Gradoplov 08.05.2016.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 8. svibnja 1420. godine, zaključeno je da se preuzme Sandaljev dio Konavala i njegova polovina Sokola. (1) Na današnji dan, 8. svibnja 1971. godine, u Dubrovniku je rođen proslavljeni hrvatski vaterpolist i trener Elvis Fatović. (2) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Marija Posrednica, Arsen, Ida, Marina i Viktor. (3) 8. svibnja obilježava se Svjetski dan Crvenog križa i Crvenog polumjeseca u znak počasti Henryju Dunantu, utemeljitelju Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca. Danas je Majčin dan, koji se obilježava svake godine druge nedjelje u svibnju. (4)

Područje Dubrovačke Općine u početku maleno, postupno se širilo. Najstariji je predio od Višnjice do Kantafiga, koji obuhvaća i Gruž. U  IX. st. stečen je kopneni dio zvan Astarea, koji se proteže od Cavtata (a nakon njegova gubitka od Plata) do Poljica, a tu su Župa s Brgatom, Šumet, Rijeka, Zaton i Poljice. U razdoblju IX. i X. st. Dubrovnik stječe Elafitske otoke - Koločep, Lopud i Šipan, a onda 1252. Lastovo, 1333. Stonski rât i 1345. Mljet. Već tada se stvaraju administrativne jedinice kojima je na čelu knez (latinski comes. talijanski conte). U ovom razdoblju jedan je knez za otoke Šipan Lopud i Koločep, a ta se jedinica naziva Tri Otoka ili jednostavno Otoci. Godine 1284. imaju Župa i Šumet svako svoga vlastitog kneza. Kasnije će jedino Župa imati kneza, a njegova će se vlast protezati i nad Šumetom. Još 1302. postoje posebni knezovi za Gruž, Rijeku i Zaton (s Poljicem), a od 1311. jedan zajednički. Kad se Dubrovnik domogao Stonskog rata, u početku je u Stonu bio jedan knez za cijeli Stonski rat. Prema razdiobi, koja nosi današnji datum, 8. svibnja 1335. godine, Stonski rat je osim grada Stona imao i pet tzv. kontrada, i to, idući od Stona prema zapadu, Ponikve, Crnu goru, Janjinu, Dubravu (područje današnjeg Potomja) i Trstenicu. Dubrovačkom Općinom upravljali su knez, Malo vijeće, Vijeće umoljenih i Veliko vijeće. Malo vijeće bilo je poput izvršnog odbora, Veliko vijeće poput plemićkog sabora, a Vijeće umoljenih skup starijih iskusnijih ljudi što donose najvažnije odluke. (5) 

Iako se ugarsko-hrvatski kralj Ludovik I malo miješao u unutrašnje prilike Dubrovnika, bilo je ipak prigoda kad bi se Ludovik umiješao. To se primjerice dogodilo 1360. i 1361, kad je Kralj uzeo u zaštitu Marina Gučetića. Premda je Marin Gučetić cijeloga života obnašao važne dužnosti u svome zavičajnom gradu, ipak ga je dubrovačka vlada 1361. optužila da se na svoju ruku dopisivao s kraljem Ludovikom. Dapače je počela istragu protiv njega, a razjašnjenje traži i od samog kralja. Kralj je tada dosta oštro odgovorio dopisom na današnji dan, 8. svibnja te 1361. godine. On tvrdi kako mu Gučetić nije javljao ništa što bi bilo protiv časti i vjernosti grada Dubrovnika. Nakon toga, 25. svibnja te 1361., Veliko vijeće zaključilo je da se prema kraljevoj zapovjedi poništava proces protiv Marina Gučetića. (6)

Po prilici na dužinskoj sredini Konavala, ispod planinske kose Završje, na oko 25 m visokoj nepristupačnoj klisuri, stoji tvrđava Sokol. Njen položaj dominira konavoskim poljem i prirodnim putevima koji iz Hercegovine silaze u Konavle. Sama pak klisura, prirodna je tvrđava. Točno vrijeme kada je Sokol sagrađen nije do danas ustanovljeno. Dubrovački ga arhiv spominje 1391. god. Obzirom na njegov položaj svakako je tu postojalo utvrđenje već za vrijeme Ilira, Grka i Rimljana, a o čemu svjedoče i ostaci keramike i rimske cigle u zidinama tvrđave. Konačni oblik i jačinu zidova dali su joj Dubrovčani nakon što je prešla u njihovu vlast, a što nam potvrđuju mnogobrojni zaključci dubrovačkih vijeća. Nastojeći doći u posjed Konavala, Dubrovčani su imenovali oba dotadašnja gospodara Konavala, vojvodu Pavla Radinovića 1395. god. aSandalja Hranića 1396. god. građanima Dubrovnika.

Nakon što je tvrđavu Sokol koju su još držali Pavlovići, Sandalj zauzeo 1420. godine pomoću topova ustupljenih mu od Dubrovčana, na današnji dan, 8. svibnja, te 1420. godine, zaključeno je da se preuzme Sandaljev dio Konavala i njegova polovina Sokola. 20. istog mjeseca primljena je u Vijeću umoljenih velika odredba od 12 točaka o tvrđavi Sokol. (7) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 8. svibnja 1896 godine, u Dubrovniku je umrodobrotvor Nikola Bošković. Oporučno je ostavio 12 000 forinti u dobrotvorne svrhe. Od dobiti zaklade trebale su se ustanoviti dvije stipendije za učenike na visokim školama. (8)

Na današnji dan, 8. svibnja 1960. godine, u Metkoviću jerođen Andrija Crnčević, električar, trajno nastanjen u Dubrovniku, poginuo 6. listopada 1991. godine u Komolcu, prilikom izvršenja zadaće popravka elektropostrojenja.       (9)

Na današnji dan, 8. svibnja 1971. godine, u Dubrovniku je rođen hrvatski vaterpolist i trener Elvis Fatović, jedan od najboljih i najtrofejnijih hrvatskih vaterpolista. U svojoj bogatoj igračkoj karijeri nastupao je za Jug i Mladost. S Jugom je osvojio 5 naslova prvaka Hrvatske te 6 puta naslov pobjednika hrvatskog kupa. Dva puta je odveo Jug do naslova europskog prvaka (2001. i 2006.), a osvojio je i LEN kup 2000. Nastupio je za hrvatsku reprezentaciju 128 puta i osvojio je srebro na Europskom prvenstvu 2003.. Igračku karijeru je okončao 2007., od kada započinje uspješnu trenerku karijeru. (10)

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Današnji dan, petak, 8. svibnja ratne 1992. godine, u popodnevnim satima granate su s Pobrežja padale po Nuncijati i gruškoj luci. Opet nakon dugog vremena sirena je objavila znak opće opasnosti. U večernjim satima neprijateljska vojska je otvorila jaku vatru iz Slanoga i satima obasipala otok Šipan, a pogotovo Šipansku Luku. Oko 20 sati je s Loškog brda otvarana vatra po gliseru koji je prevozio trojicu ranjenih hrvatskih vojnika. (11)

Toga dana 8. svibnja 1992. godine, na Južnom bojištu poginuo je pripadnik 114. BRIGADE HV,IVICA S. ABRAM (1971.-1992.). (12)

Do pobjedonosnog okončanja Domo­vinskog rata i neposredno nakon njega u dubrovačkim postrojbama Hrvat­ske vojske poginuli je, stradalo i umrlo više dubrovačkih hranitelja. Na današnji dan, 8. svibnja 1995. godine u Postranju, kao pripadnik 39. inženjerijske bojne nesretnim slučajem poginuo je Miho Pejdar. (13)  

Izvori i literatura:

(1) LUKŠA BERITIĆ, TVRĐAVA SOKOL U KONAVLIMA, Str. 6,7

(2) http://hr.wikipedia.org/wiki/Elvis_Fatović

(3) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(4) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 124

(6) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 315,316

(7) LUKŠA BERITIĆ, TVRĐAVA SOKOL U KONAVLIMA, Str. 6,7

(8) HBL Anđelka Stipčević-Despotović (1989)

(9) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -81-

(10) http://hr.wikipedia.org/wiki/Elvis_Fatović

(11) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 160

(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-259-

(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 50 , VJEČNI KAO DOMOVINA, Str. -239- Miho Pejdar