Gradoplov 06.06.2019.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN U noći između 5. i 6. lipnja 1816. godine u požaru je do temelja izgorjela palača Velikog vijeća, sjedište političkog i društvenog života Dubrovačke Republike. (1) Tijekom trećeg pastoralnog posjeta Pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj, na današnji dan, 6. lipnja 2003. godine, Sveti Otac boravio je u Dubrovniku. (2) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Norbert; Neda; Klaudije; Paulina i Bertrand. (3) Međunarodni je dan arhiva. Hrvatska arhivska zajednica obilježavanjem ovog dana želi razviti svijest javnosti o arhivskom gradivu kao spomeničkom blagu. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 6. lipnja 1391. godine, Veliko vijeće donosi pro­pise o upravljanju gradom kada u njemu nema dovoljno vlastele. Ovi se propisi donose jer je kuga, koja se iz Rima proširila i po Dubrovniku, u svibnju te godine pokosila mnoštvo ljudi. Kako je osnovni savjet i lijek za kugu: fuge cito, longe et tarde revertere (bježi brzo, što dalje i kasno se vraćaj), a za liječenje se još propisuju i neka čara­nja, gatanja, zavjeti i procesije, stanovnici bježe iz okuženog grada. Kuće su zatvorene, a grad skoro sasvim pust. One, pak, kuće u kojima je zaraza, (ili su osnovano sumnjive na zarazu) obilježene su bijelim, od krečnog vapna nacrtanim križem, na vratima, prozorima ili zido­vima. Ulicama katkad prođe svećenik, rjeđe liječnik, odjeveni u posebnu halju od nauljenog platna, s rukavi­cama, držeći pred nosom i ustima spužvu natopljenu octom. U ruci drže štap kojim uklanjaju rijetke prolaznike. Svaka osoba koja nema ovakav bijeli štap se izvrgava opasnosti da bude uhvaćena i odvedena na stup sramote od strane naoružanih građana, koji u odijelima sličnim onima koje su nosili svećenici ili liječnici obilaze grad i kontroliraju održavaju li se sanitarni propisi koje je donijela vlada. Za strance koji su se zatekli u gradu bez dozvole predviđena je smrtna kazna, a ista sudbina je namijenjena i onima za koje se utvrdi da pljačkaju lešine ili okužene kuće. (5) 

Sjedište političkog i društvenog života Dubrovačke Republike, palača Velikog vijeća smještena na urbanistički središnjemu mjestu i spojena uz Arsenal i Knežev dvor izgrađena je potkraj XV. st. u prijelaznom gotičko-renesansnom stilu i djelo je dubrovačkih graditelja. Na simboličko predstavničko značenje zgrade upozoravala je skulptura pročelja, alegorijski kipovi Pravde i Snage iznad dviju monofora, te sjedeći lik sv. Vlaha ponad središnje kvadrifore na prvom katu, a u luneti portala renesansnog prizemlja reljef s motivom sv. Mihajla koji ubija zmaja. Zgrada je, na današnji dan, u noći između 5. i 6. lipnja 1816. godine, oštećena u požaru, ali je umjesto obnove potpuno srušena 1863. i na istom je mjestu izgrađeno novo općinsko zdanje u pseudorenesansnom, lombardskom stilu, u čijem je sklopu, zaslugom Luka Bundića (Bonde), 1865. otvoreno kazalište. Iz Kneževa dvora moglo se uči u palaču Velikog vijeća unutarnjim vratima, i nad tim ulazom koji se sačuvao do danas, uklesan je natpis, poznat po mudrosti i domoljublju: »Obliti privatorum publica curate« (»Zaboravite na privatno, brinite se o javnom«). (6)

*Tijekom trećeg pastoralnog posjeta Pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj, od 5. do 9. lipnja 2003. godine, na današnji dan, 6. lipnja 2003. godine, Sveti Otac je boravio u Dubrovniku. Vozio se papamobilom po gradskom središtu i Stradunu. U luci Gruž pred 60.000 ljudi služio je svečanu sv. misu, tijekom koje je proglasio blaženom Mariju Propetog Isusa Petković. Na početku liturgijskog slavlja pozdravne riječi Sv. Ocu uputio je biskup Puljić: "Dobro došli na ovo tlo koje je stoljećima bilo oazom hrvatske slobode, u Grad koji je prepun uspomena povijesnih veza Apostolske Stolice i Dubrovnika". Papa Ivan Pavao II. istaknuo je: "S radošću dođoh u ovaj stari i slavni grad Dubrovnik, što stoji ponosan na svoju povijest i na svoju baštinu slobode, pravde i promaknuća općega dobra". (7) 

Na današnji dan, 6. lipnja 2014. godine, u olujnoj nevremenu u Dubrovniku palo je oko 85 mm kiše. Bila je to najava ljeta koje je ostao zabilježeno po nezapamćenoj količini oborina. U Dubrovniku je tijekom lipnja pao 191 mm kiše, trostruko više od prosjeka za taj mjesec. Ovi podaci ipak nisu najveći u povijesti mjerenja. Prema podacima DHMZ-a, najveća 24-satna količina oborina zabilježena je u Zadru 1986. g. 352,2 mm, a u Dubrovniku, 23. studenoga 2010. 161,4 mm oborina, dakle tijekom jeseni. Recimo i to da su najveće količine oborina u Europi zabilježene u crnogorskim planinama, gdje je na mjernoj postaji Crkvice na Orjenu 1937. apsolutni godišnji maksimum iznosio 8063 mm oborina. (8) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 6. lipnja 1899. godine, u Starom Gradu  na Hvaru rođen je povjesničar Jorjo Tadić. *Područje njegova znanstvenog interesa bili su Dubrovačka Republika, posebice svakodnevni život, te životopisi poznatih Dubrovčana, dubrovački Židovi, dubrovačka kultura, trgovina, politička povijest, te povijest dubr. zaleđa, Bosne i Srbije. U svoje je vrijeme bio je jedan od najboljih latinskih paleografa, i poznavatelja rukopisa dubr. kancelara i notara.* Među njegovim djelima su i: Španija i Dubrovnik u XVI. veku (1932), Miho Pracatović-Pracat: prilog istoriji dubrovačkog pomorstva (1933), Pisma i uputstva dubrovačke republike (1935), Jevreji u Dubrovniku do polovine XVII stoljeća (1937), Promet putnika u starom Dubrovniku (1939), Dubrovački portreti (1948). Izdavao je arhivsku građu iz dubrovačkog arhiva: Dubrovačka arhivska građa o Beogradu (I–II, 1950), Građa o slikarskoj školi u Dubrovniku XIII.–XVI. v. (I–II, 1952).  (9) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u subotu, 6. lipnja ratne 1992. godine, Dubrovnik je prolazio kroz još jedan ratni dan, deveti u znaku opće opasnosti. Jak artiljerijski napad po Župi dubrovačkoj trajao je cijeli dan, od jutra do ponoći. Šira i uža okolica Grada primila je više stotina projektila. Granate su povremeno padale po Lokrumu, i po rubnim dijelovima Grada. Na Lokrumu je poginuo jedan hrvatski vojnik, **pripadnik 163. brigade HV-e Lukša Tomić, a trojica su ranjena.** Dobra vijest toga dana bio je ponovna uspostava opskrbe vodom. *11 dana nije bilo nikakvih vijesti o 3.500 stanovnika na okupiranom području Cavtata i Konavala.* (10) 

Izvori i literatura:

(1)http://leksikon.muzej-marindrzic.eu/vijecnica/

(2) *http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Pavao_II.

http://www.dubrovackabiskupija.hr/portal/index.php?option=com_k2&view=item&layout=item&id=2235&Itemid=736

(3)http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(4)https://hr.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91unarodni_dan_arhiva

(5) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 57,58

(6)http://leksikon.muzej-marindrzic.eu/vijecnica/

slika: http://leksikon.muzej-marindrzic.eu/vijecnica/

(7) *http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Pavao_II.

http://www.dubrovackabiskupija.hr/portal/index.php?option=com_k2&view=item&layout=item&id=2235&Itemid=736

(8)http://www.index.hr/vijesti/clanak/ljeto-koje-je-na-izmaku-nezapamceno-je-po-kolicini-oborina/768534.aspx

(9)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://hr.wikipedia.org/wiki/Jorjo_Tadić

(10) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ , str. 181,182

*Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 553

**VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 42,43

VJEČNI KAO DOMOVINA, Str. -190- Lukša Tomić