Gradoplov 08.07.2019.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 8. srpnja 1927. godine, u Trebinju je rođen književni povjesničar, teatrolog i prevoditelj, dr. sci. Frano Čale. (1) U Trpnju na poluotoku Pelješcu, na današnji dan, 8. srpnja 1960. godine, rođena je proslavljena hrvatska glumica Ena Begović. (2) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Akvila i Priscila; Eugen; Edo; Hadrijan i Grgur i dr. (3)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Tijekom 1527. i 1528. godine, tijekom i nakon jedne od najjačih pošasti kuge na teritoriju Republike, više je zapisnika i istraga prijavljenih provala, krađa pokretnina i dragocjenosti iz napuštenih kuća. Najviše takvih nedjela bilo je počinjeno u selima i zaseocima Župe, koja je izgleda od svih dijelova Republike, uz Dubrovnik, tada bila najviše pogođena kugom. Na današnji dan, 8. srpnja 1528. godine, započeo je proces Deši Matićevoj iz Župe, uz Mihoča iz Župe i Antuna Petrojevića optužene za krađe pokretnina i dragocjenosti iz napuštenih okuženih kuća. Proces ovoj trojici kopacanajduži je i najdetaljnije vođen proces prijavljenih provala, sa svim pojedinostima istrage, uz čestu primjenu mučenja, i s konačnom presudom. Nakon više od dva i pol mjeseca, zbog nemoći, te priznanja bez oklijevanja, zdravstveni službenici odlučili Dešu pustiti iz zatvora. (4) 

Najveća dubrovačka špijunska afera 16. stoljeća, afera Bučinčić u srpnju 1536. godine dobila je dramatične razmjere. Mihajlo i Pavao Bučinčić namjeravali su napasti sam teritorij Dubrovačke Republike. U tu zavjeru bio je umiješan stanoviti Kamilo iz Romagne, kapetan vojske kralja Ferdinanda, koji je zajedno s Pavlom trebao navaliti na Ston i zauzeti ga. Budući mu Mihajlo Bučinčić ne isplatio obećanih 800 dukata novac, razljućeni kapetan odao je čitavu stvar Alojziju Draga Gučetiću u Jakinu i dostavio mu Mihajlova pisma i plan Stona. Gučetić je o svemu obavijestio dubrovačku vladu. Tri dana nakon što je ta vijest stigla je u Dubrovnik, na današnji dan, 8. srpnja 1536. godine, raspravlja se o zavjeri na tajnoj sjednici Vijeća umoljenih, a 10. srpnja odlučeno je da se osuda iz  prethodne godine, kada su Bućinčići proglašeni izdajnicima i odmetnicima oglasi javno na loži, uz sviranje truba, te da se braća uz objavu ucijene. Ta je odluka izvršena. Istog dana Vijeće umoljenih na svojoj tajnoj sjednici zaključilo je da se u korist općine zaplijene sva pokretna i nepokretna dobra obaju Bučinčića, osim miraza njihovih žena, s time da se tom prigodom isplate i vjerovnici Bučinčića na temelju vjerodostojnih isprava. Dan kasnije, 11. srpnja, tajno Vijeće umoljenih zaključuje da se sinovi obaju Bučinčića protjeraju s područja Republike čim navrše 14 godina. (5) 

Samo dan nakon što su Napoleon i ruski car Aleksandar potpisali Tilsitski mirovni ugovor, kojim su utvrđene nove interesne sfere, francuski maršal Berthier, već sutradan, na današnji dan, 8. srpnja, te 1807. godine, iz Tilsita piše Marmontu, a u pismu se među ostalim kaže: »Dubrovnik treba definitivno ostati sjedinjen s Dalmacijom...« Drugim riječima, Dubrovnik je, iako se u mirovnom ugovoru to ne spominje, prešutno predan Francuskoj. Glas o tilsitskom miru stigao je u Dubrovnik tijekom srpnja, te je general Lauriston u slavu toga 25. srpnja priredio vatromet. Dubrovačka vlada nije shvatila nepovoljno taj mirovni ugovor; ako se i ne spominje Republika, ona se i ne ukida. Francuski pristaše u Dubrovniku pak prepoznali su to kao predznak, da će se Dubrovnik priključiti francuskoj vlasti. I doista, Tilsitskim mirovnim ugovorom započela i konačna prekretnica u odnosu Francuza prema suverenitetu Republike. (6) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 8. srpnja 1910. godine, u rodnoj Luci Šipanskoj umro je skupljač narodnih pjesama Baldo Melkov Glavić. Bio je župnik u Maranovićima na Mljetu i u Blatu Korčuli, profesor sjemeništa u Dubrovniku do 1890, kada se, oslijepivši, kao počasni kanonik Dubrovačke biskupije povukao u Luku na Šipanu. Zapisivao je narodne pjesme pjesme, a skupljena građa sadržava uskočke pjesme kola Ivana Senjanina, hrvatske hajdučke pjesme, šaljive te najviše junačke pjesme i predstavlja najvrednija djela našega pjesničkog folklora. U razdoblju 1865–85. skupio je oko 100000 stihova narodnih pjesama, odnosno 709 epskih i lirskih pjesama te ih popratio podatcima o kazivačima. Riječ je o imenima 88 kazivača i kazivačica među kojima se ističu Anica Begin, Gusto Agačić i Vlaho Obuljen. Dio je objavio u zbirkama  Narodne pjesme. Iz usta i rukopisâ. Zbirka I. I Narodne pjesme. Iz naroda za narod. Zbirka II., a osamdesetak pjesama uvršteno je u antologije Hrvatske narodne pjesme (I–X, 1896–1942) Matice hrvatske, kojoj je 1887. poklonio prikupljenu građu. (7)

Na današnji dan, 8. srpnja 1927. godine, u Trebinju je rođenknjiževni povjesničar, teatrolog i prevoditelj, jezični savjetnik za dubrovački govor, dr. sci.  Frano Čale. Klasičnu gimnaziju završio u Dubrovniku 1946. Član je prvih odbora Dubrovačkih ljetnih igara i njihov višegodišnji suradnik. Za svoj rad dobio je više priznanja. Već se 1960-ih pokazao pouzdanim tumačem djela Marina Držića i Iva Vojnovića. Istraživao je Držićev scenski jezik, stilsku antitetičnost, odnos zbilje i pozornice, te je njegov opus smjestio u europski kontekst , a dugogodišnje bavljenje Držićem zaokružio je objavljivanjem njegovih Djela (Zagreb 1979, 1987), uz popratnu studiju i komentar. Imeđu ostaloga objavio je djela: Držić, Novela od Stanca. Skup. Dundo Maroje, Tragom Držićeve poetike, Tragom Držićeve poetike,  Igre u Njarnjas gradu, Pjesme talijanke Saba Bobaljevića Glušca, o djelu Iva Vojnovića.Danas jedna dubrovačka ulica na predjelu Ploča nosi ime Frana Čale. (8)

U Trpnju na poluotoku Pelješcu, na današnji dan, 8. srpnja 1960. godine, rođena je proslavljena hrvatska glumica Ena Begović. Čim je krenula u srednju školu, koju je pohađala u Dubrovniku, upisala se u studentski teatar Lero. Njezina karijera počela je kada ju je 1978. u jednoj predstavi primijetio redatelj Lordan Zafranović i kao maturantici joj ponudio ulogu u filmu Okupacija u 26 slika, a prvu zapaženiju ulogu ostvarila je ulogom u filmu "Pad Italije" 1981. godine. Iako je vjerovala da će karijeru prije svega napraviti na filmu, kazališne su joj daske donijele i slavu i priznanja. Nakon diplome na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu 1983., punih je 16 godina bila prvakinja Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. U tom je razdoblju odigrala više od 20 glavnih uloga, među kojima se izdvajaju Desdemona, kontesa Nera, barunica Castelli, Teuta, Ana Karenjina i druge. U bogatoj 20-godišnjoj karijeri za svoje uloge je dobila niz priznanja i nagrada među kojima i Zlatnu arenu pulskog festivala. Svojom je glumačkom snagom i osobnošću zauzela jedno od vodećih mjesta u hrvatskom glumištu ostavivši trajan i i neizbrisiv trag na filmu i kazališnim daskama. Ena Begović poginula je u prometnoj nesreći 15. kolovoza 2000. godine. (9)

Na današnji dan, 8. srpnja 1968. godine, u Dubrovniku jerođen Mario Krstičević, ugostitelj, trajno nastanjen u Dubrovniku, poginuo 15. travnja 1992. godine na Šipanu, kao pripadnik Mješovitog odreda mornaričkog pješaštva "Dubrovnik", prilikom izvršenja borbene zadaće.  (10) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u srijedu, 8. srpnja ratne 1992. godine, jutro je bilo mirno, no nakon eksplozija po obrambenim crtama Dubrovnika, još jednom u 17 sati oglašena je opća opasnost. *Iz smjera trebinjske općine i Čilipa do 22sata napadani su položaji HV-a.* (11) Toga dana, prilikom izvršavanja ratne zadaće poginuli su pripadnik 1. Brigade HV-e, Zlatko Kranjčec, (12) te nesretnim slučajem, pripadnik 116. brigade HV-e Ante Batina. (13) 

Izvori i literatura:

(1) HBL Branko Hećimović (1993)

(2)http://hr.wikipedia.org/wiki/Ena_Begović

http://www.vecernji.hr/biografije/ena-begovic-83

http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(3)http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(4) ZLATA BLAŽINA TOMIĆ, KACAMORTI I KUGA – UTEMELJENJE I RAZVOJ ZDRAVSTVENE USLUGE U DUBROVNIKU, str. 170,172,173

(5) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str, 27,28

(6) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 453,

(7)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

HBL Vera Humski (1998)

(8) HBL Branko Hećimović (1993)

(9)http://hr.wikipedia.org/wiki/Ena_Begović

http://www.vecernji.hr/biografije/ena-begovic-83

http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(10) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -178-

(11) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ , str. 214

*Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 558,559

(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 46

VJEČNI KAO DOMOVINA , Str. -197- Ante Batina

(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-255-