Gradoplov 04.05.2020.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 4. svibnja 1423. godine, Veliko vijeće donosi važnu odluku o razdiobi zemljišta u Konavlima. (1) Na današnji dan, 4. svibnja 1463. godine, u Vijeću umoljenih zaključeno je, da se riješi pitanje o gradnji revelinâ pred vratima od Pila i pred vratima od Ploča. (2) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Florijan, Silvije, Cvjetko, Julijan i Iskra. (3) Svjetski je Dan vatrogasaca i svjetski dan borbe protiv astme. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Nakon što je dubrovačka vlada 1419. stekla istočni dio Konavala, i u Konavlima izbila pobuna koju su predvodili plemići posjednici, dubrovačka je vlada u srpnju iste godine izdala razne odredbe kojima nastoji pridobiti ljude u Konavlima, a 1420. neke odredbe ispravlja i poboljšava. Ipak, tek početkom siječnja 1423., pristupilo se konačnom uređenju društveno-gospodarskih prilika u Konavlima. Tijekom iste godine dubrovačka vlada pristupa napokon i razdiobi zemljišta, ali to izazva nezadovoljstvo, pa i pobunu. Vlada je slala čak i vojsku, ali shvativši da ljudima u Konavlima mora priznati nešto zemlje, donekle i popustila u svojim zahtjevima. O svemu tome Vijeće umoljenih raspravljalo je u nekoliko navrata, a važnu odluku o razdiobi zemljišta u Konavlima donosi napokon Veliko vijeće, na današnji dan, 4. svibnja 1423. godine. Jednako kao i nekoć na Stonskom ratu i u Primorju, i u Konavlima zemlja se dijeli na tzv. decene, odnosno desetke. Svaki desetak ima deset dijelova. Dio Konavala koji je Dubrovačka Republika stekla 1419, razdijeljen je na 38 decena. Konavljani nisu bili zadovoljni takvom podjeom i mada su se neki ubrzo primirili, bilo je i upornih koji su se i bunili sve do 1425. I opet kao što to biva, dubrovačka vlada je one osobito uporne proglasila »zlikovcima«, poduzima protiv njih razne mjere, a kako bi se razdioba mogla izvršiti čak šalje i vojsku s ovlastima da najupornijima mogu paliti kuće, klati stoku i sjeći lozu. Dvije godine nakon što se krizna situacija u istočnim Konavima ipak smirila, 1427. Dubrovčani su stekli i zapadni dio Konavala, te Cavtat s Obodom. Iste godine dubrovačka vlada donosi posebnu uredbu i o tom dijelu Konavala, u kojoj se ponavljaju i gotovo sve odredbe iz 1423. (5) 

Tijekom 14. i 15. stoljeća higijenske prilike u Dubrovniku nisu bile na zavidnoj razini. S obzirom na obilje vijesti o blatu, nečistoći, smradu i smeću po gradskim ulicama, u državnoj kancelariji često se izriču razne zabrane, globe i prijetnje zatvorom ukoliko se ne udovolji zahtjevima vlasnika kuća ili stanara određene ulice koji se žale na nehigijenske postupke svojih susjeda ili stanovnika grada. Za ilustraciju navest ćemo da je svim vlasnicima jama za smeće 1409. godine, naređeno da te iste jame što prije zatvore i time spriječe da nečistoća teče po ulicama i da se tako od­strani »smradni zrak«. Na današnji dan, 4. svibnja 1428. godine, odlučeno je da se uzmu u službu dva čistača koji će svakog dana obilaziti grad i paziti da netko ne prolijeva vodu, da ne baca smeće ili nečist na ulicu, te da provjeravaju ispravnost pila. Određuje se i da telal svake srijede i subote obilazi s njima grad i viče sve što je zabranjeno. (6) 

Istoga dana, 4. svibnja, te 1428. godine, odučeno je da se u blizini kule od Mula kod postojećih malih vratašca naprave nova vrata. Ta nova vrata imala su biti široka 4 palma (1,02 m), a visoka 8. Ova vrata postoje i danas; to su ona mala, sa jakim pragovima zidana vrata, koja iz atrija prizemlja tvrđave sv. Ivana vode u unutrašnjost. Najbolji dokaz, da su to nekoć bila gradska vrata, kako je zapisao Lukša Beritić u knjizi Utvrđenja grada Dubrovnika, je to, što se ona otvaraju prema gradu, a ne prema unutra­šnjosti tvrđave. (7) 

Izuzevši Onofrija della Cavu, kojemu je, za ponovni povratak u Dubrovnik bila obećana još veća plaća, na današnji dan, 4. svibnja 1462. godine, dubrovačka vada skopila jeugovore s dvojicom majstorâ, Michelozzom di Bartolomeom Michelozzijem iz Firence, graditejem Minčete, s godišnjom plaćom od 240 dukata najbolje plaćenim namještenikom Republike toga vremena *i talijanskim inženjerom, graditeljem utvrda i oružarom Bernardinom iz Parme, koji je za Repubiku salio 32 bombarde, s plaćom od 150 dukata – drugom najvišom plaćom u Repubici*. (8) 

Na današnji dan, 4. svibnja 1463. godine, u Vijeću umoljenih zaključeno je, da se riješi pitanje revelina pred vratima od Pila i pred vratima od Ploča, a već tri dana kasnije donesena je i odluka o njihovoj gradnji. Te predutvrde u vojnom graditeljstvu, nazvane revelini, trebali su biti neka vrsta odvojenih bastiona, postavljeni kao otočići u gradskom jarku, spojeni mostovima sa gradom i kontraskarpom, preko kojih je prolazio put. Na Pločama je to svakako bilo i učinjeno, te današnja poljanica pred sadašnjom jakom tvrđavom nazvanom »Revelin«, preko koje prolazi put, zapravo je taj prvobitni revelin. Gradnja revelina na Pilama također je bila započeta, no zašto su ti radovi kasnije napušteni, kako je zapisao Lukša Beritić u knjizi Utvrđenja grada Dubrovnika, danas nije moguće utvrditi. (9) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 4. svibnja 1840. godine, u Zagrebu je rođen povjesničar i svećenik Ivan Krstitelj Tkalčić, koji se u svom radu bavio i poviješću Dubrovnika. U nizu Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium priredio je zaključke dubrovačkih vijeća iz XIV. st.: Dubrovački spomenici. Knjige reformacija (Monumenta ragusina. Libri reformationum, I–II). (10)

Na današnji dan, 4. svibnja 1970. godine, u Smokovljanima jerođen Niko Katičić, poljoprivredni tehničar, trajno nastanjen u Smokovljanima, poginuo 23. studenoga 1991. godine u Dubrovačkom Primorju, prilikom izvršenja borbene zadaće, kao pripadnik HV-e.(11) 

Izvori i literatura:

(1) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 309,310

(2) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 90,91

(3) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(4) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 309,310

(6) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 18

(7) LUKŠA BERITIĆ

UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK

str. 49,50

(8) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 87

*HBL Zdenko Šenoa (1983)

(9) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 90,91

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -146-