Gradoplov 05.05.2017.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN U kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, 5. svibnja, obilježavao se blagdan – Sv. Pija V., koji je u dubrovačkoj povijesnoj memoriji ostao zabilježen kao “Veliki Dobročinitelj” Republike. (2) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Anđelko, Hilarije, Peregrin, Maksim i Radoslav. (3) 5. sibnja obilježavaju se: Dan hrvatske leksikografije; Dan vijeća Europe; Dan osoba s cerebralnom paralizom i međunarodni dan primalja. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Kroz povijest izgradnje utvrđenja Dubrovačke republike, postojali su javni i crkveni spomenici kojih više nema. Samostan dominikanki sv. Mihajla Anđela nalazio se podno Stubišta uz Jezuite. Od istoka prema zapadu protezao se od bivše Ulice Lučarice (zapadnog pročelja Gundulićeve poljane i Ulice uz Jezuite) do Kabožine ulice. Ulica Dinka Ranjine, prije velikog potresa, nije postojala. Samostan se prvi put spominje u oporuci Rade Magero koja nosi današnji dantum, 5. svibnja 1283. godine, kao »monasterio sancti Michaelis monialum«.) Samostan s crkvom i prigrađenom kapelom sv. Trojstva srušen je u velikom potresu 1667. godine, te od njega nema nikakvih vidljivih ostataka, tim više što je otvaranjem Gundulićeve poljane, Ulice uz Jezuite i probijanjem Ranjinine ulice taj predio potpuno izmijenio lice. (17) 

U duhu vremena koje je bilo obilježeno pošastima kuge koja je u ciklusima harala teritorijem Dubrovačke Republike, posebno je zanimljiva oporuka koju je Anđelo de Leticia, ostavio na današnji dan, 5. svibnja 1348. godine, a koja se vremenski podudara s prvim pojavljivanjem kužne pošasti u Dubrovniku. U toj oporuci darovatelj ostavlja 100 perpera za izgradnju jedne crkve na brdu Krstac na putu k Ombli, na Čast blažene Djevice Marije Anuncijate i neka se izgradi što je moguće brže. Oporučitelju se očigledno žurilo, jer su mnogi svakodnevno umirali od kuge, pa su svi žudili za Božjom zaštitom. Ugroženost života za najžešće pošasti kuge vjerno ocrtava činjenica daje Anđelo de Leticia imenovao šest izvršitelja oporuke (epitropa), sve u nadi da će preživjeti bar dvoje, a ako bi umrli svi epitropi, što ne dao Bog, neka epitropi cijele njegove oporuke budu rizničari Sv. Marije, doživotni i vrlo ugledni čuvari državnog blaga, relikvija i zaklada Republike. (18) 

Na današnji dan, 5. svibnja 1471. godine, Malo vijeće naređuje nadstojnicima zidina, da vrata i most od Pila naprave prema nacrtu Paskoja Miličevića.⁶⁴² Prema tom naređenju, a u vezi sa na­knadnim zaključcima iz godine 1474. i dalje, možemo sa sigurnošću utvrditi, da je sa­dašnji most vrata od Pila djelo Paskoja Miličevića, a ne Ivana iz Sijene, kako se ranije općenito smatralo, zapisao je Lukša Beritić u knjizi Utvrđenja grada Dubrovnika. (19) 

Otok Lokrum oduvijek je bio ponos Dubrovnika, i njegovi su stanovnici budno pazili na njegovu sigurnost i dobrobit. Tako je bilo i u 19. stoljeću. Nakon tragične smrti prijestolonaslijednika Rudolfa Dubrovnik je bio uzbuđen vijestima da su se javii mnogobrojni kupci za Lokrum, kako iz Austro-Ugarske, tako i diljem Europe. Međutim, kada se saznalo da se Kraljevska kuća u znak pijeeteta za pokojnim prijestolonasljednikom Rudolfom želi odreći okruma u korist Dominikanaca, svima je u gradu laknulo. Tako je, na današnji dan, 5. svibnja 1891. godine izvršena i zvanična primopredaja Dokruma dominikancima, uz obvezu da ga ne smiju otuđiti i da su dužni nastaviti održavanje samostana i okonog ukrasnog bilja. (8) 

Razvoj primorskog turizma uzduž istočno jadranske obale pratio je i razvoj longitudinalnog pomorskog prometa. Početkom svibnja 1896, u brzu prugu Trst — Kotor uključen je i najbolji, te godine izgrađeni parobrod Dubrovačke paro­brodarske plovidbe »Petka«. Parobrod »Petka« uz svečani doček prvi je put uplovio u gradsku, dubrovačku luku, na današnji dan, 5. svibnja 1896. godine. U lokalnom listu taj je parobrod ovako opisan: »Ide brzinom od 12 milja na uru, a može da čini i 14 milja. Iz Kiela (gdje je »Petka« izgrađena) do Dubrovnika je došla u 11dana. Brod je bio rasvijetljen električnom svjetlošću. U prvoj klasi imao je 16 kabina a usvakoj 2 postelje i sofu... Okolo salona prolazile su cijevi kuda je išla para za grijanje tijekom zime. U drugoj klasi brod je imao mjesta za 20 putnika«. (9) 

Na današnji dan, 5. svibnja 1906. godine, osnovan je "Gruški zabavni klub", koji je njegovao tenis. Imao je svoje igralište, na predjelu gdje je danas robna kuća "Srđ". (10) 

Početak svibnja 1936. godine obiježila je u Dubrovnika tragedija na Osojniku. O tragičnoj smrti petorice dječaka, koji su ne suteći zlo poginuli u eksploziji zaostale granate, pisala je „Hrvatska Dubrava“, na današnji dan, 5. svibnja 1936. godine. (11) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan5. svibnja 1770. godine, u Recanatiju u  Italiji, gdje je i pokopan, umro je pjesnik i propovjednik Baro Bošković, brat velikog Ruđera. U rukopisima je očuvano sedamdesetak njegovih latinskih i talijanskih pjesama. Za života su mu tiskane dvije ponajbolje elegije: Prijatelju u domovini i Žudnja za domovinom. Od njegova stvaralaštva na hrvatskome poznata je jedino Pjesan oca Bara Boškovića Družbe Jezusove, koji pod imenom Radmila plače smrt druga svoga meštrica u skulah, koga nazivlje Zelenko. (12) 

Na današnji dan, 5. svibnja 1932. godine, u Zatonu je rođen  Neven Barač najznačajniji bankarski stručnjak i financijski poduzetnik s dubrovačkih prostora suvremenog doba, jedan od utemeljitelja moderne hrvatske odbojke, sportski zaljubljenik te uspješan  gospodarstvenik. Višegodišnji je predratni direktor Privredne banke Zagreb, a poslijeratni  predsjednik uprave Dubrovačke banke d.d. (1995-1998). Član Županijske skupštine Županije dubrovačko-neretvanska bio je od 1999-2001. godine. Ostao je zapamćen po aferi Dubrovačka banka, zbog koje je bio i zatvoren. (13) 

Na današnji dan, 5. svibnja 1939. godine, u Dubrovniku je rođen znanstvenik i istraživač hrvatske književnosti, kulture i umjetnosti, član Matice hrvatske,povjesničar i teatrolog Miljenko Foretić. Sin povjesničara i arhivista Vinka, od 1963. radio je u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Proučavao je političku, kulturnu i književnu povijest, bavio se teatrologijom i kazališnom kritikom te historiografijom i bibliografijom. Znanstvenim i stručnim radovima, esejima, kritikama i osvrtima surađivao je u brojnim časopisima, zbornicima i drugim publikacijama. Bio je glavni urednik časopisa Dubrovnik od 1969. do 1971., kada je časopis nasilno obustavljen a Foretić zatvoren i suđen, te od 1990–95. Specijalni broj časopisa, Dubrovnik u ratu (3 izd. 1992–93. i izbor na engl. 1993. i 1997), važan je prinos poznavanju velikosrpske agresije na Dubrovnik i reakcije na nju. Kao voditelj nakladništva MH, Ogranka u Dubrovniku, uredio je četrdesetak knjiga i nekoliko zbornika, priredio izdanje Dubrovačka Republika i Francuska revolucija (Dubrovnik 1996), a i više kulturoloških izložba. Dobitnik je Nagrade grada Dubrovnika 1993. i Zlatne povelje MH 1996. (14)

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u utorak 5. svibnja 1992. godine, izvršena je razmjena zarobljenika na četiri mjesta u Republici Hrvatskoj. Na žalost ne i na dubrovačkom području, gdje jugovojska još nije predala 21 zarobljenika koji su se već dugo nalazili u zatvorima Bileće i Morinja. Bio je to drugi dan koji je na dubrovačkom području protekao bez pucnjave i incidenata. Toga dana u Bruxellesu objavljeno da Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija više ne postoji. (15) U vremenu nakon akcija oslobađanja juga Hrvatske do kraja 1993. godine poginulo je, stradalo i umrlo više dubrovačkih branitelja. Na današnji dan, 5. svibnja 1993. godine u Konjicu, kao pripadnik 163. brigade HV-e, za vrijeme korištenja dopusta, prilikom pokušaja spašavanja roditelja poginuo je Goran Jozić. (16) 

Izvori i literatura:

(2) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 308

(3) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(4) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

NA DANAŠNJI DAN – Prijelomni događaji iz hrvatske i svjetske prošlosti, Martin Ivanič, Nacionalni dodatak pripremio i prilagodio Tomislav Cerovec, Mozaik knjiga

(8) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(9) LUKŠA LUCIJANOVIĆ, IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA, str. 92,93,94

(10) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 195,196,197

(11) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

+ HBL Miljenko Foretić (1989)

(13) http://politopedia.net/index.php?title=Neven_Barač

(14) Redakcija Hrvatskoga biografskog leksikona (1998)

(15) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 157,158

(16) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 50 , VJEČNI KAO DOMOVINA, Str. -220- Goran Jozić

(17) LUKŠA   BERITIĆ, UBIKACIJA NESTALIH GRADJEVINSKIH SPOMENIKA U DUBROVNIKU, PRILOZI POVIJESTI UMJETNOSTI U DALMACIJI, IZDANJE KONZERVATORSKOG ZAVODA DALMACIJE U SPLITU 1956., Str 76,77

(18) ZLATA BLAŽINA TOMIĆ, KACAMORTI I KUGA – UTEMELJENJE I RAZVOJ ZDRAVSTVENE USLUGE U DUBROVNIKU, str. 207,*206

(19) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 100