imali prilike nagoditi sa svojim vjerovnicima i tako se riješiti prognaništva. (4) 

Od više vrsta dvoboja u Dubrovniku susrećemo: hoplomahiju, giostru i dvoboj zbog uvrede časti. Hoplomahija označava boj teškim oružjem. U Dubrovačkoj Republici značila je simboličnu borbu domaće i protivničke vojske što se u okviru vojne smotre izvodila svake godine na današnji dan, 3. veljače, dan dubrovačkog zaštitnika sv. Vlaha. Okupljanja i sudjelovanja na svečanostima Sv.Vlaha, po svemu sudeći, započeta su 1383. godine, a posljednja su se održala 20. siječnja 1806. godine. U prazničke dane za dubrovačke mladiće bila su organizirana i natjecanja gađanja samostrijelom ili strijelom. Poznata su prema običaju, dva opća nagradna natjecanja, i to na blagdan sv. Vlaha, na današnji dan, 3. veljače i njegove ruke, 5. lipnja. (5) 

Na današnji dan, 3. veljače 1929. godine, u Dubrovniku je izmjereno  -11 stupnjeva celzijevih. Toga dana, te možda i najekstremnije hladne zime, u Europi prozvane “Zima stoljeća” od hladnoće su pucale vodovodnih cijevi. (6) 

Društvo, koje djeluje i danas pod imenom „DUB“ osnovano je daleke 1898. godine, pod nazivom „Društvo za promicanje interesa Dubrovnika“. Od 1921. ono djeluje kao „DUB – društvo za razvitak Dubrovnika i okolice“, a od 1932. Društvo je počelo osnivati i svoje podružnice. Na današnji dan, 3. veljače 1934. godine održano je prvo vijeće „DUB-a i njegovih podružnica. Vijeće je održano u prostorijama društva u ulici sv. Katarine „u staroj gimnaziji“,  za vrijeme predsjedničkog mandata Luka Bone, predsjednika „DUB-a“ od 1921. do 1937. godine, kada ga je na toj dužnosti naslijedio dr. Milo Katić. (7)

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 3. veljače 1946. godine, u Požegi je rođenaknjiževna povjesničarka Dunja Fališevac, koja je ponudila nove uvide u prozne tekstove hrvatskog srednjovjekovlja, a posebice u liriku Ivana Bunića Vučića (Ivan Bunić Vučić, 1987). Objavila je i studije o dubrovačkoj književnoj kulturi Dubrovnik: otvoreni i zatvoreni grad (2007). (8) 

Na današnji dan, 3. veljače 1949. godine, u Dubrovniku je  rođen Pavo Matana (stožerni narednik), vozač, trajno nastanjen u Dubrovniku, obolio i umro 16. veljače 1994. godine u Dubrovniku, kao pripadnik 163. brigade HV-e. (9) 

Na današnji dan, 3. veljače 1950.  godine, u Dubrovniku je rođen pjevač zabavne glazbe Milo Hrnić. Tri puta je pobijedio na Festivalu zabavne glazbe u Splitu, prodao je više od milijun nosača zvuka, izdao 20 albuma i preko 200 pjesama. Godine 2004. Dubrovčani su Mila Hrnića i Terezu Kesoviju proglasili pjevačima stoljeća za grad Dubrovnik. (10) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u ponedjeljak  3. veljače ratne 1992. godine, Grad je bio pod opsadom srpskocrnogorskih trupa, pa nije bilo procesije. Svečanost je bila skromna, iako je bila jubilarna 1020. godišnjica Feste. Na svečanosti nazočilo je 13 hrvatskih biskupa na čelu s blagopokojnim kardinalom Franjom Kuharićem. *Dubrovački biskup Želimir Puljić obratio se okupljenom puku „Ohrabri se, narode moj“!* **Nije se te godine pucalo iz trombuna, onako slavljenički i ponosno, već su trombunjeri u cijevi svojih pušaka zataknuli grančicu masline te dostojanstveno hodali u procesiji mira, slaveći Dan dubrovačkog zaštitnika, sv. Vlaha s ostalim vjernicima koji su došli hodočastiti dubrovačkom parcu.** Oko deset sati tog 3. veljače, pristigao je i treći konvoj ljubavi „Libertas“ Dubrovnik. (11) 

Izvori i literatura:

(1) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(2) http://pg-dubrovnik.net/2014/01/sveti-vlaho-zastitinik-nasega-grada-dan-nase-skole/

(3) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(4) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 48,49

(5) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 24,25

(6) CRO METEO

(7) SEBASTIJAN VUKOSAVIĆ, DIPLOMSKI RAD "SPREGA TURIZMA I MEDIJA IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA", Str. 21

(8) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(9) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -233-

(10) http://hr.wikipedia.org/wiki/Milo_Hrnić

(11) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 114,115

*http://www.tzdubrovnik.hr/vodic_novost.php?id=1509&id_main=#.VP7BpvmG-Ck

**http://www.dubrovacka-biskupija.hr/portal/index.php?option=com_k2&view=itemlist&task=tag&tag=festanjuli&Itemid=665