Hrvatski radio

Radio Dubrovnik

Gradoplov 05.01.2021.

05.01.2021.

08:20

Autor: Sebastijan Vukosavić

Gradoplov

Gradoplov

Foto: HRT / HRT

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na sjednici Velikoga vijeća, na današnji dan, 5. siječnja 1397. godine, kao prvi zidani objekt predviđen za karantenski lazaret putnika određen je samostan sv. Marije na Mljetu. (1) Na današnji dan, 5. siječnja 1630. godine, u Dubrovniku je rođen političar i diplomat Dubrovačke republike Marojica Kaboga. (2) Na današnji dan, u nedjelju 5. siječnja ratne 1992. godine, dok se prekid vatre na većini bojišta u Hrvatskoj uglavnom poštivao, na dubrovačkom području zabilježeni su brojni incidenti. (6) Uz današnji dan, 5. siječnja, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Miljenka, Radoslav, Gaudencije, Emilijana, Telesfor (7)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 5. siječnja 1396. godine, speciarius Johanninus Salimbene, sastavlja ugovor s dubrovačkom vladom, iz kojega je razvidno da dubrovački ljekarnici rade po uzoru na talijansku farmaciju, koja je u srednjem vijeku bila primjerom drugim zemljama. Isto je tako uočljivo da vlada vrši nadzor nad radom ljekarni, držeći se načela da u ljekarni uvijek bude dovoljno ispravnih lijekova, a da cije­ne ne budu previsoke, tj. da budu dostupne svakom stanovniku u Republici. (8) 

Na sjednicama Velikoga vijeća, na današnji dan,  5. siječnja 1397. godine, knez i Malo vijeće imenovali su posebne službenike za nadzor obale, a za karantenski lazaret putnika odredili su samostan sv. Marije na Mljetu, kao prvi zidani objekt predviđen za tu namjenu. Poslije su se namjenski gradili objekti na Dančama, na Lokrumu i na Pločama. Kako je rastao strah od kužne epidemije, 25. svibnja 1397. godine uslijedio je još jedan dodatak uredbi, po kojoj prijestupnici koji ne plate kaznu od 100 dukata ili ne ponude zalog ili ne nađu jamca, trebaju biti kažnjeni utiskivanjem četiriju užarenih pečata na lice i protjerivanjem iz Dubrovnika. U dodatku se kaže da će jamac koji ne plati dug u roku od mjesec dana, biti bačen u tamnicu i neće biti pušten dok ne podmiri traženu svotu. (9) 

Dubrovačka vlada je tijekom stoljeća stezala autonomiju Lastova, što je rađalo sve veće nezadovoljstvo. Na današnji dan, 5. siječnja 1603. godine lastovski zavjerenici pod vodstvom glavnog kolovođe Paska Antice, osvojili kaštel i zavladali cijelim otokom. Dok su se spremali osvojiti otočki kaštel na Lastovo se iskrcao i mletački kapetan Gulfa Bernardo Veniero s 2000 ljudi i prisilio dubrovačku vojsku na povlačenje s otoka. Zavjerenici su veselo dočekali Mlečane i izvjesili zastavu sv. Marka. Tako je 1603. započela trogodišnja mletačka okupacija Lastova. (10) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 5. siječnja 1630. godine, u Dubrovniku je rođen političar i diplomat Dubrovačke republike Marojica Kaboga. U zamršenom sudskom postupku, Marojica Kabog osuđen je 1663. na doživotnu tamnicu. Nagle naravi i sklon svađama, Marojica Kaboga, je u trijemu Kneževa dvora smrtno ranio Nikolu Sorkočevića, malovijećnika koji je osobito oštro istupio protiv Kaboge u optužbi zbog prijateljevanja s predstavnicima lokalne turske vlasti. Nakon velikoga potresa u travnju 1667. posredovanjem prijatelja je oslobođen i ubrzo izabran u Vijeće dvanaestorice te imenovan za jednoga od petorice kapetana. Za obnove se istaknuo u suzbijanju unutarnjih nereda i pljačke u gradu. *U doba velikih osmanskih diplomatsko-političkih pritisaka na Dubrovnik (1678), Kaboga je, kao član dubrovačkog izaslanstva, vodio pregovore u Carigradu. Ponajviše zahvaljujući njegovoj pregovaračkoj vještini poslanici su izbjegli tamnicu, a Osmanlije su pristali na razumnu cijenu odštete za carinske pristojbe.* (11)

U mjestu Svirče na Hvaru, na današnji dan, 5. siječnja 1854. godine, rođen je  hrvatski pomorski pisac i pedagog Juraj Carić. Pomorsku akademiju završio u Trstu, a studij matematike, fizike i nautike u Grazu. Od 1882. do 1901. bio je profesor i ravnatelj u pomorskim školama u Bakru, Dubrovniku i Kotoru; zauzimao se za uvođenje hrvatskog jezika u pomorske udžbenike. Kao pomorski stručnjak i pedagog prvi je u Hrvatskoj objavio knjige s područja nautičke znanosti i pisao radove iz pomorske beletristike i nazivlja. Juraj Carić, umro je u Jelsi, 5. travnja 1927. godine. (11a)

Na današnji dan, 5. siječnja 1925. godine, u Prigradici na Korčulirođen jehrvatski ekonomist Antun Gavranić,  jedan od utemeljitelja Više turističke škole u Dubrovniku, njezin profesor i prvi ravnatelj (1961–65), Od 1974–91. predavao je na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku, od 1983. kao redoviti profesor. Objavio više studija i knjiga s područja turizma i ugostiteljstva. (12)

Na današnji dan, 5. siječnja 1927. godine, rođen je Richard Wisser, njemački filozof, s Brankom Bošnjakom voditelj međunarodnog Interuniverzitetskoga centra za poslijediplomske studije u Dubrovniku od 1979–91. godine. (13)

Na današnji dan, 5. siječnja 1936. godine, u Dubrovniku jerođen hrvatski političar Mr.sc Petar Kriste. Od 1966. do 1969. zastupnik je Dubrovnika u Saboru SRH, a od 1969. do prosinca 1971. direktor RTV centra Dubrovnik. Aktivni je sudionik Hrvatskog proljeća. Uhićen je pod optužbom za kontrarevolucionarni napad na državno i društveno uređenje te podvrgnut kaznenoj istrazi. Dana 31. svibnja 1990., ulazi u Vladu Stjepana Mesića kao prvi ministar obrane samostalne i demokratske RH. U sljedeće dvije vlade, onoj Josipa Manolića i Vladi demokratskog jedninstva, kojoj je na čelu Franjo Gregurić, vodi Ministarstvo trgovine. Član je Kriznog štaba Vlade RH od osnutka do raspuštanja (1991.- 1992.). Vladu Republike Hrvatske napušta 15. travnja 1992. (3) 

Na današnji dan, 5. siječnja 1960. godine, u Foči je rođen hrvatski vaterpolist i trener, Veselin Đuho, dvostruki osvajač zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Los Angelesu 1984. i u Seulu 1988. godine. Zlatne medalje osvajao je i na SP 1986. i Svjetskom kupu 1987.. Bio je član VK Juga,  Salerna i Cagliarija. Bio je član reprezentacije koja je na Svj. kupu 1981. i EP 1985. i 1987. osvojila srebrene medalje. Za reprezentaciju bivše SFRJ je odigrao 113 susreta. S VK Jugom osvojio Kup Europskih Prvaka 1980. Nakon igračke karijere, kao trener s VK Jugosvojio je Prvenstvo Hrvatske 2000. i 2001, Kup Hrvatske 2000, 2002. i 2003, Kup Europskih Prvaka 2001. i LEN kup 2000. Bio je trener Juga i u sezonama 2012./13. i 2013./14. 2002. i 2003. bio je i izbornik hrvatske vaterpolske reprezentacije. (4)

Na današnji dan, 5.siječnja1974. godine, u Dubrovniku je rođena umjetnička fotografkinja Mara Bratoš. Osnovnu školu i tri razreda Srednje (pedagoške ) škole završava u Dubrovniku, a maturu polaže u srednjoj školi: Cherry Hill - High school west -  u Philadelphiji u SAD- 1992. godine. Akademiju dramskih umjetnosti - odsjek ' Filmsko i TV snimanje', upisuje po povratu iz Amerike 1992. godine, a diplomira kod menetora Enesa Midžića 1998.godine. u  Zagrebu. Fotografijom se počinje baviti uz dubrovačkog fotografa Pava Urbana 1990. godine i nastavlja se baviti fotografijom nakon njegove smrti 06.12.1991. godine. Počinje samostalno izlagati 1996. godine i od tada izlaže u vodečim hrvatskim i evropskim galerijama. U ''Umjetnickoj galeriji Dubrovnik'', prvu samostalnu izlozbu ''Portreti'' ima 2001. godine. Nakon toga izlaže u : Galeriji Karas (Zagreb), Galeriji Proširenih medija ( Zagreb), U galeriji Josip Račić (Zagreb), U Muzeju Suvremene umjetnosti u Zagrebu i ostalim hrvatskim i međunarodnim galerijama. Od 2005. do 2014. je službeni fotograf ''Zagrebackog kazlišta mladih u Zagrebu''. Od 2014. je službeni fotograf '' Hrvatskog narodnog kazališta'' u Zagrebu. Stalna je suradnica ''Elle magazina'' i biznis potala ''Banka.hr''. 1996. Dobitnica je nagrade ''Aica'' za najboljeg mladog fotografa. (4a)

Na današnji dan, 5. siječnja 2009. godine, u Zagrebu je umro filmski publicist i arhivist Mato Kukuljica, rođen u  Dubrovniku 1941. godine. Pokretač je i prve izvorne hrvatske filmološke edicije Teorija i praksa filma, 1977.,  te od 1979. u Hrvatskoj kinoteci (i kao pročelnik), kojoj je jedan od osnivača, s Vjekoslavom Majcenom najzaslužniji za istraživanje i očuvanje hrvatske filmske baštine. (5) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u nedjelju 5. siječnja ratne 1992. godine, s Brgata su ispaljivani projektili po tvrđavi "Imperial" na Srđu. U 5 sati i 35 minuta, dvije zapaljive granate prouzročile su šumski požar na sjevernim padinama Srđa. Jugovojska je u 7 i 30, iz Orašca otvorila vatru po hrvatskom gliseru koji je izašao spašavati barku bez posade. U 7 sati i 50 minuta vojska je iz Loznice otvorila vatru na remorker »Saturn«, koji je imao u teglju 21 jahtu stranih državljana. Njegova plovidba bila je uredno najavljena i prethodno dogovorena s komandom jugo-mornarice. Vatra je otvarana i iz Mokošice i sa Žarkovice. U popodnevnim satima na zapadnom dubrovačkom bojištu, u mjestu Zamaslini blizu Stona održan je sastanak Zapovjedništva Grada i Komande okupacijske vojske. Na sastanku  je  bilo  govora  o obostranoj zamjeni zarobljenika i o  uspostavljanju  prometa  Jadranskom  magistralom, čime bi Dubrovnik, osim morskih, dobio i cestovne veze sa svojim odsječenim i  okupiranim  područjima. (14) 

Izvori i literatura:

 (1) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(2) HBL Pejo Ćošković (2005)

*http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(3) http://hr.wikipedia.org/wiki/Petar_Kriste

(4) http://hr.wikipedia.org/wiki/Veselin_Đuho

http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(4a) Izvor: Mara Bratoš

(5) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(6) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 90,91

(7) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(8) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 88,89

(9) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(10) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., Str. 81,82,83

(11) HBL Pejo Ćošković (2005)

*http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11a) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(12) HBL Tatjana Delibašić (1998)

članak preuzet iz Hrvatskog biografskog leksikona, izdanje 1983. - 2009.

(13) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(14) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 90,91

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Emisija

Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 7 sati i 45 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Poslušajte u Slušaonici