Gradoplov 04.02.2019.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 4. veljače 1438. godine, potpisan je ugovor između Onofrija de la Cave i dubrovačke vlade o gradnji velike česme. (1) Na današnji dan, 4. veljače 1499. godine, odlukom Malog vijeća u Dubrovniku su zabranjene konjske trke i borbe s konjima. (3) 4. veljače 1916. godine, u Dubrovniku je rođen glazbeni pedagog Milo ASIĆ. (4) Na današnji dan, 4. veljače 1925. godine, umro je hrvatski povjesničar Josip Jelčić. (5) Na današnji dan, u utorak 4. veljače ratne 1992. godine, u osnovnim školama na području Grada započela je školska godina. (6) U dominikanskim zajednicama – danas je spomen sv. Katarine Ricci, djevice (7) Uz današnji dan, u katoličkom kalenaru upisana su imena: Andrija Corsini, Josip L., Veronika Jeruzalemska, Ivana, Izidor. (8) Međunarodni je dan borbe protiv raka (9)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Srpski kralj Stefan Radoslav, kojega je zbacio brat Stefan Vladislav, našao je sklonište u Dubrovniku. U nadi da će opet doći na srpsko prijestlje, Stefan Radoslav izdao je, na današnji dan, 4. veljače 1234. godine, Dubrovčanima ispravu kojom ih oslobađa danka zvanog »mogoriš« i daje im povlastice u Srbiji. (10) 

Kuga, koja se i u Dubrovniku bila pojavila tijekom 1399. g., izgleda da nije bila sasvim iskorijenjena, barem ne na poddručjima u blizini Republike, a možda i u samim Konavlima, jer se ona, na današnji dan, 4. veljače 1400. godine, kako piše anonimni dubrovački povjesničar, pojavila i u Dubrovniku, gdje je harala gotovo pune dvije  godine. Prema njegovom pisanju kuga je tada odnijela života 560 muške vlastele i 2017 ženskih članova vlastele, dok je puka umrlo 4 600. Slične nam vijesti donosi i Ranjina, koji njenu pojavu smješta u 20. siječnja, a uglavnom se manifestirala pojavom čireva. Ranjina u svom izvještaju spominje i Slavene, koji su umrli, pritom vjerojatno misleći na one u bodu. I ova je kuga zastrašila Dubrovčane, naročito vlastelu, koja se bila razbježala  iz Grada. O ovoj kugi Dubrovčani javljaju i susjednim vladarima, navodeći da pomor nije bio veliki, da su se vlastela razbježala po selima, pa zato nema ni sjednica Velikog vijeća. (21) 

Uz gradnju dubrovačkog vodovoda, majstor Onofrio de la Cava, radi i na izgradnji dviju česmi. »Kod sv. Klare, gdje je bilo najviše prostora, otmjeno, gradski i veličanstveno, podignuta je i prelijepo izgrađena česma, gdje se voda skuplja i istječe«, piše Filip de Diversis, očevidac i suvremenik ovog građevinskog poduhvata. Ugovor između Onofrija i dubrovačke vlade o gradnji ove velike česme potpisan je na današnji dan, 4. veljače 1438. godine. Ovo lijepo i korisno Onofrijevo djelo, i nakon gotovo šest stoljeća, još uvijek je tu pred nama i funkcionalno. (11) 

U Napuljskom Kraljevstvu od 1458. do 1494., vladao je kralj Ferdinand, koji je za svoje vladavine izdao Dubrovniku osamnaest raznih povlastica, od kojih neke donose osobite prednosti. Tijekom Napuljsko-mletačkog rata 1482-1484., na današnji dan, 4. veljače 1484. godine, kralj Ferdinand izdao je Dubrovniku povlasticu, kojom ističe kako Dubrovčani u njegovoj državi imaju sve prednosti što su ih prije rata imali Mlečani. Za vrijeme Ferdinandova vladanja (1470) počela je dubrovačka vlada slati napuljskom kralju sokolove za lov. Time je nastavila i kasnije, nakon Ferdinandove smrti. Dubrovčani su sokolove počeli slati svojevoljno, ali se to poslije počelo držati posebnom obavezom, nekom vrstom danka. (13) 

Osim alke kao tipične konjičke igre, u srenjovjekovnom Dubrovniku bilo je i drugih oblika konjičkoga športa. Ako je suditi na temelju odluke Malog vijeća, donesenoj na današnji dan, 4. veljače 1499. godine, kojom se zabranjuju konjske trke i borbe s konjima, onda su se u starom Dubrovniku održavale i konjske utrke. (14) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 4. veljače 1815. godine, u Osijeku je rođen Josip Juraj Strossmayer, jedna od najznačajnijih osoba 19. stoljeća u Hrvatskoj, po kojem nosi ime jedna od najdužih ulica Grada, koji je toliko volio Dubrovnik da je htio postati vlasnik Lokruma! Odustao je saznavši kako će Lokrum ipak kupiti “koji član carske kuće”, što se i dogodilo 1879. kada je vlasnik Lokruma postao nadvojvoda Rudolf, nasljednik habsburškog prijestolja. (15)

Na današnji dan, 4. veljače 1916. godine, u Dubrovniku je rođen glazbeni pedagog Milo ASIĆ, od 1952–1955. godine direktor Muzičke škole u Dubrovniku. Zaslužan je za otkrivanje djela najstarije hrvatske glazbene literature, koja su se nalazila po arhivima Dubrovnika, Hvara i drugih dalmatinskih gradova. Ostavio je u rukopisu Popis djela dubrovačkih kompozitora (1730–1850). (16)

Na današnji dan, 4. veljače 1925. godine, u talijanskom gradu Gorica umro je vrijedni hrvatski povjesničar Josip Jelčić. Bio je profesor Nautičke škole u Dubrovniku od 1876. do 1904. Dok je živio u Dubrovniku obnašao je dužnost konzervatora za dubrovačko – kotorsko područje, te je bio i ravnatelj dubrovačkog Arhiva, zbog čega je zapravo jako zanimljiv kao vrijedni čuvar dubrovačke baštine. Od 1882. do 1890. uređivao je Biblioteku za povijest dalmatinsku, u svojim je radovima obrađivao povijest Boke kotorske, Dubrovačke Republike i Dalmacije, objavio je zaključke dubrovačkoga Vijeća iz 1301-79., zajedno s mađarskim povjesničarom Thallóczyjem objavio je opsežan zbornik isprava o odnosima Dubrovnika s Ugarskom od 1359. do 1526., te vlastito djelo „O pomorskim i zdravstvenim ustanovama Dubrovačke Republike“ 1882. (17)

Na današnji dan, 4. veljače 1962. godine, u Metkoviću jerođen Darko Babić (časnički namjesnik), ranjen i zarobljen 15. prosinca 1991. u borbi s neprijateljem na Bistrini. Ubijen je 17. prosinca 1991. godine u Meljinama u Crnoj Gori. (18)

Na današnji dan, 4. veljače 2013. godine, u 102. godini, preminula je dubrovačka fotografkinja Erna Gozze, rođena Bayer. Iako se nakon tridesetih godina prošlog stoljeća okrenula podizanju obitelji, i nije se sve do devedesetih godina profesionalno bavila fotografijom, opus koji je ostvarila ranije, i to na tragu Nove objektivnosti i pomaknutih rakursa u fotografiji, uistinu je impresivan. (20) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u utorak  4. veljače ratne 1992. godine, u osnovnim školama na području Grada započela je školska godina. Program je bio vrlo skraćen i prilagođen mogućnostima, satovi također. Akademska školska godina također se odvijala s prekidima, zapisao je Ivo Stjepović u knjizi Zapisi iz opkoljenog grada - dani koji se ne smiju zaboraviti. (19)

Izvori i literatura:

(1) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 35,36

(3) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 20,21

(4) HBL   Branko Rakijaš (1983)

(5)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(6) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 115

(7) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(8) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(9)https://hr.wikipedia.org/wiki/4._veljače

(10) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 63

(11) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 35,36

(13) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 260

(14) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 20,21

(15)http://www.dulist.hr/ulicama-moga-grada-neke-godisnjice-i-spomen-na-drage-likove-grada/224516/

(16) HBL   Branko Rakijaš (1983)

(17)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://www.dulist.hr/ulicama-moga-grada-neke-godisnjice-i-spomen-na-drage-likove-grada/224516/

(18) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -168-

(19) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 115

(20) http://www.jutarnji.hr/kultura/art/erna-gozze-bayer-njezin-autoportret-jedna-je-od-najljepsih-hrvatskih-fotografija/1194158/

+Deša Vlahutin

(21)Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ