Gradoplov 08.09.2016.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 8. rujna 1943. godine, odvijale su se otvorene borbe između Nijemaca i Talijana i u Dubrovniku. (1) Na današnji dan, 8. rujna 1950. godine, otvoren je prvi dubrovački festival, prvi je to dan - prvih Dubrovačkih ljetnih igara. (2) Na današnji dan, 8. rujna 1668. godine, u Dubrovniku je rođen vjerojatno najcijenjeniji i najpoznatiji liječnik hrvatskog podrijetla Đuro Armen Baglivi. (3) Na današnji dan, 8. rujna 1910. godine, u Splitu je rođena dubrovačka pijanistica Marija Grazio. (4) 8. rujna slavi Blagdan rođenja blažene Djevice Marije, poznatiji kao Mala Gospa. (5) Blagdan se slavi (s pukom) u svim župama biskupije, a kao naslov mjesne crkve: Janjina/Sreser, Kliševo/Gromača i Viganj/Nakovana, Dubravka/Dunave. (6) Blagdan Male Gospe, 8. rujna, obilježavao se kao blagdan i u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike. (7) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Alen, Serafin, Izak i Maja. (8) 8. rujna – Međunarodni dan pismenosti. (9)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 8. rujna 1436. godine, Malo vijeće naređuje, da se poprave gradska vrata sv. Ivana. Vrata sv. Ivana, kako ih ovaj zaključak naziva, nekadašnja su vrata od Mula, i sačuvana su do danas. Naime,to su unutarnja vrata tvrđave sv. Ivana. Razmjerno su mala i nalaze se na onom zidu, koji je išao od Pustijerne ka kuli od Mula i kroz koja se izlazilo na ondašnji nasip (gat), koji je bio na mjestu današnje tvrđave sv. Ivana. Vrata od Mula, prvi put se spominju još 6. lipnja 1360. godine, kada se određuje, da se, osim vrata ispod  kuće nekog Paska, otvore i vrata od Mula (porta Moli). (10)

Dopremivši na Srđ topove s ruskih brodova, Rusi i Crnogorci su od 17. lipnja do 5. srpnja bjesomučno topničkim projektilima razarali drevni grad opkoljen s kopna i s mora. Na grad je ispaljeno gotovo tri tisuće topničkih projektila, zbog čega je poginulo oko stotinu ljudi i mnogo ih je ranjeno, a pričinjena je i velika materijalna šteta na svim važnim svjetovnim i sakralnim zdanjima. 6. srpnja Dubrovnik se oslobodio rusko-crnogorske opsade **ipak, žestoke borbe Francuza s Rusima i Crnogorcima nastavljene su na području Konavala, sve do kraja rujna, kada su francuske jedinice, pod zapovjedništvom generala Marmonta, poslije četverodnevnih borbi uspjele potpuno razbiti crnogorsku paravojsku, a Ruse potisnuti u Herceg Novi, preko istočne granice Dubrovačke Republike na Debelom brijegu. Napadajući grad, Rusi i njihovi pomagači spuštali su se niz padine Srda gotovo do samih gradskih zidina, gdje su nastavili zločine započete od samoga ulaska na dubrovački teritorij - sustavna pljačkanja i paljenja kuća, silovanja žena i ubijanje nemoćnih stanovnika. U zlodjelima su se osobito isticali Crnogorci; oni su osim pušaka i handžara sa sobom nosili poluge, sjekire i druge alate pogodne za vađenje željeznih i bakrenih predmeta iz građevina. Istodobno su ruski brodovi, na koje su bili ukrcani i Crnogorci, uplovljavali u luke zapadno od Dubrovnika i pljačkali sve što im se činilo vrijednim. O posljedicama ratovanja na području Dubrovačke Republike iscrpno je pisao autor knjige Dubrovačke slike i prilike Josip Bersa, navodeći da su Rusi i Crnogorci opljačkali i zapalili ukupno 650 kuća, i to u Konavlima 235, u Župi 188, u Slanom 30 i u Stonu 3, a u neposrednom okruženju grada 134 na Pilama, 9 na Pločama, 44 u Gružu i 7 u Lapadu. Ukupne materijalne ratne štete nastale u razdoblju od početka lipnja do 8. rujna 1806. godine, iznosile su 8,827.524 dukata! Dubrovčanima ta šteta nikad nije bila isplaćena niti na drugi način nadoknađena. (11)

Kapitulacija Italije, točnije Primirje s Italijom, bilo je primirje potpisano između Saveznika i Italije 3. rujna 1943., a time je Italija prešla na stranu Saveznika. Službena objava kapitulacije dogodila se 8. rujna 1943. i bila je konačna potvrda prekretnice II. svjetskog rata u Europi. *Upravo toga dana, 8. rujna 1943. godine, došlo do borbe između Nijemaca i Talijana u Dubrovniku. Okršaja je bilo i pred samim gradskim vratima od Pila, gdje su Nijemci s domobranima sa zidina branili Talijanima ulazak u grad. Iz tog vremena su ona mala oštećenja od puščanih metaka oko gradskih vrata. Tog istog dana pala je i jedna mala njemačka bomba uza zid Lovrijenca, koja samoj tvrđavi nije nanijela nikakve štete. Zanimljivo je, da je pritisak zraka slomio koplje, na kojem se tog časa vijorila talijanska zastava.* (12)

Dubrovačke ljetne igre nastale su kao plod višegodišnjih pokušaja kulturnih djelatnika iz Dubrovnika i drugih krajeva Hrvatske da organiziraju ljetni festival tijekom kojega bi se u otvorenim dubrovačkim povijesnim i prirodnim ambijentima održavale kazališne, glazbene i folklorne priredbe. U svibnju 1950. održan je sastanak u Ministarstvu za prosvjetu i kulturu NR Hrvatske u Zagrebu, na kojem je odlučeno da će se od 8. do 21. IX. 1950. održati Dubrovački festival dalmatinskih kazališnih igara od XVI. do XVIII. st. *I doista, prvi dubrovački festival, kao početak Dubrovačkih ljetnih igara otvoren je, na današnji dan, 8. rujna 1950. godine. Tom prilikom pomoćnik ministra za kulturu i znanosti SR Hrvatske, osnosno Narodne Republike Hrvatske, Stjepan Šeparović istakao je kako je to uvod u stalne festivale koji će se kontinuirano održavati u Dubrovniku. Prva dramska predstava, na prvim DLJI-ma bila  je Držićeva komedija "Dundo Maroje", u režiji Bojana Stupice, a prva glazbena izvedba, koncert simfonijskog orkestra iz Zagreba i Zbora Radiostanice Zagreb na Boškovićevoj poljani 14. rujna, dok je prvu festivalsku godinu zaključio ansambl Hrvatskog narodnog kazališta iz Zagreba 20. i 21. IX izvedbom Držićeve komedije "Skup" u režiji Branka Gavelle.* **Iako skromnim programom koji je trajao manje od dva tjedna, bile su to, naime najkraće igre u povijesti Igara, ipak bio je to program koji je inaugurirao sve umjetničko - izvedbene vrste, koje će od tada karakterizirati život te složene manifestacije, i dramu i glazbu i recital i folklor, te joj dati i naziv IGRE:** Dubrovačke ljetne igre, glazbeno-scenska manifestacija, od 1952. godine do danas. (13) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 8. rujna  1632. godine, u rodnom Dubrovniku umroje pjesnik Stijepo Đurđević (Di Giorgi, Đorđić). Rođen je u Dubrovniku 1579. godine. Imao je nadimak Giman. Zbog nemirna života, puna različitih prijestupa, obavljao samo niže komunalne službe. Književna historiografija smatra ga jednim od autora koji označuju početak baroka u dubrovačkoj književnosti. Nije tiskao nijedno djelo, a sačuvani mu je opus nevelika opsega. P. Bogašinović priredio je 1686. izdanje Đurđevićeva prepjeva Sedam salama pokornijeh kralja Davida, dodavši njegovu osmeračkom prijevodu svoje religiozne pjesme i vlastiti prepjev jednoga psalma. Nije utvrđeno točno vrijeme nastanka Đurđevićeva prepjeva, koji se smatra slobodnijim, ali ništa manje uspjelim od Gundulićeva prijevoda sedam pokajničkih psalama. Najpoznatije Đurđevićevo djelo komična je poema Derviš, monolog u kršćanku zaljubljena muslimanskog isposnika. Komičnost je u poemi ostvarena različitim svojstvima od ljubavi izludjela, i po svoj prilici ostarjela, glavnog lika. Iako se Derviš oslanja na tradiciju šaljivih i parodijskih pastoralnih spjevova u talijanskoj književnosti XVI. st. (L. de Medici), smatra se izvornim djelom. Povezivan i s domaćom tradicijom renesansnoga žanra maskerate, Derviš je začetnik žanra komične poeme, koji je u hrvatskom književnom baroku dao nekoliko velikih djela. Ispjevan je u 50 osmeračkih sestina, i moguće je da je Đurđević upotrijebio taj oblik prije Gundulića. Đurđević je napisao i zbirku satira Memišah, koja se nije sačuvala. (14)

Na današnji dan, 8. rujna 1668. godine, u Dubrovniku je rođen vjerojatno najcijenjeniji i najpoznatiji liječnik hrvatskog podrijetla Đuro Armen Baglivi. Bio je osobni tajnik i asistent najslavnijeg liječnika toga doba, Marcella Malpighija,  osobni papin liječnik, te profesor anatomije i teorijske medicine. Do kraja života se bavio medicinskim istraživanjima i iza sebe ostavio mnoga značajna djela i otkrića. Prvo i najpoznatije djelo mu je „O medicinskoj praksi“ u kojem prikazuje metode i ideje praktične medicine. U djelu „O zdravome i bolesnome motoričkom vlaknu“ iznosi vrijedne podatke o građi i funkciji mišićnih vlakana koje vidi kao sjedište većine bolesti. Njegova sabrana djela „Opera omnia medico-practica et anatomica“ doživjela su 20-tak izdanja i prevedena na enegleski, njemački, talijanski i francuski. Uvijek je isticao svoje dubrovačko podrijetlo kojim se ponosio, a sva svoja djela je slao autografom svojim nekadašnjim učiteljima u Dubrovnik. (15)

Na današnji dan, 8. rujna 1910. godine, u Splitu je rođena pijanistica Marija Grazio. Završila je Učiteljsku školu u Dubrovniku, potom studij glasovira 1936. u Beogradu. Poučavala je glasovir u Muzičkoj školi »Luka Sorkočević« u Dubrovniku od 1947. do umirovljenja 1976. Koncertnu karijeru započela pred II. sv. rat nastupajući solistički i u komornim sastavima, nakon 1945. s bratom Ferdom u Dubrovačkom klavirskom duu. Koncertirala u zemlji i inozemstvu, ističući se interpretacijama glasovirske glazbe slavenskih i hrvatskih skladatelja (Boris  Papandopulo, Bruno  Bjelinski) u stilski zaokruženim programima. Na Radio stanici Dubrovnik održala 1947–57. ciklus od pedeset koncerata glasovirskih skladba domaćih autora (nekoliko praizvedenih). Skladala je glasovirske skladbe za djecu. Napisala zbirku pjesama Voljenom gradu Dubrovniku iz koje je nekoliko objavljenih u knjizi Glas iz Dubrovnika (Zagreb 1994) i u zbirci Ranjenom Dubrovniku (Zagreb 1994). S bratom Ferdom u duu snimila LP ploču U počast Dubrovniku (1982) i dobila Zlatnu plaketu grada Dubrovnika 1982. (16)

Na današnji dan, 8. rujna 1960. godine, u Dubrovniku je rođena kazališna i filmska glumica Izmira Brautović. Bila članica dramskog studija Mali Marin Držić pri KMD kao i Studentskog teatra Lero. Upisala je glumu na Akademiji dramskih umjetnosti iz Zagreba koju je napustila zbog privatnih razloga, na prvoj godini studija. Nakon povratka u Dubrovnik povremeno je angažirana na Dubrovačkim ljetnim igrama i u Kazalištu Marina Držića gdje je postala stalnom članicom glumačkog ansambla na današnji dan, 1. rujna 1992. godine. U bogatoj glumačkoj karijeri je ostvarila brojne zapažene uloge u kazalištu, na na televiziji i filmu. (17)

Na današnji dan, 8. rujna 1969. godine, u Dubrovniku jerođen Pero Peina Nenada (inspektor). Radnik, trajno nastanjen u Dubrovniku. U Domovinski rat uključio se dragovoljno 1. listopada 1991. Poginuo je 12. studenoga 1991. godine u Komolcu, prilikom izvršenja borbene zadaće, kao pripadnik pričuvnog sastava MUP-a.  (18)

Izvori i literatura:

(1)http://www.uafdu.hr/clanak.php?id=356

UDRUGA ANTIFAŠISTA DUBROVNIK

iz rukopisa knjige „Dubrovnik u II. svjetskom ratu“ pokojnog hvarskog povjesničara dr. Nikole Anića

(2) http://leksikon.muzej-marindrzic.eu/dubrovacke-ljetne-igre/

* Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

** http://glasgrada.hr/dubrovacke-ljetne-igre/

(3)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(4) HBL Ivona Ajanović-Malinar (2002)

(5) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(6) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(7) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 231

(8)http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(9) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(10) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 59

(11) SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA, str. 202-206

(12) https://hr.wikipedia.org/wiki/Kapitulacija_Italije

*http://www.uafdu.hr/clanak.php?id=356

UDRUGA ANTIFAŠISTA DUBROVNIK

iz rukopisa knjige „Dubrovnik u II. svjetskom ratu“ pokojnog hvarskog povjesničara dr. Nikole Anića

(13) http://leksikon.muzej-marindrzic.eu/dubrovacke-ljetne-igre/

* Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

** http://glasgrada.hr/dubrovacke-ljetne-igre/

(14)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(15)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(16) HBL Ivona Ajanović-Malinar (2002)

(17)http://www.kazaliste-dubrovnik.hr/izmira-brautovi.html

http://hr.wikipedia.org/wiki/Izmira_Brautović

(18) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -141-