U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN
Kroz povijest Dubrovačke republike postojali su javni i crkveni spomenici kojih više nema. Jedan takav je na današnjoj Bunićevoj poljani sve do godine 1830. smještena osmerokutna zgrada pokrivena polukuglastim svodom, koja je bila sagrađena za krstionicu i za podnožje, odnosno prizemlje zvonika. Na današnji dan, 5. lipnja 1325. godine, Malo vijeće odobrilo je rušenje drvenih kuća, i da se na tom mjestu sagradi zvonik s krstionicom. S gradnjom se odmah i započelo, ali se ova dugo otegla i nikad nije bila završena. U Državnom arhivu u Dubrovniku postoji tloris stare nadbiskupske palače i palače Gradića, iz travnja 1830. g., na kojemu je i tloris te krstionice. Od toga zanimljivog spomenika stare dubrovačke arhitekture nije se ništa sačuvalo. (5)
Nakon što je poznati majstor Michelozzi, uvrijeđen napustio Dubrovnik, već idućeg mjeseca, na današnji dan, 5. lipnja, te 1464. godine, na Michelozzijevo mjesto došao je majstor Juraj Dalmatinac, ili kako ga dokumenti nazivaju majstor iz Šibenika i inženjer Juraj iz Šibenika. Točno godinu dana kasnije, 5. lipnja 1465. g., u aktima Vijeća posljednji put se spominje ime tog našeg vrijednog majstora, te se čini, da je napustio Dubrovnik zbog kuge, koja je u to vrijeme harala. (6)
Na današnji dan, 5. lipnja 1528. godine, počela je jedna od naintrigantnijih istraga i suđenje čuvarima zaražene odjeće, i to za organiziranu razgranatu mrežu i prodaju okužene odjeće, koje je uzbudilo ne samo zdravstvene službenike, već sve preživjele građane. Sudski proces se vodio protiv trojice čuvara zaražene odjeće koja se čuvala i izlagala na zračenje u međuziđu od Pila, Cvitka Radonjića iz Konavala, Stjepana Vukosalića, Marina Radičevića i njihovog čuvara, zaposlenika zdravstvene službe, Đura Marketova. Nakon sedam dana, prva trojica osuđena su na smrt vješanjem na Dančama, a Đuro Marketov, na smrt vješanjem između vrata od Pila. Kazne bile javne i zastrašujuće, a imale su preventivnu svrhu. (7)
Nakon uvođenja električne javne rasvjete u gradu i na Pilama 1. lipnja, javna električna rasvjeta 16. listopada iste 1901. uvedena je u Gružu i Lapadu. Pojedini su građani — u dogovoru s »Elinom« — uvodili električno osvjetljenje i u svoje privredne objekte i stanove. Nastajala je potreba za rad termoelektrane tvrtke »Elin« na Batali i danju. Njen rad i danju započeo je na današnji dan, 5. lipnja 1905. godine. (8)
BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM
Na današnji dan, 5. lipnja 1739. godine, u Dubrovniku je rođen književnik, pjesnik i prevoditelj Đuro Ferić, do smrti generalni vikar Dubrovačke nadbiskupije. U didaktičkom epu Opis dubrovačke obale uz obilje zemljopisnih i povijesnih podataka ponudio je i fiziokratsku interpretaciju gospodarskog stanja u Republici. (9)
Na današnji dan, 5. lipnja 1863. godine, u Luci Šipanskoj, rođen je pučki učitelj i publicist Vlaho Fortunić. Tiskao je članke o dubrovačkoj povijesti, dubrovačkim narodnim običajima, ribarstvu, domaćem bilju i pedagogiji. Surađivao je u brojnim časopisima, listovima i kalendarima, a objavio je djela: Crtice o ribarstvu uopće, a nadasve u području bivše Republike dubrovačke, te kao suautor Slano. (10)
Na današnji dan, 5. lipnja 1912. godine, u Dobroti u Boki kotorskoj rođen je slikar prvog naraštaja dubrovačkih slikara kolorista, Gabro Rajčević. U svom kratkom životu ostvaruje znatan opus koji se sastoji od crteža, akvarela, pastela i ulja na platnu. Pod mentorstvom Koste Strajniće, uz Ivana Ettorea i Božidara Rašicu pripadao je prvomu naraštaju dubrovačkih slikara kolorista. (11)
Na današnji dan, 5. lipnja 1972. godine, u Metkoviću jerođen Renato Čović, poljoprivredni tehničar, trajno nastanjen u Slivnu, zarobljen prilikom izvršenja borbene zadaće i ubijen 3. prosinca 1991. godine kod Đonta Doli, kao pripadnik metkovske 2. bojne 116. brigade HV-e. (12)
Na današnji dan, 5. lipnja 1973. godine, u Dubrovniku jerođen Miho Prce, ugostiteljski djelatnik, trajno nastanjen u mlinima, poginuo 10. srpnja 1992. godine u blizini Osojnika, kao pripadnik 163. brigade HV-e s činom bojnika, prilikom izvršenja ratne zadaće. (13)
Na današnji dan, 5. lipnja 2013. godine, u Zadru je umro književni povjesničar i kritičar, Nikola Ivanišin. Uređivao je časopis Dubrovnik, objavljivao je radove o dubrovačkoj književnosti, a posebno je proučavao djelo Iva Vojnovića. Neka od njegovih glavnih djela su: Dubrovačke književne studije, Grada Dubrovnika pjesnik, te Od Dživa Gundulića do Miroslava Krleže. (14)
DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU
Zbor Narodne Garde u Dubrovniku, 11. te 75. samostalne bojne (tadašnji bataljun) fizički je ustrojen 25. svibnja,a službeno, na današnji dan, 5. lipnja 1991. godine na "Rašici".(15) U petak, 5. lipnja ratne 1992. godine, poput prethodnog, nakon mirnijeg dana, poslije 22 sati Hercegovački korpus napadao je Soline u Župi dubrovačkoj. Bio je to osmi dan pod općom opasnosti. *Dubrovnik od večernjih sati 3. lipnja još nije imao električne energije, a opskrba vodom obavljala se po zonama svaki drugi dan od današnjeg dana te 1992. godine.* (16) Tog, 5. lipnja 1992. g., poginuo je pripadnik 4. BRIGADE ZNG, GORAN ALEBIĆ. (17)
Izvori i literatura:
(1) IVO PERIĆ, RAZVITAK TURIZMAU DUBROVNIKU I OKOLICI OD POJAVE PAROBRODARSTVA DO 1941. GODINE, str. 89,90
(2) DUBROVNIK SE (NE) BRANI PJESMOM - SJEĆANJA NA 1991/92., MLADEN JURKOVIĆ, Str. 32,33
(3) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016
MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.
(4) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.
(5) LUKŠA BERITIĆ, UBIKACIJA NESTALIH GRADJEVINSKIH SPOMENIKA U DUBROVNIKU, PRILOZI POVIJESTI UMJETNOSTI U DALMACIJI, IZDANJE KONZERVATORSKOG ZAVODA DALMACIJE U SPLITU 1956., Str 71,72
slika – izvor: http://www.zod.hr/get/objekti/53324/buniceva_poljana.html
(6) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 96
(7) ZLATA BLAŽINA TOMIĆ, KACAMORTI I KUGA – UTEMELJENJE I RAZVOJ ZDRAVSTVENE USLUGE U DUBROVNIKU, str. 170,173,174,175
(8) IVO PERIĆ, RAZVITAK TURIZMAU DUBROVNIKU I OKOLICI OD POJAVE PAROBRODARSTVA DO 1941. GODINE, str. 89,90
(9) http://www.enciklopedija.hr/
(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)
HBL Šimun Šonje (1998)
(10) HBL Vinko Foretić i Redakcija Hrvatskoga biografskog leksikona (1998)
(11) http://www.enciklopedija.hr/
(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)
(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -151-
(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -199-
(14) http://www.enciklopedija.hr/
(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)
(15) DUBROVNIK SE (NE) BRANI PJESMOM - SJEĆANJA NA 1991/92., MLADEN JURKOVIĆ, Str. 32,33
(16) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ , str. 181
*Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 552,553
(17) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-257-
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.