Gradoplov 03.08.2016.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Blagdan je Našašća Sv. Stjepana, kojim se slavi pronalazak kostiju i groba sv. Stjepana Prvomučenika, (0) koji se kao blagdan 3. kolovoza, obilježavao i u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike. (1) U dubrovačkoj biskupiji, sv. Stjepana kao svetkovinu i naslov župne crkve danas slave Luka Šipanska i Zaton, a slave ga i Janjina, Majkovi Gornji, Sustjepan, Duba i Topolo. (2) U dominikanskim zajednicama – spomen je bl. Augustina Kažotića. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Augustin, Lidija, Stjepan, Spasoje i Gustav. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

U travnju 1416., umro je splitski herceg i vojvoda Donjih Krajeva Hrvoje Vukčić Hrvatinić. U to doba Omišani i Krajinjani počeli su ponovno, u većoj mjeri gusariti i napadati otoke Brač i Hvar, koji su tada bili pod dubrovačkom upravom. Nešto kasnije, 3. kolovoza 1416. godine, dubrovačka vlada upućuje pismo Ivanišu Nelipiću, koji je vladao skoro samostalno u većem dijelu Hrvatske južno od Velebita i tuži se na Omišane, spominjući kako je pohvatane gusare strogo kaznila. Traži od njega da obuzda Omišane i poradi kako bi se među njima obnovilo prijateljstvo, kakvo je vladalo u doba vojvode Hrvoja. Knez Ivaniš Nelipić je umro 1434, Omiš je 1444. trajno pripao Mlecima, čime je ovdje nestalo gusarstva. (5)

Poput plivačke sekcije ŠK "Juga", nastale iz Republike "Danče", tako je i mladež Pila organizirana u Kraljevinu "Penatur", osnovala 1924. godine Pomorski športski klub "Penatur". Svrha kluba bila je njegovanje: plivanja, vaterpola, skokova u vodu, ronjenja i priređivanja kupališnih ljetnih svečanosti, za što su imali i vlastitu glazbu. Bio je to jedinstveni sportski klub, jer su aktivni članovi mogli biti samo rođeni Dubrovčani. U godini osnutka zabilježeni su i prvi nastupi. Dana 28. lipnja 1924. bile su dvije vaterpolske utakmice s "Jugom". Na temelju dostupnih podataka može se zaključiti da su to prve javne vaterpolske utakmice novoosnovanih klubova. Idući susreti odigrani su, na današnji dan, 3. kolovoza 1924. godine, u Gradskoj luci. Nastupile su po dvije momčadi engleske flote, koja se nalazila u posjetu Dubrovniku, i domaćeg PŠK "Penatur". Iako su gosti izborili dvostruku pobjedu, ovaj susret ima povijesni značaj jer je "Penatur" tako postao prvi dubrovački klub koji je odigrao međunarodnu vaterpolsku utakmicu. Nakon dvije godine klub je pristupio ŠK "Građanski" i pod tim imenom nastavlja kao sekcija sve do 1929. godine. Tada prestaje s javnim nastupima, a aktivnost se svodi na rekreativno bavljenje plivačkim sportom. (6)

Hrvatski hodočasnici, predvođeni zagrebačkim nadbiskupom dr. Alojzijem Stepincem, vračajući se s dodčašća u Svetoj zemlji, na današnji dan, 3. kolovoza 1937. godine zaustavili su se u Gružu, gdje su ih na brodu posjetili dubrovački  biskup Josip Carević, s mnogobrojnim klerom, svjetovnim i redovničkim, te delegacije hrvatskih katoličkih društava Dubrovnika: Katoličko društvo Bošković, Anica Bošković, Domagoja, Križara, Krščančskih majki, franjevački i dominikanski red, Crkovinarstvo svetog Vlaha, Crkveni pjevački zbor, Narodna ženska zadruga i dr. Biskup Carević je zahvalio nadbiskupu Stepincu što je u Jeruzalemu posvetio oltar svetog Nikole Tavelića i time u Svetoj zemlji ostavio religiozni spomenik hrvatskog naroda. (7)

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 3. kolovoza 1756. godine, u Dubrovniku je rođen prosvjetiteljski pisac Tomo Basiljević (Bassegli). U Beču je primljen u jozefinističke slobodnozidarske krugove. Od 1792. živio je u Dubrovniku. Bio je profrancuski orijentiran, a i pisao je u duhu prosvjetiteljstva, ponajviše pod utjecajem Voltairea i Rousseaua. *Tijekom cijelog svog plodnog života borio se za reforme, što je rezultiralo djelom pod naslovom "Plan reformi u Dubrovačkoj Republici", u kojem je točno sagledao sile koje pokreću dubrovačko društvo, kao i one koje ga koče u njogovom razvoju. Njegova kritika odnosila se na sve sektore dubrovačkog državnog uređenja, privrede, kulture, zdravstva i privatnog života, predstavljajući vriijedni povijesni dokument. Prikazujući stanje Dubrovačke Republike po ugledu na francuske departmane, on je kao rijetko tko smatra sastavnim dijelom Dalmacije.* (8)

Na današnji dan, 3. kolovoza 1883. godine, u Vrgorcu je rođen kritičar, teoretičar i povjesničar književnosti Albert HALER. Radio je kao gimnazijski profesor u Dubrovniku u dva navrata, a 1939. postaje njezinim ravnateljem. Među glavnim Halerovim djelima su i: Gundulićev »Osman«: s estetskoga gledišta (1929), i Novija dubrovačka književnost (1944). Albert Haler, ubijen je na Križnom putu, za povlačenja prema Bleiburgu u mjestu Kamnica kraj Maribora, 18. svibnja 1945. godine. Njegov ime danas nosi jedna dubrovačka ulica. (9)

Na današnji dan, 3. kolovoza 1928. godine, u Dubrovnik je rođen dr. sc. Josip Lovrić, profesor emeritus Sveučilišta u Dubrovniku, inženjer brodogradnje, pomorski stručnjak, znanstvenik, izumitelj, poliglot, publicist, urednik i pisac. 1997. imenovan je rektorom Veleučilišta u Dubrovniku, jezgre iz koje 2004. nastaje Sveučilište u Dubrovniku. Bio je član i osnivač Hrvatske akademije tehničkih znanosti Zagreb. Od 1979. do smrti bio je glavni urednik časopisa „Naše more“ , jedinog znanstvenog pomorskog časopisa u Hrvatskoj. Od 1971., član je upravnog tijela „Društva prijatelja dubrovačke starine“ i jedan od predsjednika. Uspješno se bavio i književnim radom pišući pod pseudonimom Jozo Lovrić Jadrijev. Preminuo je u 26. studenoga 2012. g., u rodnom Dubrovniku. (10)

Na današnji dan, 3. kolovoza 1967. godine, u Splitu jerođen Vladimir Vuković, soboslikar, trajno nastanjen u Splitu, poginuo je 12. studenoga 1991. godine na Strinčjeri, kao pripadnik 9. bojne HOS-a 4. brigade ZNG-e Split, prilikom izvršenja borbene zadaće. (11)

Pisac Ivan Dragojević, iz Vele Luke, autor romana  R2 iz 1973., u kojem je izravno opisao komunističke zločine u Dubrovniku 1944., zbog čega je uhićen i osuđen na godinu dana zatvora, umro je u Zagrebu, u 66. godini života, na današnji dan, 3. kolovoza 1999. godine. (12)

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Do pobjedonosnog okončanja Domo­vinskog rata i neposredno nakon njega u dubrovačkim postrojbama Hrvat­ske vojske poginulo je više dubrovačkih hranitelja. Na današnji dan, 3. kolovoza 1995. godine u Zatonu u neprijateljskom topničkom napadu, u popodnevnim satima tri su mlada života izbrisale nasumice ispaljene granate. Poginuli su: pripadnik 163. brigade HV-e Frano Goić (24), (13)teDanijela Spajić (25) i 17- godišnji Orsat Domaćin svi iz Dubrovnika. Troje Orastovih prijatelja tom je prigodom teško ranjeno Romana Tomić, Lukša Pavličević i Nikša Matić. Toga dana nakon dugog primirja ispaljene granate na Veliki Zaton, posljednje koje su pale na uže područje grada. (15) Na području Dubrovačko neretvanske županije tijekom Domovinskog rata poginulo je 92-oje civila, a od toga 15-toro djece do 18 godina starosti. Ukupan broj civilnih invalida Domovinskog rata broji više od 140 osoba, a među njima je 36 djece, koji su u vrijeme ranjavanja imali manje od 18 godina. (14)

Izvori i literatura:

(0) http://www.katehetski-nadbiskupija-split.net/katolicki-vjeronauk/sveti-stjepan-prvomucenik/

(1) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 231

(2) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(3) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 280,281

(6) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 161,162,163

(7) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(8) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

* Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(9) HBL Miroslav Šicel (2002)

(10) IM MEMORIAM, dr. sc. Josip Lovrić, profesor emeritus (1928. – 2012.), prof. dr. sc. Mateo Milković, “Naše more” 59(5-6)/2012

(11) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -144-

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 50 , VJEČNI KAO DOMOVINA, Str. -241- Frano Goić 

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 267, 270

(15) http://dubrovniknet.hr/novost.php?id=14206#.V3vtdtR97iw

dubrovniknet team/K.F.