Gradoplov 08.04.2018.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Osmi je dan po Uskrsu, koji svetkujemo kao Mali Uskrs ili Bijelu nedjelju. (15) Danas, u nedjelju nakon Uskrsa, slavi se i Svetkovina Božjeg milosrđa. (16) Na današnji dan, 8. travnja 1908. godine, u gruškoj luci, nasuprot samostana sv. Križa svečano je predan na upotrebu novi drveni most za pristajanje brodova. (1) Na današnji dan, 8. travnja 1626. godine, u rodnom Dubrovniku preminuo je najveći hrvatski matematičar svoga vremena Marin Getaldić. (2) Na današnji dan, 8. travnja 1962. godine, u Zagrebu je umro hrvatski kazališni redatelj, pedagog, teatrolog, kazališni kritičar i prevoditelj Branko Gavella. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Dionizije, Ljubomir, Alemka, Amancij i Klement. (4) 8. travnja Svjetski je dan Roma. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Mali Uskrs – pučki je naziv tzv. Bijele nedjelje, prve nedjelje po svetkovini Gospodinova Uskrsnuća koje se slavi cijeli tjedan. *Vrijeme do Malog Uskrsa tradicionalno se naziva Bijeli tjedan - prema odjeći koju su u počecima Crkve nosili novokrštenici. Uskrsno razdoblje trajat će i nakon iduće nedjelje - sve do Pedesetnice odnosno blagdana Duhova.* Današnja nedjelja naziva se Malim Uskrsom ili Bijelom nedjeljom zato što se na današnji dan Isus ukazao svojim učenicima u svoj svojoj slavi te ih pozvao da čvrsto povjeruju u njega i u njegovo Uskrsnuće. Ovu nedjelju neki isto tako nazivaju nedjeljom 'nevjernog Tome' koji je morao staviti svoju ruku u Isusov probodeni bok da bi povjerovao. (17) 

U kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, – dani poslije Uskrsa, obilježavali su se  kao blagdan. U tjednu uskršnje osmine održavali su se liturgijski obre­di. Oktava se zaokruživala na Bijelu nedjelju (Dominica in albis) svečanom procesijom kroz grad, u kojoj se nosio moćnik Kristova groba. Taj je kamičak sredinom 16. stoljeća dubrovačkoj crkvi darovao Bonifacije de Stephanis (Drkolica), koji ga je - kao gvardijan samostana u Jeruzalemu - navodno nabavio na licu mjesta. Premda su u riznici već bila pohranjena dva slična kamenčića, nove su relikvije (Sv. Groba i stupa na kojem je bio bičevan Isus) bile primljene s odušev­ljenjem, te je na dan njihova stjecanja (15. prosinca) smjesta uvedena po­sebna procesija i misa, bez obzira na to što sumnjičavost nadbiskupa Beccadellija nije bila posve rastjerana. Svakako već prije 1670. op­hodnja je bila prebačena na Bijelu nedjelju. (18) 

Općenito se smatra, da su Ston i Pelješac došli pod vlast Dubrovčana 1333. na temelju darovnica cara Dušana i bosanskog bana Stje­pana Kotromanovića. Međutim, ako se prelistaju knjige zaključaka Vijeća od 1326. do 1333., dolazi se do zaključka, da su Dubrovčani 1326. osvojili Ston u ratu, koji su vodili protiv ondašnjih stonskih knezova Branivojevića, sinova Branivojevih, neposlušnih vazala cara Uroša. Naime, na današnji dan, 8. travnja 1326. Dubrovčani su naoružali brodove protiv Branivojevića, a 28. svibnja, iste godine, zarobili su Brajka Branivojevića i raspisali nagradu od dvije tisuće perpera onome, koji im njegova brata preda živa ili mrtva. 11. lipnja iste godine poslano je 100 ljudi protiv Branivojevića, a šest dana kasnije Veliko vijeće zaključuje, da se nastoji uzeti u posjed Ston i Stonski rat, te da se treba raspitati kod kralja Uroša, uz koliki bi im ga godišnji danak ustupio. Pet dana kasnije Malo vijeće je­dnoglasno bira i šalje u Ston pet plemića, da pregledaju, na koji bi se način mogao Pelješac pretvoriti u otok ili utvrditi Ston sa zidovima i utvrdama. (6) 

31. siječnja 1808., dubrovačkoj slobodi i nezavisnosti zadan je smrtni udarac. Tog za Dubrovnik kobnog dana francuski general Marmont dekretom je ukinuo Dubrovačku Republiku, a stare gradske zidine i kule izgubile su svoju višestoljetnu namjenu. Car Napoleon, pak, pridavao je veliku važnost tim starim utvrdama. To proizlazi iz njegova pisma, datiranog na današnji dan, 8. travnja 1811. godine, u kojem naređuje, da se što prije dovrši tvrđava »Imperijal«. Govoreći o gradu i njegovoj misiji, za zidine kaže: »Stari pojas bedema od velike je vrijednosti ...« (7) 

Brojni današnji stanovnici Gruža i Dubrovnika i ne znaju, kako je nekada izgledala gruška luka, prostrana i široka, s ljetnikovcima i orsanima vlastele, čista i bistra, kao što je pisao književnik Mato Vodopić u svojoj Tužnoj Jeli – "Mili Bože lijepa li ti je gruška luka"! Ali luka se od tada u mnogome promijenila. Razvija se par0brodarstvo, dovozi se kameni ugalj za njihove i vojne potrebe, dolazi željeznica, sirovine, grade se prvi hoteli, dolaze stranci, uspostavljaju se brze parobrodarske linije Trst-Dubrovnik, kočije i omnibusi dočekuju goste, a parobrodi još nemaju pravo pristanište. Počinje nasipanje luke, izgradnja obale, nestaju starinski škari, a kao kruna svega, na današnji dan, 8. travnja 1908. godine, nasuprot samostana sv. Križa svečano je otvoren novi drveni most za pristajanje brodova. (8) 

Sa sjedištem u malom hangar u Posatu u gradskoj luci, na današnji dan, 8. travnja 1923. godine, osnovan je Veslački klub "Neptun, jedan je od najstarijih sportskih klubova našega grada. Prva organizirana regata zabilježena je 16. lipnja 1923. godine, a na njoj su pored "Neptuna" sudjelovale i ekipe "Krka" iz Šibenika i "Gusar" iz Splita. (14) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 8. travnja 1626. godine, u rodnom Dubrovniku preminuo je najveći hrvatski matematičar svoga vremena Marin Getaldić, znan i po nadimku Bete. **Ime ovog velikog Dubrovčanina danas nosi jedna dubrovačka osnovna škola, i ulica u povijesnoj jezgri Grada. Već za života bio je štovan u Europi, obilazio je mnoge europske zemlje, u Padovi je upoznao, po nekima i surađivao s Galileo Galilejem. Po povratku u domovinu obavljao je razne državne i diplomatske dužnosti za Republiku. Osim matematike zanimala ga je i fizika, napose optika. Eksperimentirao je s optičkim instrumentima, a posebno teleskopima, ponajviše iz Betine špilje.** Parabolno ogledalo koje je sam konstruirao čuva se i danas u jednom londonskom muzeju. *Getaldićevo djelo znatno je utjecalo na razvoj primjene algebre na geometriju prije otkrića analitičke geometrije. 1602. godine u Rimu objavljuje svoje dvije rasprave: Neki stavovi o paraboli i Unaprijeđeni Arhimed. Nekoliko godina kasnije završio je svoje kapitalno djelo Apolonije uskrsli. Reprint-izdanje sveukupnih Getaldićevih djela izišlo je u Zagrebu pod nazivom Opera omnia (1968).* Na ulaznim vratima njegova imanja na Pločama i danas se može pročitati natpis koji u prijevodu glasi: Budite daleko, zavisti, svađe, taštine, brige! Mir i spokoj krase pećine, perivoje, hridi. (9)

Na današnji dan, 8. travnja 1915. godine, u Zagrebu je rođen hrvatski fizičar, filozof i književnik i humanist, akademik Ivan Supek, jedan odosnivača Interuniverzitetskoga centra u Dubrovniku, 1970. godine, i osnivač Instituta »Ruđer Bošković« i njegov prvi direktor (1950). (10)

Na današnji dan, 8. travnja 1962. godine, u Zagrebu je umro hrvatski kazališni redatelj, pedagog, teatrolog, kazališni kritičar i prevoditelj Branko Gavella, jedan od najvećih umjetnika što ih je imala hrvatska pozornica. Između gavelinih 279 dramskih i opernih djela, posebice se ističu režije Marina Držića, Ivana Gundulića, Tituša Brezovačkoga, Iva Vojnovića, Miroslava Krleže i brojnih drugih. Velik prinos novom aspektu ambijentalne režije dao je na Dubrovačkim ljetnim igrama, (DLJI), posebice u realizacijama Goetheove Ifigenije na Tauridi (1953) i Vojnovićeva dramoleta Na taraci (1953). Utemeljitelj je Akademije za kazališnu umjetnost u Zagrebu (1950) i jedan od osnivača Zagrebačkoga dramskoga kazališta, danas Dramsko kazalište »Gavella« (1953.). Spomenimo i jednu zanimljivost, naime, Branko Gavella je kao nogometni sudac sudio prvu prvenstvenu utakmicu na području današnje Hrvatske, odigranu između Croatie i Zagreba u rujnu 1912.g. (11)

Na današnji dan, 8. travnja 1969. godine, u Knežopolju, (u BiH) rođenje Mario Zovko, policajac, trajno nastanjen na Grudi u Konavlima,poginuo 2. listopada 1991. godine na Grudi u Konavlima, za vrijeme izvršenja borbene zadaće, kao pripadnik djelatnog sastava MUP-a. (12) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u srijedu 8. travnja 1992. godine, nešto prije 8 sati navečer tišinu nad Gradom proparala su tri dugačka rafala iz teške strojnice. Poslije devet sati u nevelikim su razmacima uslijedile tri jače eksplozije. To su bile tri tromblonske mine ispaljene sa Žarkovice na istočna predgrađa u blizini Belvedera. (13) 

Izvori i literatura:

(1) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(2) http://baza.iugrina.com/marin.php?stil=Nnix

*http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

**http://www.dulist.hr/dubrovacki-potresi-tresnje-pozari-velika-tresnja/165761/

(3) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Branko_Gavella

(4) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(5) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6) LUKŠA BERITIĆ, STONSKE UTVRDE, str. 19

(7) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 206

(8) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(9) http://baza.iugrina.com/marin.php?stil=Nnix

*http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

**http://www.dulist.hr/dubrovacki-potresi-tresnje-pozari-velika-tresnja/165761/

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Branko_Gavella

(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -64-

(13) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 140

(14) VK "NEPTUN"

(15)http://www.izbicno.info/index.php?option=com_content&view=article&id=428:bijela-nedjelja-mali-uskrs&catid=87:kutak&Itemid=118

*Jelena Obradović Mojaš  Vijesti radio Dubrovnika

(16) http://www.zupa-svjosip-losik.hr/hr/article/504/bijela_nedjelja-mladi_uskrs

(17)http://www.izbicno.info/index.php?option=com_content&view=article&id=428:bijela-nedjelja-mali-uskrs&catid=87:kutak&Itemid=118

*Jelena Obradović Mojaš  Vijesti radio Dubrovnika

(18) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 352,353,354