Hrvatski radio

Radio Dubrovnik

Gradoplov 04.01.2017.

04.01.2017.

08:20

Autor: Sebastijan Vukosavić

Gradoplov

Gradoplov

Foto: HRT / HRT

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN U kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, od 2. do 4. siječnja, obilježavao se blagdan – Procesije za novu vladu. (1) Na današnji dan, 4. siječnja 1200. godine, Papa Inocencije III., poslao je bulu svim vjernicima dubrovačke crkvene provincije. (2) Na današnji dan, 4. siječnja 1476. godine, Malo vijeće naredilo je nadstojnicima radova, da naprave streljanu na Pilama sa kućicom, koja će biti postavljena na pilastre, gdje mogu stajati balistrijeri (strijelci). (3) Na današnji dan, 4. siječnja 1558. godine, primljena je i potpisana odredba o smanjivanju državnih izdataka, odnosno Uredba o štednji dubrovačke vlade. (4) Povodom požara koji je uništio barem dvije kuće na današnji dan, 4. siječnja 1775. godine, Senat je donio odluku koja najbolje govori da je vatrogasna služba Dubrovačke Republike bila na zavidnoj visini. (5) Dubrovačka općinska uprava, na današnji dan, 4. siječnja 1901. godine, donijela je zaključak da se Ministarstvu željeznica u Beču obrati molbom za uspostavu električnoga tramvaja od Du¬brovnika do Gruža«. (6) Na današnji dan, u subotu 4. siječnja ratne ratne 1992. godine, na dubrovačkom području, bilo je više neprijateljskih kršenja primirja. (7) Uz današnji dan, 4. siječnja, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Anđela; Dafroza; Gvozden, Borislava, Emanuel, Eduard (8)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Krajem XII. st. valovi općeg križarskog pokreta dopirali su i do Dubrovnika. U tom ozračju papa Inocencije III. upućuje i u Dubrovnik dvije bule, i danas sačuvane u Dubrovačkom arhivu. Prvu bulu 28. prosinca 1199. godine, Papa je uputio dubrovačkom nadbiskupu, njegovim sufraganima i svim ostalim crkvenim osobama. Na današnji dan, 4. siječnja 1200. godine, Papa Inocencije III., poslao je bulu svim vjernicima dubrovačke crkvene provincije. On traži da sve crkvene osobe daju od svojih prihoda u križarske svrhe barem četrdeseti dio svojih prihoda, a da se među vjernicima skupljaju dobrovoljni prilozi. Pozivaju se i ljudi da sami polaze u križarsku vojnu ili pak da oni koji to mogu i žele, opreme druge u tu svrhu, barem u roku od godine dana. (9)

O odnosu Dubrovačke Republike prema pogorelcima i onima koji su se isticali pri gašenju najbolje nam govori odluka senata, na današnji dan, 4. siječnja 1775. godine, povodom požara koji je izbio te noći u gradu i uništio barem dvije kuće. Senat je toga jutra izglasao novčanu pomoć vlasnicima izgorjelih kuća, izabrao tri senatora da podijele nagradu od 2000 dukata i podmire troškove gašenja požara, te ispitaju krivična djela koja su počinjena u gradu za vrijeme požara. Istovremeno Senat je stavio u zadatak članu Malog vijeća, Zamanji Crijeviću da potraži na Placi guvernera oružja i da mu u ime senata izrazi vladino zadovoljstvo za pažnju koju je pokazao prigodom nastalog požara, a senatorima da točno provjere tko se od građana dobro ponio u toj prigodi i da im također u ime vlade izraze zadovoljstvo. Iz ovoga se može zaključiti da dubrovačka vlada nije znala samo dobro organizirati vatrogasnu službu, nego je učiniti i efikasnom, nagrađujući i dajući priznanje onima koji su se u toj službi posebno zalagali i isticali. U starom Dubrovniku već u početku XIV.st., dakle, prije 700 godina, postojala je vatrogasna služba i bila na zavidnoj visini, i to je - koliko nam je poznato - najstarija vatrogasna služba u našoj zemlji. (10) 

Tramvaji s konjskom vučom ili na električni pogon sve su se više javljali u gradskom i prigradskom putničkom prometu u Europi i izvan Europe tijekom druge polovice 19. Izgradnja tramvaja s konjskom vučom na najprometnijoj liniji dubrovačkog područja između Pila i Gruža nije dolazila u obzir zbog konfiguracije terena, jer je od Pila do Boninova i od Graža do Boninova poprilična uzbrdica. No, čim se u Dubrovniku sredinom zadnjeg desetljeća 19. stoljeća počelo razmišljati o elektrifikaciji, nametnula se, u vezi s tim, i misao o uspostavljanju električnog tramvaja na relaciji Pile - Gruž. Dubrovačka je općinska uprava, na današnji dan, 4. siječnja 1901. godine, zaključila da se obrati molbom Ministarstvu željeznica u Beču »za dopust općini da zametne prethodne radnje radi zavedenja jednog električnoga tramvaja od Du­brovnika do Gruža«. Početkom ožujka 1901. stigao je iz Beča odgo­vor, kojim je Ministarstvo željeznica udovoljilo toj molbi. Ipak, od te odluke, do pojave tramvaja na dubrovačkim uliama proteklo je gotovo punih 10 godina. Dubrovački tramvaj tada prvi i jedini tramvaj u Dalmaciji pušten je u javni promet, 22. prosinca 1910. g. (11)

Na današnji dan, 4. siječnja 1764. godine. u Dubrovniku je umro pjesnik i prevoditelj Josip Betondić, autor božićne pastorale Razgovor pastijera za Božića i više satiričnih pjesama, od kojih su sačuvane samo dvije. Bavio se i prepisivanjem djela starijih dubrovačkih pjesnika, prevodio i parafrazirao Ovidija, Vergilija i Katona, latinska djela vjerske tematike i Molièreove komedije te skupljao bugarštice. (12)

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 4. siječnja 1932. godine, u Ladimirevcima je rođen Fabijan Šovagović, legenda hrvatskog glumišta, koji je u karijeri odigrao i značajne uloge dubrovačkih autora, među kojima i Skupa (Marina Držića), a na DLJI-ma istaknuo se kao Niko, Iva Vojnovića, u predstavi Allons enfants, Klaudije u Shakespeareovom  Hamletu i Nepoznati, Miroslava Krleže, u predstavi Kristofor Kolumbo. (13) 

Na današnji dan, 4. siječnja 1953. godine, u Dubrovniku je umrla glumica i pjesnikinja Ana Glavinović, od 1942–44. članica Hrvatskoga državnoga kazališta za Primorje u Dubrovniku gdje je ostvarila zapažene uloge, među kojima je nastupala i kao Pera u Držićevom Dundu Maroju. (14)

Na današnji dan, 4. siječnja 1970. godine, u Košljunu je umro hrvatski povjesničar kulture, filozof i etnolog, redovnik Nikola Ljudevit Španjol. Radio je kao redovnik i profesor i u Dubrovniku. Objavio više članaka i opširnijih radova, među kojima Iz prošlosti ljekarnice Male braće, 1938., a zaslužan je i za otkriće groba pjesnika Ivana Gundulića. (15) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u subotu 4. siječnja ratne 1992. godine, na dubrovačkom području tijekom prethodne noći je iz Brsečina otvarana artiljerijska vatra. Ispaljeno je dvadesetak topovskih projektila na predio Prtuše na otoku Šipanu. Iste noći svjetlosnim raketama s Bosanke i Žarkovice otvarana je vatra prema Lokrumu i Dubrovniku. Toga dana, te ratne 1992. godine u Dubrovniku se dogodio još jedan incident. Izvršen je pretres broda "Slavija" prigodom njegova isplovljenja iz Gruža. Prema novom Sarajevskom sporazumu zaključenom 2. siječnja, takva kontrola koju bi provodila Jugoslavenska vojska više nije bila dopuštena. Zapovjedništvo grada odmah je uputilo oštar prosvjed "Komandi pomorskog sektora u Kumboru".  (16) 

Izvori i literatura:

 (1) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 86,87*80,81,**85,

(2) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 50

(3) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 103

(4) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 153

(5)http://www.dubrovacki-vatrogasci.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1&Itemid=2

(6) IVO PERIĆ, RAZVITAK TURIZMAU DUBROVNIKU I OKOLICI OD POJAVE PAROBRODARSTVA DO 1941. GODINE, str. 101

(7) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 90

(8) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(9) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 50

(10)http://www.dubrovacki-vatrogasci.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1&Itemid=2

(11) IVO PERIĆ, RAZVITAK TURIZMAU DUBROVNIKU I OKOLICI OD POJAVE PAROBRODARSTVA DO 1941. GODINE, str. 101-107

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(13) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(14) HBL Željka Čavka (1998)

(15) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(16) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 90

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Emisija

Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 7 sati i 45 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Poslušajte u Slušaonici