Gradoplov 07.05.2017.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 7. svibnja 1463. godine, donesena je odluka o gradnji revelinâ pred vratima od Pila i vratima od Ploča. (1) Na današnji dan, 7. svibnja 1874. godine, u sklopu uređenja, statusa i organiza¬cije vjerskih zajednica u Austrijskoj Monarhiji donesen je zakon za Katoličku crkvu. (2) Na današnji dan, 7. svibnja 1936. godine, u Dubrovniku je rođen Ivo Rudenjak, doajen dubrovačkog i jedan od najpoznatijih hrvatskih ugostitelja. (14) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Dujam, Duje; Gizela, Albert K., Flavije i Antun B.. (3)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Osim podataka iz 1397. g, o postojanju odvodnih kanala na glavnoj ulici i u još nekim dijelovima grada, ukazuje i arhiv­ski dokument iz 1399. g. Malo vijeće je, naime, zaključilo, na današnji dan, 7. svibnja te 1399. godine, da nitko ne smije otvoriti kanale koji teku prema Placi, a onaj kanal koji je već otvoren treba do kraja mjeseca zatvoriti. Izabrana su i trojica vlastele da osmisle način kojim bi se pravile sabirne jame i podzemni kanali kojima bi otjecala voda i nečist. *Ovakav kanal nazvan "gattus", postojao je iza Gospe, od starih gradskih vrata do obale, koji je vjerojatno sabirao svu vodu iz Pustjerne.* (4) 

Židovski liječnici su kao stručnjaci bili ljudi od velikog znanja i umijeća pa se dubrovačka vlada za njih zauzimala i štitila, te branila ih od progona crkvenih vlasti. Neki od njih su u Dubrovnik donosili ne samo medicinsko znanje već i znanost, filozofiju i književnost itd. Kroz tri stoljeća, od 1324. do 1617. g. bilo je u Dubrovniku 14 liječnika Židova, koji su liječili kršćansko stanovništvo u Republici. Iako su Ži­dovi često izvrgavani ruglu, osobito za vrijeme poklada, a crkvene vlasti izričito zabranjivale da židovski liječnici liječe kršćane, Dubrovčani se nerijetko nisu na to obazirali, a neke od njih vlada je i posebno nagrađivala, kao npr. magistra Elia (magister Elia Sabati Ebreus, medicus), kome je Malo vijeće darovalo, na današnji dan, 7. svibnja 1417. godine, u stvarima vrijednosti 5 perpera. (5) 

U srpnju 1415. godine, započelo se s popločavanjem ispred crkve sv. Vlaha. Tri godine kasnije, uzima se u državnu službu Dejan Ratković, te mu se dređuje da kroz pet godina popravlja Placu i sve gradske ulice koje su popločane opekama i kamenom, a određuje mu se i godišnji plaća. Na današnji dan, 7. svibnja 1433. godine, određeno je da se poploča ulica u kojoj je stanovao Pribislav Radulović, ali pod uvjetom da on mora pla­titi polovicu troškova. Tih godina ubrzano se popločavaju ulice južnog dijela grada. Iz arhivskih dokumenata saznajemo da je 1468. g. popločano desetak ulica, a krajem 1496. g. i u prvoj polovini 1497. g. popločana je »živim kamenom« Placa i današnja Široka ulica. (6) 

Nakon što je 4. svibnja u Vijeću umoljenih zaključeno da se riješi pitanje revelina pred vratima od Pila i pred vratima od Ploča, već tri dana kasnije, na današnji dan, 7. svibnja 1463. godine, donesena je odluka o njihovoj gradnji. Te predutvrde u vojnom graditeljstvu, nazvane revelini, trebali su biti neka vrsta odvojenih bastiona, postavljeni kao otočići u gradskom jarku, spojeni mostovima sa gradom i kontraskarpom, preko kojih je prolazio put. Na Pločama je to svakako bilo i učinjeno, te današnja poljanica pred sadašnjom jakom tvrđavom nazvanom »Revelin«, preko koje prolazi put, zapravo je taj prvobitni revelin. Gradnja revelina na Pilama također je bila započeta, no zašto su ti radovi kasnije napušteni, kako je zapisao Lukša Beritić u knjizi Utvrđenja grada Dubrovnika, danas nije moguće utvrditi. (7) 

Na današnji dan, 7. svibnja 1480. godine, sultan Mehmed II. izdao je Dubrovčanima posebnu povelju iz koje se, kao i iz slijedećih, vidi da je povišenje harača na 15.000 mletačkih dukata cijena ponovne potvrde dubrovačke države, odnosno cijena za to što Dubrovnik nije 1480. uklopljen u tursku državu već je i dalje ostao slobodan. (8) 

Nakon ustavnih odredaba 1867. godine, na cijelom području Austrijske Monarhije slijedile su norme o detaljima i uređenje statusa i organiza­cije vjerskih zajednica u Monarhiji. Najprije je to riješeno za Evangelističku crkvu, zatim za Katoličku zakonom, donesenim na današnji dan, 7. svibnja 1874, godine, pa na kraju i za židovske vjerske zajednice 1890. Ovim ustavnim odredbama na području Monarhije, kojoj tada pripada i Dubrovnik, zajamčena je sloboda vjeroispovijesti i vjerskih udruženja, te jednakopravnost vjerskih zajednica, ali država normira njihov status i djelovanje polazeći od stanovišta da ona ima i »ius circa sacra«. (9) 

Na današnji dan, 7. svibnja 2013. godine, svečano je posvećena i otvarena kapelice sv. križa na Boninovu. Novac za obnovu prikupljen je donacijom anonimne donatorice. Najveće i najreprezentativnije gradsko groblje,  nastalo je na nekadašnjem ladanjskom prostoru obitelji Altesti, potomaka Antunina, vlasnicka dvoraca u Luci Šipanskoj i Između tri crkve. Dvorac i ladanjski posjed Altesti Između tri crkve zapalili su Crnogorci, kao i sve ostale dvorce u okolici 1806 g. Isti se nikada nisu obnovili. Do gradnje groblja, u Gradu su  vlastela počivala  u svojim kapelicama koje su bila u sklopu dvoraca i kuća. Tradiciju i običaje promijenio je Marmont i francuzi, koji su, tada iz zdravstvenih razloga zabranili ukapanje po crkvama i privatnim kapelicama. Nakon toga formiraju se  prostori za ukopna mjesta, pa je jedno takvo i groblje na Boninovu. (13) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 7. svibnja 1881. godine, u Osijeku je rođen književni povjesničar i kritičar Dragutin Prohaska. Pisao je djela iz dubrovačke književne ostavštine i o dubrovačkom književnom krugu od Ignjata Đurđevića do Iva Vojnovića: Ignjat Đorđić i Antun Kanižlić: studija o baroku u našoj književnosti; Povijesna građa Gundulićeva Osmana u suvremenom izvještaju; O pjesniku slobode: studija o književnom radu Ive Vojnovića. (10) 

Na današnji dan, 7. svibnja 1928. godine, u Starom Gradu na Hvaru rođen je arhitekt i urbanist Neven Kovačević,  jedan od izrađivača generalnog urbanističkoga plana Dubrovnika i projekta turističkoga kompleksa Babin kuk (1967–69). (11)

Na današnji dan, 7. svibnja 1936. godine, u Dubrovniku je rođen Ivo Rudenjak, doajen dubrovačkog i jedan od najpoznatijih hrvatskih ugostitelja. U ugostiteljskom poslu Rudenjak je proveo punih 60 godina, kao vlasnik tvrtke 'Ragusa 2' koju su njegovi roditelji osnovali daleke 1929., a godinama je bio predsjednikom dubrovačkog Ceha ugostitelja i jednim od čelnika Hrvatske obrtničke komore. Ivo Rudenjakpreminuo je 20. listopada 2015. godine, u 80-oj godini. (14)

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Današnji dan, četvrtak, 7. svibnja 1992. godine obilježen je proživljavanjem havarije u gruškoj luci, u kojoj je nakon sudara trajekta "Ilirija" i "Atlasovog" brodića "Aurora", "Aurora" potonula, povukavši sa sobom na morsko dno i ljudske živote. Posvuda se govorilo o jučerašnjoj teškoj nesreći u gruškoj luci. Konačna bilanca bila je 10 mrtvih i 18 ranjenih. Među poginulima nema mojih osobnih znanaca, zapisao je Ivo Stjepović u knjizi Zapisi iz opkoljenog grada - dani koji se ne smiju zaboraviti, i nastavio: "Svejedno me teško pogodila sudbina tih jadnih ljudi. Okrutan je udes mlade majke koja se utopila s dvoje nejake djece. Smrt brata slijepe mi kolegice Nade Bulum također me rastužuje. Otvorena je sudska istraga, ali to neće ništa pomoći onima koji su nastradali," zapisao je Ivo Stjepović. (12) 

Izvori i literatura:

(1) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 90,91

(2) Dr BERNARD STULLI, ŽIDOVI U DUBROVNIKU, str. 62

(3) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(4) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 29

(5) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 102

(6) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 27

(7) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 90,91

(8) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 234-236

(9) Dr BERNARD STULLI, ŽIDOVI U DUBROVNIKU, str. 62

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(12) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 159

(13) Marita Kisić Kamić - Groblje između 3 crkve – groblje Boninovo

(14) https://hr.wikipedia.org/wiki/Ivo_Pogorelić

*http://www.jutarnji.hr/pogoreliceva-vila-alisa-za-500-eura-na-dan/229441/

Lidija Crnčević

Lucija rudenjak