Gradoplov 05.10.2020.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, u subotu 5. listopada 1991. godine, ratni vihor na dubrovačkom području ugasio je 16 života. (1) 5. listopada 1950. godine, osnovan je Leksikografski zavod Miroslav Krleža, koji je sa svojim temeljnim izdanjima Hrvatska enciklopedija i Hrvatski biografski leksikon, važno biografsko vrelo podataka i Gradoplova Radio Dubrovnika. (2) Na današnji dan, 5. listopada 1829. godine, u Dubrovniku je rođen zoolog i faunist, prirodoslovac Baldo Kosić, osnivač dubrovačkog Domorodnoga muzeja. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Faustina K., Katarina, Flavijan, Miodrag i Bartul. (4) 5. listopada – Svjetski je dan nastavnika, Dan željezničara Hrvatske; Dan ružičaste vrpce – Dan borbe protiv raka dojke i Dan osoba sa stomom. (5) Prvog ponedjeljka u listopadu, u svijetu se obilježava Dan stanovanja. (30)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 5. listopada 1351. godine, Veliko vijeće ovlašćuje Kneza i Malo vijeće, da za utvrđenje grada mogu izdati kamena, vapna i drva, te da pronađu potrebna novčana sredstva za tu svrhu. Te godine, naime puno se gradilo na utvrđenju grada, a što se vidi iz zaključka koji je u lipnju te godine donijelo Malo vijeće prošireno sa 10 mudrih vijećnika (sapientes), a u kojem se za­ključuje, da se pred vratima od Pila sagradi zid visok, koliko oni nađu za potrebno, sa odgovarajućim vratima. To bi, naime, bio početak gradnje predziđa (antimuro), koji danas opasuje glavni gradski zid sa cijele kopnene strane. Tada je  određeno i da se zatvori arsenal kamenjem, kako je to već i prije bilo zaključeno. Također je određeno da se svaki onaj, tko bi pokušao otvoriti kakav otvor u gradskom zidu, koji je zazidan kamenom i krečom, kazni globom od 50 dukata i zatvorom od šest mjeseci. (6) 

Jedna od povijesnih epizoda zaogrnutih velom tajne, preko koje je Dubrovnik postao akter međunarodne političke i obavještajne aktivnosti, dogodila se 19. rujna 1512. godine kada je u dubrovačku luku - prerušen u trgovca - doputovao firentinski il gonfaloniere perpetuo Pietro Soderini. Premda je deset godina ranije bio izabran za doživotnog predsjednika Republike Firence, Soderini je morao pobjeći iz domovine jer su protiv njega zaratili papa Julije II. i kralj Španjolske Ferdinand Aragonski, uz čiju je pomoć u Firenci ponovno uspostavljena vlast obitelji Medici, zbačene s vlasti 1502. *Da bi spasio život krenuo je prema Jakinu-Anconi, odakle se jednim dubrovačkim brodom inkognito prebacio u Dubrovnik. Unatoč činjenici da je to bio bjegunac, dubrovačka se Vlada u skladu s drevnim dubrovačkim običajem odnosila prema Soderiniju pruživši mu azil. Neki Firentmci nastanjeni u Dubrovniku odmah su Soderinijev dolazak dojavili u Italiju, pa su, na današnji dan, 5. listopada, te 1512. godine u grad stigla dva Papina izaslanika s ponovljenim pismenim zahtjevom poglavara Katoličke crkve dubrovačkoj Vladi da uhiti i izruči mu toga njegova neprijatelja. Taktični su Dubrovčani našli formulu da se ne zamjere ni moćnim Soderinijevim neprijateljima izjavivši da: kao što se Soderini iznenada pojavio, on je iz Dubrovnika iznenada i nestao, pravdajući se da "ne znaju" kamo je Soderini otišao. U takvoj situaciji firentinski Odbor sedmorice donio je 23. listopada 1512. godineodluku o progonu Pietra Soderinija u Dubrovnik u trajanju od pet godina! U međuvremenu je, uz podršku Pietrova brata Francesca (inače utjecajnoga crkvenog velikodostojnika u Vatikanu), umjesto umrlog Julija II. izabran novi papa, Leon X., koji je posebnim pismom pozvao Pietra da dođe u Rim. Neposredno zatim Pietro je iz svog skrovišta stigao u Dubrovnik, da bi 20. travnja, dubrovačkim brodom koji mu je stavljen na raspolaganje napustio Dubrovnik i otputovao u Anconu, a odatle je proslijedio kopnom u Rim. Pietro Soderini nije se vratio u Firencu, iako ga je bio amnestirao firentinski Odbor osmorice, već je ostao živjeti u Rimu do kraja svog života 1522. g. U nastojanju da odgonetnu gdje je Soderini boravio između 20. rujna 1512. i 20. travnja 1513. godinepovjesničari su starog i novog doba iznijeli različita mišljenja, ali zagonetka nije odgonetnuta. Iz Rima je prvi i posljednji doživotni firentinski gonfalonijere poslao dubrovačkom Senatu pismo kojim se toplo zahvalio za pružanje utočišta, a pismena je zahvalnost Dubrovčanima stigla i od Pietrova brata kardinala. Snalažljivi Dubrovčani nisu se ustručavali koristiti ponudom braće Soderini da im se obrate uvijek kad im mogu pomoći u podupiranju interesa Dubrovačke Republike! (7) 

U 40. broju lista “Dubrovnik”, objavljenom na današnji dan, 5. listopada 1911. godine, doznajemo da su početkom rujna te godine, bile skinute vratnice gradskih vrata od Pila i od Ploča.Na protest građana vratnice su bile opet namještene. (8) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 5. listopada 1771. godine, u 90-toj godine, u Dubrovniku je umro vjerski pisac Vinko Marija (Stjepan) Gučetić. 1701. stupio je u Dominikanski red. Filozofiju i teologiju studirao u Bresci i Milanu te od 1710. u Napulju, gdje je školovanje završio s naslovom lektora. Vrativši se u Dubrovnik, više je godina na dominikanskom učilištu predavao filozofiju, teologiju i matematiku. God. 1732–34. bio je generalni vikar dominikanske Dubrovačke kongregacije, a 1747. starješina dubrovačkog samostana. Isticao se kao propovjednik na hrvatskom jeziku u Dubrovniku te na otocima Korčuli i Lastovu. Kao generalni vikar Dubrovačke kongregacije Serafin Marija Crijević dopustio mu je 1741. da izda svoje propovijedi; tiskane su 1743. u Veneciji kao prva do sada poznata zbirka propovijedi na hrvatskome jeziku u Dubrovniku. (9)

Na današnji dan, 5. listopada 1829. godine, u Dubrovniku je rođen zoolog i faunist,  prirodoslovac Baldo Kosić, s Antunom Dropcem osnivač dubrovačkog Domorodnoga muzeja, a nakon 1882. i upravitelj Muzeja posvetivši se njegovom proširenju i uređivanju. Obradio je nomenklaturu dubrovačke faune, osobito ptica i riba. U nastojanju da predstavi domaću faunu, uspio je skupiti gotovo cjelokupnu zbirku riba, vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca dubrovačkoga kraja. Baveći se numizmatikom, sastavio i objavio popis novca i medalja iz muzejske zbirke, a pisao je i o kulturnim spomenicima Dubrovnika. Baldo (Baltazar, Valtazar) Kosić bio učitelj, poslije profesor kaligrafije i crtanja u Nautičkoj školi, te u gradskoj učionici i višoj gimnaziji. (10)

Na današnji dan, 5. listopada 1934. godine, u Livnu, u BiH, rođen je Krešimir Tadić, hrvatski fotograf i jedan od značajnih oblikovatelja prepoznatljivog identiteta Dubrovačkih ljetnih igara kraja 60-tih godina 20. stoljeća. (11)

Na današnji dan, 5. listopada 1955. godine, u Smokovljanima u Dubrovačkom primorju jerođen Ivo Maškarić, ugostitelj, trajno nastanjen u Dubrovniku, kao pripadnik CZ-e poginuo u Mokošici 7. listopada 1991. u neprijateljskom topničkom napadu. (12)

 

U:      Na današnji dan, 5. listopada1991. godine, tijekom opsade i napada na Dubrovnik od neprijateljske granate u obiteljskoj kući na Pločama poginuo je dubrovački književnik i prevoditelj Milan Milišić. Njegov obimni i raznovrsni književni rad obuhvaća poeziju, eseje, putopise, dramska djela, roman i književne reportaže. Sa svojom prvom suprugom Mary Martin preveo je s engleskog Tolkienovo djelo Hobit. Uređivao je omladinski list "Laus" i časopis "Dubrovnik", a od 1987. bio je dramaturg Kazališta Marina Držića. Bio je član Društva hrvatskih književnika i hrvatskog Centra PEN-a. 1984. je dubrovački omladinski list Laus objavio Milišićevu novelu koja tematizira partizanski zločin 1944. na otočiću Daksi “Život za slobodu” zbog čega je optužen za napad na tekovine socijalizma i NOR-a” i osuđen je na godinu i pol uvjetne zatvorske kazne. Milan Milišić poginuo je  u obiteljskoj kući na Pločama od neprijateljske granate 5. listopada1991. godine, kao prva civilna žrtva u agresorskom napadu na Dubrovnik. (13)

Na današnji dan, 5. listopada 2007. godine, preminuo je dr.sc. Vedran Jelavić, pomorac, pedagog i znanstvenik, nastavnik na pomorskim studijima Sveučilišta u Dubrovniku, te zamjenik tadašnje gradonačelnice Dubravke Šuice. (14) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u subotu  5. listopada 1991. godine, *Grad je bio već peti dan bez vode i električne struje. Prvi put neprijateljska vojska topovima je napala uže gradsko područje. * 5. listopada 1991. godine, agresor je tenkovima ušao u Slano i time prekinuo posljednju kopnenu vezu Dubrovnika s drugim dijelovima Hrvatske. U Konavlima, na istoč­nom dijelu dubrovačkog bojišta, nakon proboja kroz Prapratno i Dubravku, 5. listopada 1991. godine, neprijatelj dopro do Radovčića. Minobacačima i mitraljezima tuklo se po Platu i Mlinima, a mine i granate su padale po cijeloj Župi, kao i po Komolcu i Mokošici. Granate su padale oko žičare iznad povijesne jezgre grada. U 18 sati s raketne topovnjače gađane su Ploče. U tom napadu u svom stanu poginuo je književnik Milan Milišić, a oštećeno je nekoliko kuća i desetak automobila. U 18.22 sati dat je znak zračne opasnosti. (15) Na današnji dan, 5. listopada 1991. godine, za slobodnu hrvatsku poginuli su dubrovački branitelji:na Osojniku Tonio Bogdan, Nikša Galov, Mladen Kozina, Tino Maračić i Ivo Vukasović, pripadnici HV-e, te Željko Martinović, pripadnik pričuvnog sastava MUP-a,u Sustjepanu pripadnik djelatnog sastava MUP-a Dra­gan Komlenac. Na istoč­nom dijelu dubrovačkog bojišta poginuli su pripadnik pričuvnog sastava MUP-a Niko Mujo, u Pridvorju u Konavlima ipripadnik HV-e Stijepo Škobelj, u Čilipima. u Mlinima, je poginuo pripadnik HV-e. Drago Miklaušić. Tog 5. listopada u Slanomu, upavši u četničku zasjedu, nestao je Želimir Žanetić,  ačlanovi posade MB "Perast", Antun Matić, Niko Nodilo i Pero Sršen ubijeni su u Slanomu. Toga dana, kao civilne žrtve poginuli su: Rada Hasić, iz Dubrovnika,  i  kao prva civilna žrtva u samom gradu Dubrovniku, književnik  Milan Milišić, iz Dubrovnika. (16) Tijekom srpnja počela se ustrojavati logistika ZNG-a. Ustrojena je od jednog voda, koji je imao 3 desetine, intendantsko-sanitetske, prometne i tehničke. Intendantsko-sanitetska je imala dvadeset tri čovjeka, a zapovjednik je bio Bujak. Načelnik intedantsko-sanitetske struke je bio Goran Lucin, a bili su smješteni u h. Stadion. Formiranjem Zapovjedništva obrane Grada za načelnika sanitetske struke je postavljen dr. Vicko Mihaljević. Sanitetska ekipa sa sanitetskim vozilom koje je uzeto iz bivšeg Vojnog odmarališta Kupari formirana je na današnji dan,  5. listopada 1991. godine. (17) * U večernjim satima, APEL ZA MIR putem Hrvatskog radija Radio Dubrovnika pučanstvu Općine uputio je dubrovački biskup msgr. dr. Želimir Puljić. Pozorno smo saslušali riječi utjehe čija je osnovna poruka bila: "Križ koji su nam natovarili na leda morat ćemo nositi strpljivo i složno." , zapisao je Ivo Stjepović u knjizi Zapisi iz opkoljenog grada - dani koji se ne smiju zaboraviti.* 5. listopada izašlo je prvo »ratno izdanje« Dubrovačkog vjesnika koje se dijelilo besplatno. **Uredništvo se čitateljima obratilo ovim riječima: „ŠTOVANI ČITATELJI, usprkos višekratnim pokušajima nismo se uspjeli probiti s rukopisima i fotografijama do tiskare "Slobodne Dal­macije" u Splitu. Kao što i sami znate, magistrala na području Komolca i Mokošice je pod udarom minobacačkih, mitraljeskih i snajperskih projektila. Ipak, „Dubrovački vjesnik" ostaje sa svojim čitateljima i u najetžim trenucima u povijesti slobodarskoga Dubrovnika.“ U potpisu, ovog prvog ratnog izdanja Dubrovačkog vjesnika, koje se dijelilo besplatno, zapisano je: “Nema mjesta panici! Narod nitko ne može pobijediti!” Ratno uredništvo „Dubrovačkog vjesnika"** (18) 5. listopada 2003. godine, pred mjestom Osojnikom otkriveno je spomen- obilježje 55-orici hrvatskih branitelja poginulih od 1991. do 1994. na tom području. (19) 

Izvori i literatura:

(1)Sebastijan Vukosavić

(2) NA DANAŠNJI DAN – Prijelomni događaji iz hrvatske i svjetske prošlosti, Martin Ivanič, Nacionalni dodatak pripremio i prilagodio Tomislav Cerovec, Mozaik knjiga

(3) HBL Jasna Šikić (2009)

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) http://www.os-igkovacic-stitar.skole.hr/print/?prt_name=news&prt_id=1183

http://www.zzjz-ck.hr/?gid=13

(6) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 25, 26

(7) SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA, str. 62, 63

(8) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 212

(9) HBL Stjepan Krasić (2002)

(10) HBL Jasna Šikić (2009)

(11) http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=60153
*Izvor:http://www.buro247.hr/kultura/buro-izbor/izlo-ba-tjedna-dubrova-ke-ljetne-igre.html

(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -90-

(13) http://www.dulist.hr/u-spomen-na-milana-milisica-2/199010/

http://hr.wikipedia.org/wiki/Milan_Milišić

(14) http://www.dulist.hr/prije-sedam-godina-preminuo-zamjenik-gradonacelnice-vedran-jelavic/199075/

(15) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 527

(16) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 29,30, Str. 267, 268

Str. -67- Tonio Bogdan, Str. -68- Nikša Galov, Str. -69- Dragan Komlenac, Str. -70- Mladen Kozina, Str. -71- Tino Maračić, Str. -72- Željko Martin Martinović, Str. -73- Antun Matić, Str. -76- Niko Nodilo, Str. -77- Pero Sršen, Str. -79- Ivo Vukasović, Str. -80- Želimir Žanetić , Str. -75- Niko Mujo, Str. -78- Stijepo Škobelj , Str. -74- Drago Miklaušić

(17) DUBROVNIK SE (NE) BRANI PJESMOM - SJEĆANJA NA 1991/92. –

MLADEN JURKOVIĆ, Str. 65

(18) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ , str. 16

DUBROVAČKI VJESNIK—RATNO IZDANJE br. 1 — 6. listopada 1991.

*DUBROVAČKI VJESNIK—RATNO IZDANJE br. 2 — 6. listopada 1991.

**DUBROVAČKI VJESNIK—RATNO IZDANJE br. 4 — 8. listopada 1991.

(19) Paulina Peko

http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20031006/dalmacija02.asp

30) http://radio.hrt.hr/clanak/svjetski-dan-stanovanja/71618/