Hrvatski radio

Radio Dubrovnik

08:20 / 08.02.2016.

Autor: Hrvatski Radio

Gradoplov 08.02.2016.

Gradoplov

Gradoplov

Foto: HRT / HRT

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 8. veljače, te 1201. godine, sklopljena je ugovorna isprava Dubrovnika i Barija, jedna od prvih svjetovnih sačuvanih isprava u Dubrovačkom arhivu. (1) Na današnji dan, 8. veljače 1468. godine, odlučeno da se onima koji se ne pridržavaju odredbi kacamorta spali kuća i sve stvari u njoj. Odsjeći će im se uši i nosevi, a to će se dogoditi i svakome onome u čijoj se kući nađu prekršitelji odredbi. (2) Nakon što je Herceg Vlatko uložio u turskog sultana prosvjed protiv dubrovačkog postupka utvrđivanja neretvinog otoka Posrednice, na današnji dan, 8. veljače 1472. godine, sandžak-beg Hamza-beg presudio je u korist Dubrovčana, utvrdivši da je ona njihova, te da herceg ni bilo tko drugi nema prava na nju. (3) 8. veljače 1644. godine, pobjednik dubrovačke alke bio je Vicko Sorkočević. (4) Na današnji dan, 8. veljače 1922. godine, dogodila se jedna od najtežih prometnih nesreća u Dubrovniku. U prevrtanju takozvanog »đačkog tramvaja« poginule su tri osobe, a još je 30 putnika bilo teže i lakše ranjeno. (5) 8. veljače 1719. godine, u Rimu je umro vjerski pisac i pjesnik Benedikt Rogačić. (6) U Dubrovačkoj Biskupiji obilježava se - Dan smrti don Nika Kusalića (1894-1988) (7) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Jeronim Emilijan; Jozefina Bak, Jerko, Jozefina; Mladen (8)

Svjetski je dan braka-8. veljače obilježava se Svjetski dan braka, koji je posvećen bračnim parovima, muževima i ženama kao stupovima obitelji, koja je temelj i Crkve i društva. Ovim se želi proslaviti i iznova vrednovati sakramenat braka, naglasiti ljepota bračne vjernosti, žrtve i radosti u svakodnevnom bračnom životu. (9)

15. ožujka 1465. g. za¬počela je u Dubrovniku epidemija kuge, koja je trajala gotovo tri godine. 1468. godine vlada je izdala nekoliko naredbi iz kojih možemo zaključiti o strogosti i ozbiljnosti postupaka koji se koriste da bi se spriječilo širenje zaraze. Tako je npr. odlučeno da se svi članovi zara¬ženih porodica moraju skloniti onamo kamo ih pošalju kacamorti. Osim toga je, na današnji dan, 8. veljače 1468. godine, odlučeno da se onima za koje se otkrije da se ne pridržavaju odredbi kacamorta spali kuća i sve stvari u njoj. Ako se pak uhvate, odsjeći će im se uši i nosevi, a to će se dogoditi i svakome onome u čijoj se kući nađu.  (10)

Iz dokumenata koji su zabilježili neke sporove doznajemo da je, na današnji dan, 8. veljače 1644. godine, pobjednik dubrovačke alke bio Vicko Sorkočević. Alka se u Dubrovniku igrala od prve polovice 15. stoljeća do velikog potresa 1667. Održavala se na prostoru ispred Kneževa dvora, od palače Sponze do Katedrale, koji tada nije bio popločan. Dužina staze mogla je iznositi oko 150 metara i nije omogućivala veću brzinu konja. Alku, koja je bila postavljena ispred Kneževa dvora, trebalo je u trku zahvatili kopljem. Zanimljivo je da se za svaku vježbu koja je prethodila natjecanju, ali i za samo natjecanje, plaćala taksa, a često su bile organizirane i oklade. (11)

Na današnji dan, 8. veljače 1922. godine, dogodila se jedna od najtežih prometnih nesreća u Dubrovniku. U prevrtanju takozvanog »đačkog tramvaja« poginule su tri osobe, a još je 30 putnika bilo teže i lakše ranjeno. Prve veće teškoće dubrovački tramvaj doživio je u danima I. svjetskog rata, kada je u talijanskom bombardiranju 1918. godine stradala električna centrala, stvorivši probleme u opskrbi strujom za pogon vozila. U godinama koje su dolazile zaprijetit će Dubrovačkoj električnoj željeznici i dražba. Međutim, presudne će za dubrovački tramvaj biti dvije velike nesreće koje su se, u razmaku od 48 godina, dogodile na istom dijelu pruge. Prva će mu usporiti brži razvoj, a druga ubrzati njegovo ukidanje.

Prva se nezgoda dogodila 8. veljače 1922, kada se prevrnuo takozvani »đački tramvaj« koji je krenuo s kolodvora u Gružu u 7. 26 sati. Ispod stare dubrovačke bolnice tramvaj broj 4 sa zatvorenom prikolicom broj 22, počeo je ubrzano klizati prugom niz nizbrdicu koja vodi prema Pilama te se na zavoju iznad nekadašnje pošte prevrnuo. Posljedice su bile tragične: poginuli su kondukter Đuro Miličić i učenici Žarko Gracić i Andrija Carić, a još je 30 putnika bilo teže i lakše ranjeno. Za tadašnji Dubrovnik to je bio šok koji je u pitanje doveo i daljnji opstanak tramvaja. Tim više što je, kako navodi tisak, to već i bilo treće klizanje »đačkoga« tramvaja na istoj relaciji u samo nekoliko mjeseci. U prvim dvjema nezgodama ishod je bio sretniji, bez prevrtanja i stradalih putnika.

Druga velika nezgoda zapečatila je sudbinu dubrovačkog tramvaja nakon 60 godina od kad se ovo prijevozno sredstvo pojavilo na našim grad¬skim ulicama.

»U subotu, 7. ožujka 1970. g., oko 9 sati tramvaj broj 5 na rela¬ciji Pile — Lapad spustio se velikom brzinom Ulicom Maršala Tita, današnjom ulicom Branitelja Dubrovnika, na posljednju tramvajsku stanicu gdje je iskočio s tračnica a zatim pojurio 27 metara s jedne na drugu stranu ceste, srušio ogradni zid i survao se sa 4 metra visine u gradski park neposredno kod ulaza u povijesnu jezgru grada. U ovoj teškoj nesreći izgubio je život 56-godišnji radnik poduzeća »auto Dubrovnik« Hamdija Ovčina, dok je 14 osoba ozlijeđeno. Tramvaj je u Dubrovniku definitivno ukinut dva tjedna kasnije, 20. ožujka 1970. godine. (12)

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 8. veljače 1719. godine, u Rimu je umro vjerski pisac i pjesnik Benedikt Rogačić, koji je na zamolbu Stjepana Gradića opisao u stihovima potres u Dubrovniku 1667 (Razlaganje o potresu… 1690). Spjevao je i himne za oficij sv. Vlaha. Najpoznatije mu je djelo Jedno potrebno u 5 svezaka, u kojem raspravlja o čovjekovoj ljubavi prema Bogu. To je asketsko djelo doživjelo dvadesetak izdanja. (13)

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u subotu 8. veljače ratne 1992. godine, bilo je uobičajene pucnjave i manjih kršenja primirja na dubrovačkom području. Gospodin Ivo Stjepović, koji je tijekom rata vodio dnevnik, kasnije objavljen u knjizi ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, za ovaj dan je zapisao. Ne znam bi li se ovdje i sada mogla primijeniti ona engleska poslovica: "No news, good news." (14)

Izvori i literatura:

(1) VINKO FORETIĆ, ANALI -  DUBROVNIK 1959., str. 317,318

(2) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 63

(3) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 234

(4) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 20,21

(5) DUBROVAČKI TRAMVAJ, str.

http://www.inet.hr/~dfejzagi/

(6) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(7) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(8) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(9) http://obitelj.biskupija-varazdinska.hr/

(10) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 63

(11) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 20,21

(12) DUBROVAČKI TRAMVAJ, str.

http://www.inet.hr/~dfejzagi/

(13) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(14) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 117

Emisija

Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 7 sati i 45 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Poslušajte u Slušaonici