Gradoplov 07.11.2021.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Tijekom noći 7. studenoga 1537. godine, Uskoci su s mletačke galije na Pločama, nadomak samih zidina, izvršili prepad, te oteli jednog čovjeka i njegovu robu. (1) Na današnji dan, 7. studenoga 1607. godine, u Dubrovniku je rođen književnik, najplodniji dramatičar starije hrvatske književnosti Junije (Džono) Palmotić. (2) Na današnji dan, 7. studenog 1991. godine, Jugoarmija je zatražila od pučanstva Dubrovnika da »dozvoli armijskim jedinicama da na miran način razoružaju hrvatske paravojne formacije«. (3) U dominikanskim zajednicama blagdan je – Svi sveti Reda Propovjednika. (4) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Engelbert, Anđelko, Zdenka, Ernest, Baldo, Hijacint, Lazar. (5) Dan je zahvalnosti. Prve nedjelje mjeseca studenoga, poslije svetkovine Svih Svetih, slavi se Dan zahvalnosti za Božja dobročinstva primljena tijekom godine. (19)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Stari Dubrovčani desetljećima su (s prekidima) imali problema s uskocima jer se ponekad dubrovačka politika neutralnosti u širim okvirima nije smatrana takvom u vremenima kada suparnik ili neprijatelj (nakratko ili podulje) može postati pomagač ili saveznik u ovisnosti (ne)prigoda koje nalažu rastući državni interesi, te uopće diplomatski profilirani i (pred)vidljivi boljitak države (u pravilima svijeta fasadnih okvira). Jedan odred mletačke mornarice imao je u svojoj posadi uskoke, te su došli u Slano blizu Dubrovnika nakon što su uskoci izgubili Klis 1537. Na dubrovačku obalu uskoci su se iskrcali tijekom noći, produžili su za Hercegovinu i opljačkali neka sela, ali su opljačkani stanovnici uzvratili (i povratili imovinu) na dubrovačkom teritoriju. Uskoci su onda opljačkali jedno dubrovačko selo u blizini i ubili plemića (kanonika dubrovačke katedrale). Mletački brodovi pokupili su ih u blizini Slanog. Turska karavana trebala je napustiti Dubrovnik po noći 7. studenog 1537., pa su se uskoci s mletačke galije usidrene između Dubrovnika i Lokruma noć prije kriomice iskrcali i tijekom dana ostali skriveni blizu gradskih vrata (nekadašnji hotel "Odak", sada "Excelsior"). Zatim su napali po noći, oteli robu i jednog čovjeka kada je karavana uz padine Srđa namjeravala kranuti za Tursku, te se prebacili na galiju. Uskoci su i idućih godina pljačkali dubrovačke brodove, te ometali povezanost dubrovačke okolice, i "uskakali" (provaljivali) u sela Dubrovačkog primorja. Mljet i Slano su opljačkali u veljači 1588., ubili dosta seljaka i zarobili mljetskog kneza. 1540. opljačkali su Janjinu na Pelješcu. U studenom 1571. uvukli su se čak u grušku luku, te napali Rijeku dubrovačku gdje su ubili nekoliko vojnika. Zadnji veliki uskočki napad zbio se u travnju 1613.kada se 11 uskočkih brodova pojavilo u dubrovačkim vodama, te su se preko Rijeke dubrovačke prebacili u Popovo polje. (6) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 7. studenoga 1607. godine, u Dubrovniku je rođen književnik,  najplodniji dramatičar starije hrvatske književnosti Junije (Džono)Palmotić. *Osim što je bio član Velikog vijeća, obnašao je brojne dužnosti u upravi Grada; bio je općinski odvjetnik, nadzornik, državni blagajnik, senator te knez (na Mljetu, Lastovu i u Konavlima). Na hrvatski jezik je preveo slavni ep Christias talijanskog pisca Girolama Vide, nazvavši ga Kristijada. Prema njegovoj želji, ep će biti objelodanjen u Vječnom gradu, s iscrpnim popratnim slovom Stjepana Gradića, velikoga dubrovačkoga diplomata i kustosa Vatikanske knjižnice. Inače, sva su Palmotićeva djela ostala u rukopisu i tiskana su tek u seriji Stari pisci hrvatski Hrvatske (prije, Jugoslavenske) akademije znanosti i umjetnosti (knj. 12 -1882,13 -1883, 14 -1884 i 19 - 1892). U skladu s literarnim običajima svoga vremena, i Palmotić se služi pričama antičke mitologije kako bi u njih zaodjenuo aktualne poruke namijenjene suvremenicima. On piše melodrame u kojima se mitološki svijet smjenjuje s viteškim imajući pred sobom predloške u epizodama iz Ovidija, Vergilija, Tassa i Ariosta, koje također prerađuje, ali s dosta samostalnosti (Captislava, Bisernica); neke je vješto lokalizirao i smjestio u naše prostore (Danica), a drugima je dao okus dubrovačke legende (Pavlimir), pri čemu je dao maha i svome domoljublju*. U Pavlimiru, prikazanome 1632., nadahnutom Orbinijevim Kraljevstvom Slavena, tj. Ljetopisom popa Dukljanina, prikazan je nastanak Dubrovnika, sa središnjom figurom navodnoga utemeljitelja Grada, Pavlimira. U toj se dramatizaciji dubrovačke političke doktrine glorificira postanak Dubrovnika i ističe opasnost od ugrožavanja njegove slobode. *Osim mnogobrojnih dramskih tekstova Palmotić je napisao i više lirskih djela. Modernomu ukusu je najbliža Palmotićeva dugo skrivana polemična burleskna poema Gomnaida (Govnaida), u kojoj je u sestinama virtuoznim vatrometom vulgarizama "obračunao" s nekim lokalnim knezom koji mu se zamjerio. Za tu se opsceno-brutalnu pjesan dugo sumnjalo da je njegova s obzirom na grubost obračunavanja sa suvremenikom koji je izazvao Palmotićev gnjev, epitomiziran u legendarnom refrenu vas si gomnen, kneže usrani*. Palmotić je bio jedan od najboljih oblikovatelja pjesničkoga jezika XVII. st., u njegovu je dramskome djelu barokno hrvatsko kazalište dosegnulo vrhunac pa mu pripada mjesto u krugu velike trojice baroknih dubrovačkih književnika, s Ivanom Gundulićem i Ivanom Bunićem Vučićem. (7) 

Na današnji dan, 7. studenoga 2010. godine, u  rodnom Dubrovniku je, nakon kratke i teške bolesti, u 73. godini preminuo glazbenik i pedagog Niko Nino Obradović. Cijeli svoj život Nino Obradović posvetio je glazbi nastupajući od rane mladosti u brojnim dubrovačkim sastavima i ansamblima ostajući kasnije godinama članom Gradske glazbe Dubrovnik. Nakon završene zagrebačke Glazbene akademije postaje članom Dubrovačkog simfonijskog orkestra ali njegovi svestrani glazbeni interesi i posvećena ljubav prema trublji – instrumentu po kojem će ga pamtiti generacije dubrovačkih glazbenika i Dubrovčana - vodili su ga uvijek novim glazbenim i koncertnim izazovima. Bio je jedan od osnivača Tria Viviani, Dubrovnik kvinteta i Dubrovačkog brass ansambla, autor je jedinog hrvatskog školskog udžbenika za trublju, a njegovi solistički i brojni drugi nastupi ostavili su važan trag u glazbenom životu grada. Dubrovački simfonijski orkestar, Kazalište Marina Držića i Dubrovačke ljetne igre bili su prostori njegovog glazbenog i duhovnog interesa. Mirovinu je dočekao kao profesor u Glazbenoj školi Luke Sorkočevića. Predan glazbi i ljubavi prema trublji godinama je prenosio svoja znanja i umijeće mladima, odgojivši brojne naraštaje mladih trubljača koji su ostvarili samostalne karijere, a nastupajući sa renomiranim ansamblima i orkestrima slave Dubrovnik i njegovu glazbenu tradiciju – grad koji je bio i ostao njegovom bitnom životnom sastavnicom – od Pelina gdje je odrastao do nezaobilaznog đira Stradunom koji je podrazumijevao uvijek poticajne razgovore o glazbi, orkestrima, koncertima i kulturnoj slici Grada kojoj je dao svoj važan i nezaobilazan prinos. Glazbenik i pedagog Niko Nino Obradović rođen je u Dubrovniku, 3. ožujka 1937. godine. (13) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u četvrtak 7. studenog 1991. godine, *u jutarnjim satima sirena je dala znak za prestanak uzbune.* Jugoarmija je zatražila od pučanstva Dubrovnika da »dozvoli armijskim jedinicama da na miran način razoružaju hrvatske paravojne formacije«. Rok je  isticao toga dana u 18 sati. Povodom ultimatuma JA ministar prosvjete i kulture Hrvatske, dr. Vlatko Pavletić, uputio je apel međunarodnim organizacijama. Oko 10 sati otvorena je vatra na vozilo promatračke misije EZ-a, koje je pratilo radnike »Vodovoda« pri pokušaju popravka vodoinstalacija, a prema prethodnom dogovoru. U tom napadu jedna je osoba ranjena. Na području oko Slanoga vodile su se žestoke borbe. (8) Od jutarnjih sati neprijatelj je mitraljirao i granatirao s Golubova kamena, iz Petrova Sela i s ranih brodova po Rijeci dubrovačkoj, Sustjepanu i Gružu, a sa Žarkovice po Gradu. Iz zrakoplova su nešto iza 12 sati bačene »dimne kutije« na južni dio otoka Lopuda i Grebene. Pred noć neprijatelj je s topovnjača tukao po Lapadu, a u 18 sati svjetlećim mecima pucao je na otok Lokrum, »pa je prijetio požar na ovom jadranskom biseru«. (9) Svjetlećim raketama obasjavan je grad cijelu noć. Započela je razmjena poruka sa zarobljenicima u sabirnim centrima Crne Gore i Hercegovine, ** posredstvom Crvenog križa Dubrovnika, Trebinja i Hercegnovog. Bilo je dogovoreno da će se razmjena odvijati u Cavtatu svakog četvrtka.** (8)

Od današnjeg dana 7. studenoga 1991. godine, do 15. studenoga, tzv. JNA sa svojim snagama, TO Herceg Novi i Odred granične milicije Boka izveli su napade kojima su, uz potporu artilje­rije, mornarice i zrakoplovnih snaga, nastojali ovladati visovima iznad Grada. (10) Prema popisu brojno stanje branitelja, na današnji dan, 7. studenog 1991. godine, u obrani blokiranog Dubrovnika bilo je: djelatnih 5. časnika, 27 pričuvnih, pričuvnih 13 dočasnika, domaćih 410 vojnika sa Omišanima, Kaštelanima i Zagrebčanima, 60 pripadnika iz djelatne policije, iz pričuvne policije 70, Specijalne policije 22-voje. Toga dana, sveukupno je bilo 605 branitelja u blokiranom i opkoljenom Dubrovniku. (11) U vremenu nakon akcija oslobađanja juga Hrvatske do kraja 1993. godine poginulo je, stradalo i umrlo više dubrovačkih branitelja. Na današnji dan, 7. studenoga 1993. godine na dubrovačkom prigradskom predjelu Dubac, kao pripadnik 163. brigade HV-e, prilikom povratka s položaja u prometnoj nezgodi poginuo je Marijan Ba­tina. (12) 

Izvori i literatura:

(1) http://www.morsko-prase.hr/2011new/index.php/morski-magazin-mainmenu-32/povijest-pomorstva-mainmenu-72/8402-dubrovnik-i-uskoci

(2) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(3) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 535

(4) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(5) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6) http://www.morsko-prase.hr/2011new/index.php/morski-magazin-mainmenu-32/povijest-pomorstva-mainmenu-72/8402-dubrovnik-i-uskoci

(7) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

http://www.hrvatskarijec.rs/vest/A7017/Junije-Palmotic-%E2%80%93-veliki-pjesnik/

https://hr.wikipedia.org/wiki/Junije_Palmoti%C4%87

(8) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 535

*ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 40,41

**DUBROVAČKI VJESNIK—RATNO IZDANJE br. 14 — 9. studenoga 1991.

***DUBROVAČKI VJESNIK—RATNO IZDANJE br. 15 — 16. studenoga

(9) POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, TRPIMIR MACAN, Str. 63,64

1991.

(10) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 35

(11) DUBROVNIK SE (NE) BRANI PJESMOM - SJEĆANJA NA 1991/92. –MLADEN JURKOVIĆ, Str. 137

(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 50 , VJEČNI KAO DOMOVINA, Str. -225- Marijan Batina 

https://vijesti.hrt.hr/93459/niko-nino-obradovic-331937-71120210