Hrvatski radio

Radio Dubrovnik

Gradoplov 04.04.2016.

04.04.2016.

08:20

Autor: Sebastijan Vukosavić

Gradoplov

Gradoplov

Foto: HRT / HRT

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Danas se slavi blagdan Blagovijest ili Navještenje Gospodinovo, svečano obilježavan kao blagdan i u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike. (1) Na današnji dan, 4. travnja 1911. godine, sa Lovrijenca je opalio top podnevni hitac, što se zadržalo kao praksa sve do početka Prvog svjetskog rata. (2) Na današnji dan, 4. travnja 1952. godine, u Dubrovniku je rođen pjesnik i književni kritičar i političar Neven Jurica. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Izidor, Benedikt, Platon, Žiga Dora i Strahimir. (4) 4. travnja Dan je studenata i Međunarodni dan razminiranja. (5)

Blagovijest ili Navještenje Gospodinovo, katolička svetkovina u spomen na događaj, kada je arkanđeo Gabrijel navijestio Blaženoj Djevici Mariji, da će začeti Isusa po Duhu Svetomslavi se 25. ožujka, 9 mjeseci prije Božića. No, kako je 25. ožujka ove godine padao u prvi tjedan Vazmene osmine u kojoj se naglašeno slavi otajstvo samog Uskrsnuća, svetkovina ili blagdan koji pada u tom tjednu prenosi se na prvi slobodni dan poslije osmine, pa se tako ove godine, Blagovijest slavi danas 4. travnja. (6)

Navještenje Blažene Djevice Marije (25. ožujka) stari je dubrovački blagdan. Zabilježen je u državnom kalendaru s početka 15. stoljeća, a javlja se još ranije kao titular crkve i ženskog benediktinskog samo­stana, poznatijeg pod nazivom Sv. Marija od Kaštela. Kao i drugi ma­rijanski blagdani i dani svetaca zaštitnika od kuge, za vrijeme epidemije iz 1527. blagdan Navještenja proširen je na vigiliju i uveden post. (7)

Dubrovčani su oduvijek nastojali osigurati dovoljne količine vode gradu, praveći cisterne (bunare, puče), sabirališta za kišnicu i pitku vodu, bilo privatna bilo državna. Na današnji dan, 4. travnja 1421. godine, vlada je odredila da se izvan gradskih zidina na Pilama, uz neko groblje, napravi duboki bunar. Taj arhivski podatak, da se cisterne i pučevi grade i izvan gradskih zidina, na relativno slabo zaštićenom terenu govori da je potražnja za vodom u Gradu u sušnim godinama daleko veća od ponude. (8)

Iz brojnih arhivskih dokumenata, a ponajviše iz sudskih zapisnika, doznajemo o raskalašenom, nemoralnom i vrlo slo­bodnom životu u Dubrovniku tijekom XV st. Moralna neobuzdanost je prožimala sve slojeve stanovništva: na nju nisu bili imuni ni trgovci, ni vlastela, ni zanatlije, ni seljaci, a kako zapisuje dr. Jurica Bačić u knjizi "Nekad u Dubrovniku", nije bilo ni velike razlike u amoralnom ponašanju između muškaraca i žena. S druge strane, da je i pravda ondašnjeg vremena nejed­nakim mjerilom određivala težinu prijestupa, može se potkrijepiti s ne­koliko arhivskih podataka: Godine 1484. jedan je trgovac optužio svoju sluškinju Radoslavu za krađu. Iako je ona tvrdila da je tu noć provela sa đakonom Antunovićem, s kojim je bila »sve do pola noći«, sud joj nije vjerovao. Za kaznu joj je odsječen nos. Slično se dogodilo te iste godine i sluškinji Martolice Runića, koju je gospodar našao s ljubavnikom, i to u vlastitoj kući. Lju­bavnik je dobio batine, a sluškinji je odsječen nos. Na današnji dan, 4. travnja 1495. godine, odlučeno je da se pred Velikim vijećem raspravi o dozvoli za sklapanje braka Andriji Mihaljeviću s nekakvom »pokvare­nom djevojkom«. Ako Andrija ne pristane ili otiđe, njegov je otac dužan dati joj na ime miraza 150 perpera. (9)

U vrijeme francuske i Napoleonove vojne na Egipat Napoleon je imao manjih ali značajnih dodira s Dubrovčanima. Unatoč engleske blokade i njihovom nedovoljnom poštivanju neutralnost dubrovačke zastave, početkom veljače 1799. u Aleksandriju se provukao jedan dubrovački brod. To doznajemo iz Napoleonovog pisma upućenom iz Kaira, u kojem među ostalim piše: »Ovog nam trenutka stiže vijest o dolasku u Aleksandriju jednog dubrovačkog broda krcatog vinom i s pismima za mene iz Genove i Ankone; ovo su prve vijesti iz Europe koje nam stižu nakon osam mjeseci.« Napoleon je napustio Egipat, ali je u njemu ostala vojska. Nakon Napoleona, u želji da dođe što brže za Napoleonom, Egipat je napustio, i to upravo  na jednom dubrovačkom brodu i general Desaix, ali je engleska flota uhvatila taj brod i odvela ga u Livorno. Francuski general Murat u dopisu dubrovačkoj vladi, na današnji dan, 4. travnja 1801. godine, zatražio je za francusku vojsku u Egiptu najmanje dva broda, po mogućnosti i više, natovarena municijom, puškama, hranom, vinom, rakijom i drugim predmetima, obećavajući da će u zamjenu opskrbiti brodove drugim korisnim proizvodima. Na sreću Dubrovčana vlada je stigla odgovoriti izvlačeći se od tih zamolba, kad je francuska akcija u Egiptu uglavnom već završila. (10)

Na današnji dan, 4. travnja 1911. godine, sa Lovrijenca je opalio top podnevni hitac. Taj topovski hitac u podne ispaljivan je sve do početka Prvog svjetskog rata. Podsjećamo, a kako zapisuje Lukša Beritić u knjizi Utvrđenja grada Dubrovnika, prvih dana nakon propasti Austro-Ugarske monarhije neki nesavjesni elementi formalno su devastirali tvrđavu Lovrijenac, kao što su u to vrijeme bile devastirane i tvrđave Srđ i Žarkovica. Inicijativom Društva za unapređenje Dubrovnika Lovrijenac je ipak bio zatvoren i spriječeno njegovo daljnje uništavanje. (11)

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u subotu 4. travnja ratne 1992. godine, na dubrovačkom području najteži incident dogodio se kada je iz Orašca otvorena vatra iz teške strojnice na brod "Postira". U popodnevnim i večernjim satima bilo je nekoliko rafala i nekoliko eksplozija na užem području Grada. Predsjednik Crne Gore Momir Bulatović proglasio je deblokiranje Dubrovnika i zagovara oduzimanje gostoprimstva izbjeglicama s dubrovačkog područja. Prema njegovim riječima, stekli su se uvjeti za njihov povratak u Župu i Konavle, zapisao je u svojoj knjizi Ivo Stjepović. (12)

Izvori i literatura:

(1) https://hr.wikipedia.org/wiki/Blagovijest

NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 286,288

(2) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 212

(3) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(4) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(5) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6) https://hr.wikipedia.org/wiki/Blagovijest

(7) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 286,288

(8) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 33,34

(9) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 53,54

(10) VINKO FORETIĆ,         POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 439,440

(11) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 212

(12) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 138

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Emisija

Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 7 sati i 45 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Poslušajte u Slušaonici