Gradoplov 05.08.2021.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Dan je pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, državni blagdan u Republici Hrvatskoj, dan prisjećanja na 5. kolovoza 1995. g., kada je u vojno-redarstvenoj akciji "Oluja" oslobođen grad Knin. (1) Blagdan je Gospe Snježne i Gospe Velikog hrvatskog krsnog zavjeta, zaštitnice Vojne biskupije. (2) Blagdan Gospe Snježne 5. kolovoza, obilježavao se kao blagdan i u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, a danas je u Dubrovačkoj biskupiji, (3) Gospa Snježna svetkovina i Naslov župne crkve u Pupnatu, a slavi je još i Cavtat, Pločice/Poljice, Trpanj/Duba i Trsteno. (3a) Uz današnji dan, u katol. kal. upisana su imena: Nives, Snježana, Franjo i Fridrik. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Nakon što je petog ožujka Vijeće umoljenih ovlastilo Rektora i Malo vijeće, da daju popraviti i pokrpiti lukobran, kako smatraju za najbolje, na današnji dan, 5.kolovoza 1510. godine, Malo vijeće naređuje nadstojnicima općinskih radova, da daju donijeti i baciti u more što veće kamenje i u dovoljnoj količini, uz temelje lukobrana sa vanjske strane, da bi se jače utvrdio lukobran i da bi se zaštitio od rušenja zbog morskih valova. *Podsjećamo, izgradnja gradske luke u kamenu i lukobrana (Kaše) prema nacrtu, odnosno modelu inženjera Paskoja Miličevića započeta je 1484. godine. Lukobran, koji postoji još i danas, bio je potreban za zaštitu luke od jugoistočnih vjetrova i valova, ali isto toliko i radi obrane luke od neprijateljskih napada. Do izgradnje lukobrana lučki lanac je išao od kule sv. Luke do one od Mula, a to je bila duljina od 130 metara. Za tako dugi lučki lanac trebala je velika količina hrastovih greda i željeznih spona i unatoč tome luka je bila puno ranjivija i podložnija prirodnim i neprijateljskim utjecajima.* (5) 

Periodičke publikacije, počele su u Dubrovniku izlaziti tijekom prve polovice 19. sto­ljeća. Nakon tjednika »Rimembranze della settimana« prvog lista koji se pojavio u Dalmaciji, u Dubrovniku je počeo izlaziti tjednik »L’Avvenire«, (tal.: budućnost), hrvatski tjednik na talijanskom jeziku, prožet hrvatskim i slavenskim duhom. Izdavao ga je tiskar Petar Franjo Martecchini, a uređivao Ivan August Kaznačić. Prvi broj objavljen je, na današnji dan, 5. kolovoza 1848. godine, a posljednji 31. ožujka, sljedeće 1849. *Prestanak izlaženja lista »L’Avvenire« bio je posljedica re­žimske stege, koja je — izražavajući moć ojačale centralne vlasti — najavlji­vala novi vladavinski apsolutizam.* (6) 

Na današnji dan, 5. kolovoza 2007. godine, Dubrovnik je bio opkoljen plamenom. Opasna vatrena stihija koja je pogodila dubrovačko područje započela je požarima koji su se  proširili su se iz smjera BiH dan uoči i na sam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza. O razmjerima  požara govori i podatak da je bila proglašena požarna opasnost. *Požar je izravno ugrozio gradska naselja Zlatni potok i Sv. Jakov, kao i Gruž (između 3-4 nebodera sa stotinama stanara),  vatra je buktila na platou Srđa i njegovima padinama, na Pobrežju, u Rijeci i Župi Dubrovačkoj i Konavlima. Od Petrova sela, Zaton do Dube u Konavala izgorjelo je 3000 hektara.* U gašenju požarâ, uz vatrogasne postrojbe iz cijele Hrvatske, sudjelala si tri kanadera i jedan air traktor. Nakon četiri dana svi su požari stavljeni pod nadzor gasitelja. (7) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 5. kolovoza 1830. godine, u Splitu je rođen hrvatski graditelj i slikar Emil (Emilio) Vecchietti, učitelj Emanuela Vidovića i Ivana Meštrović. U duhu historicizma projektirao crkve u Veloj Luci, Solinu i Dubrovniku, u kojem je 1864. godine projektirao i Općinsku palaču i Bundićevo kazalište. (8)

Na današnji dan, 5. kolovoza 1848. godine, u Trogiru je umro Ivan Dominik Garanjin (Garagnin), političar i fiziokrat, pristaša francuske vlasti, koji je 1808. bio postavljen za civilnog upravitelja Dubrovnika. (9)

Na današnji dan, 5. kolovoza 1920. godine, u Cavtatu je rođena glumica i pjesnikinja Ana Glavinović. Djetinjstvo provela u Omišu, a mladenačke godine u Splitu. God. 1941. bila je članicom HNK u Splitu, 1942–44. Hrvatskoga državnoga kazališta za Primorje u Dubrovniku gdje je ostvarila zapažene uloge, među kojima je nastupala i kao Pera u Držićevom Dundu Maroju). Zatim je igrala u partizanskim kazališnim družinama. Uz glumu bavila se i književnom djelatnošću. Napisala je više pjesama, proznih tekstova, lirskih i autobiografskih zapisa, kratkih crtica te nekoliko drama, no gotovo sve je ostalo u rukopisu. (10)

Na današnji dan, 5. kolovoza 1994. godine, u rodnom Dubrovniku je umro **slikar sredozemnoga urbanog ambijenta, osobito motiva Dubrovnika i mora* Ivo Vojvodić. **S razvijenim osjećajem za kompoziciju i kolorit radio je mrtve prirode, poetične interijere i portrete.**Najveći dio njegova opusa vezan je za vedute Dubrovnika i melankolične interijere građanskih, pomorskih i siromašnih dubrovačkih obitelji, te prikaze mora izvedene u mrkim plavim bojama. Ukupno je izlagao na pedesetak samostalnih i 250 Skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. (11) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

4. kolovoza 1995. godine,u 4 sata ujutro je pod zapovjedništvom stožernog generala Zvonimira Červenka počela je vojno-redarstvena akcija “Oluja”.U toj akciji, u kojoj su izravno sudjelovali  i dubrovački branitelji i pripadnici postrojbi MUP-a, uz hrvatske vojne i policijske snage sastavljene od 130 000 vojnika, 350 tenkova, 800 topničkih oružja i 30 borbenih zrakoplova i helikoptera napale područje tzv. Republike Srpske Krajine na bojišnici dugačkoj 630 km gdje je bilo stacionirano 40 000 srpskih vojnika sa 400 tenkova, 350 topničkih oružja i 20-25 borbenih zrakoplova.U svega nekoliko dana oslobođeno je 10,400 kvadratnih kilometara teritorija Republike Hrvatske (milijun i 40 tisuća hektara), što čini 18.4 posto ukupne hrvatske kopnene površine. U akciji oslobađanja poginula su 174 hrvatska vojnika, najmanje 1,100 je ranjenih, 3 su zarobljena i 15 je bilo nestalih.*5. kolovoza 1995. godine,  točno u podne, na kninskoj tvrđavi zavijorila se dvadesetmetarska hrvatska zastava; 6. kolovoza oslobođeno je Plaško, Lički Osik, Vrhovine, Obrovac, Korenica, Slunj i Plitvice, a već 7. kolovoza akcija "Oluja" je završena. Nakon 84 sata, uz Knin, oslobođeno je 11 tisuća četvornih kilometara okupiranog područja, što čini 18.4 posto ukupne hrvatske kopnene površine. Hrvatska vojska i policija oslobodile su Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrliku, Dubicu, Primišlje kraj Slunja te više prometnica, čime su došle na samu međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.* U akciji oslobađanja poginula su 174 hrvatska vojnika, najmanje 1,100 je ranjenih, 3 su zarobljena i 15 je bilo nestalih. Dan kada su hrvatske snage ušle u hrvatski kraljevski grad Knin, na današnji dan,5. kolovoza 1995. u Hrvatskoj se slavi kao Dan pobjede i Domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. (12) Povodom obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, uz 20. obljetnicu vojno redarstvene operacije „Oluja“,  u tvrđavi Imperijal na Srđu, simbolu herojstva, žrtve i pobjede dubrovačkih branitelja i građana u Domovinskom ratu, na današnji dan, 5. kolovoza 2015. godine, otvorena je izložba (Muzeja suvremene povijesti Dubrovačkih muzeja), „Oluja pobjede i slobode“, autora Varine Jurice Turk i Miša Đuraša. Izložba predstavlja nastavak višegodišnje plodne suradnje Muzeja suvremene povijesti Dubrovačkih muzeja i novinske kuće „Slobodna Dalmacija“ iz Splita, koja je bila i medijski pokrovitelj izložbe. Riječ je o trećoj u nizu izložbi realiziranih u sklopu muzejskog projekta „Hrvatska ratna fotografija“ kojom je nastavljen sustavan rad na proučavanju, obradi i prezentaciji hrvatskih ratnih fotografija nastalih tijekom Domovinskog rata. Ovoj izložbi prethodile u izložbe „Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991. - 1995.“ (2008.), i „Hrvatska ratna fotografija – Dubrovnik 1991. – 1992.“ (2013.) (13) 

Izvori i literatura:

(1) http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=15017

(2) http://www.laudato.hr/Novosti/Hrvatska/Blagdan-Gospe-Snjezne-i-Gospe-Velikog-hrvatskog-kr.aspx

(3) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 231

(3a) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 121

* LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 108

(6) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

* IVO PERIĆ, DUBROVAČKA PERIODIKA 1848-1918  (Dubrovnik, 1980), str. 11,12,13

(7) http://pollitika.com/dubrovnik-na-udaru-vatrenih-terorista-iz-bosne-trebinjska-kola

*HRT

(8) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(9) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(10) HBL Željka Čavka (1998)

http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6931

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://www.galerijadivila.hr/hr/autori/ivo-vojvodić

**http://galerija-antonije.hr/hr/v/332-vojvodic-ivo

(12) http://www.dulist.hr/na-danasnji-dan-pokrenuta-vojno-redarstvena-akcija-oluja/186444/

(13) http://dubrovacki.hr/clanak/77038/

* http://www.portaloko.hr/clanak/izlozba-ratne-fotografije-dubrovnik-1991--1992-/0/48856/