U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN
Na današnji dan, 8. studenoga 1453. godine, u Vijeću umoljenih primljena je odredba za zidanje i ostale radove na gradskom zidu prema brdu zida prema brdu, jedna od najvažnijih odredaba za izgradnju gradskih zidina, jer današnji oblik i jačina zidina od unutrašnjih vrata od Ploča do Minčete postali su upravo na osnovi te vrlo dobro promišljene i u detalje izrađene odredbe. (8)
Na današnji dan, 8. studenog 1483. godine, naređeno je nadstojnicima sv. Marije, da u roku od 15 dana moraju popraviti i urediti gat luke. Isti dan su određena i tri nadstojnika za popravak lučkog lanca. Revelin luke, koji se tu spominje, kako zaključuje Lukša Beritić može biti jedino predziđe kule od Mula odnosno toreta ispod te kule, sada sastavni dio tvrđave sv. Ivana. Gat luke, ili kako su ga stari nazivali lučki most (Pontem portus), bio je u to vrijeme još iz drveta. Stajao je na mjestu današnjeg gata zvanog »Ponta«, ili »Stari gat«. Popravak i izdržavanje tog gata bilo je povjereno nadstojnicima Sv. Marije, koji su to vršili iz prihoda t. zv. carine sv. Marije, a koja se inače uglavnom upotrebljavala za izgradnju katedrale. (9)
Na današnji dan, 8. studenog 1515. godine, egipatski sultan Kvansuh Al Gauri (Konsuh El Guri) odaslao je dubrovačkom knezu prvi od dva fermana, kojim egipatski sultan odobrava Dubrovčanima u Aleksandriji svoga konzula i oslobađa ih pokornosti prema »katalonskom« konzulu. (10)
Na današnji dan, 8. studenog 1603. godine, nadstojnici straža ovlašteni su da poprave i usavrše vrata mosta od Pila onako, kako su ona od Ploča, te da iznad tih vrata naprave krov ili svod.Riječ je o vratima, koja su se nalazila na završetku mosta, nasuprot gradskim vratima, a koja je Austrija porušila u drugoj polovini 19. stoljeća. (11)
Na današnji dan, 8. studenoga 1747. godine, na prijedlog Pomorskog ureda, dubrovački je Senat donio detaljnu tarifu o konzularnoj pistojbi za dubrovačke konzule na Levantu. Naime, širenje dubrovačke pomorske trgovine i sve veći broj dubrovačkih konzulata nametali su vladi Republike potrebu donošeja jedinstvene tarife o konzularnoj pristojbi i na taj način sredi poslovanje svojih konzulata. Prema toj tarifi bilo je određeno da konzulu pripada konzularna pristojba u visini od 2 % vrijednosti iskrcane ili ukrcane robe sa dubrovačkog broda koji je doplovio ili plovi na Zapad. U ovu su pristojbu bili uračunati i troškovi za izdavanje zdravstvenog lista. Tih tzv. patenata bilo je nekoliko vrsta i svaki je kapetan broda morao pokazati svoj zdravstveni patent (list, karton) prije pristajanja u luku. Bez njih se nije dozvoljavalo ostajanje i vezivanje uz gat (obalu). Naime, te su isprave izdavale lučke vlasti onih luka odakle je brod isplovljavao. No, ukoliko je u tim lukama bio dubrovački konzul, izdavanje takvih zdravstvenih kartona je bilo u njegovoj kompetenciji, a on je ujedno pratio i kretanje zaraze u gradu i zemlji gdje je radio i zastupao Dubrovačku Republiku, te je o svemu obavještavao dubrovačku vladu.(12)
BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM
Na današnji dan, 8. studenoga 1917. godine, u Dubrovniku je rođen liječnik, specijalist ortopedije Veljko Mandić. Bio je inicijator osnivanja te predstojnik Zavoda za rehabilitaciju i ortopedska pomagala, a do umirovljenja 1987. predstojnik Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju. (13)
Na današnji dan, 8. studenoga 1968. godine umro je flautist iglazbeni pisac Gustav Brilli, rođen u Dubrovniku1903. g.. Pravni fakultet završio je u Zagrebu, glazbu učio privatno kod Vlacha Vrutickog i Ludomira Rogowskog u Dubrovniku. Glazbeničku djelatnost započeo je kao flautist Dubrovačkoga salonskog orkestra. Od 1925. članom je Dubrovačke filharmonije, kojoj je jedan od utemeljitelja. Od 1933. djeluje u Beogradu. Usporedo se posvetio i glazbenoj publicistici objavivši više članaka i studija u kojima je na stručno-popularan način pisao o glazbenim ličnostima i događajima. Surađivao je u dnevnim listovima i periodicima, među kojima i Dubrovački vjesnik i Dubrovnik, a iz njega je ostalo i djelo "Trideset godina Dubrovačke filharmonije", iz 1957. godine. (14)
DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU
Na današnji dan, u petak 8. studenog ratne 1991. godine; *U prvim jutarnjim vijestima objavljen je apel župnika katedrale, don Stanka Lasića, upućenog izravno za pomoć Svetom Ocu*, papi Ivanu Pavlu II u kojem ga poziva da osobno posjeti Dubrovnik »najveći zatvor na svijetu«.*Obavljali su se radovi na popravljanju vodovodnih instalacija. Voda je došla oko deset sati. Ekipa radnika i promatrači Europske zajednice napadnuti su mitraljeskom vatrom. Jedan je radnik ranjen u nogu. U jedanaest sati oglašena je zračna uzbuna, koja je prestala u 11:30*.Ponovno je napadnuta Stara i Nova Mokošica, a zatim i uže gradsko područje.Zbog žestokih napada na Bosanku i tvrđavu Imperial na Srđu, znak opće opasnosti dat je u 14. 45 sati. Gađan je i Lokrum, Velika i Mala Petka na kojoj je uskoro izbio požar.**U 6 sati i 40 minuta u Stonu je dat znak za uzbunu od zračne opasnosti zbog učestalog prelijetanja zrakoplova svih vrsta**.*** U 16,15 sati, za vrijeme okršaja u Slanom pogođen je i potopljen brod "Perast", u 17,50 sati nad Sobrom na Mljetu agresorski avion bacio je svijetleću bombu.*** Na Pelješcu je avion izbacio »paučinu«.Iz vojnog zatvora u Morinju pušteno je 30 Konavljana. ****Sazvana je sjednica KŠOD i na njoj je tog 8. studenoga zaključeno da su se na dubrovačkom području »stekli uvjeti za proglašenje opće mobilizacije i radne obveze«.****Na konferenciji za novinare, gosti su bili dr. Kathleen Wilkes i prof. Alojzije Prosoli, član ureda »Konvoja Libertas«, koji je toga dana izdao i prvi broj »Glasa iz Dubrovnika«. List je trebao svakodnevno obavještavati građane Dubrovnika, Hrvatske i Europe o svim akcijama relevantnim za Dubrovnik. Pisan je na hrvatskom i engleskom jeziku. (15)Toga dana, 1991. g. u Dubrovniku, kao pripadnik pričuvnog sastava MUP-a, nesretnim slučajem poginuo je dubrovački branitelj Salih Mekić. (16) Na današnji dan, 1992. godine, kao civilne žrtve na dubrovačkom području, poginuli su Angela Čagalj, iz Cavtata, rođena 1957., i Marija Primorac, iz Cavtata, rođena 1912. Na području DNŽ, tijekom Domovinskog rata poginulo je 92-oje civila, a od toga 15-toro djece do 18 godina starosti. Ukupan broj civilnih invalida Domovinskog rata broji više od 140 osoba, a među njima je 36 djece, koji su u vrijeme ranjavanja imali manje od 18 godina. (17) *Od 1. listopada 1991. godine započinju napadi, a od 23. listopada intenzivno se napada i razara i sama povijesna jezgra Grada — kulturno dobro upisano u Listu svjetske baštine.Do prave eskalacije dolazi poslije 9. studenog od kada se neprestano napada područje najuže povijesne jezgre.Stara gradska jezgra Dubrovnika izravno je bombardirana u tri navrata i to 23. -24. listopada; 8. -13- studenog i 6. prosinca 1991. godine. Prilikom bombardiranja povijesne jezgre neprijateljska vojska koristila je: minobacačke kumulativne i zapaljive mine od 120 i 82 mm, minobacačke aktivno-reaktivne mine od 82 mm, navodeće rakete 9K11, tromblonske kumulativne mine, topovske projektile svih kalibara (od 20-105 mm) i sve vrste streljačkog naoružanja, dok su detonacije haubičkih projektila od 155 mm, avionskih raketa, avionskih kasetnih bombi te svih vrsta bombi koje su, eksplodiravši u neposrednoj blizini, proizvodile štetne vibracije poput malih »lokalnih potresa« oštećujući nosivu zidanu konstrukciju svim objektima unutar gradskih zidina i šire. Ukupan broj projektila kojima je neprijateljska vojska bombardirala stari grad kreće se do 1500 komada, svih vrsta.Po drugi put stara povijesna jezgra bombardirana je od 8. -13. studenog 1991. godine sa svim vrstama minobacačkih projektila, raketama i svim vrstama artiljerijskog naoružanja. U pet dana neprestanog bombardiranja grada i šireg gradskog područja izravno su pogođeni slijedeći objekti: valobran Kaše, stara gradska luka, tvrđava Sv. Ivan, Arsenal, Mali arsenal, Ribarnica, gradski zvonik, stambeni objekti u Stajevoj ulici, stambeni objekti u Ulici od pustijerne, stambeni objekti u Zlatarićevoj ulici, Jezuitska crkva, Osnovna škola Centar, stambeni objekti u Ulici Miha Pracata, stambeni objekti u Nalješkovićevoj ulici, samostan Sigurata, stambeni objekti u Antuninskoj ulici, Vrata od Pila, stambeni objekti u Ulici između polača, stambeni objekti u Širokoj ulici, Ulica od kaštela, utvrda Mrtvo zvono, stambeni objekti na Poljani mrtvo zvono, Dom staraca, južno gradsko ziđe, tvrđava Minčeta, sjeverni potez zidina uz Bužu, kula Sv. Barbare, stambeni objekti u Ulici Cvijete Zuzorić, stambeni objekti u Ulici Petilovrijenci. Dijelovi projektila i detonacije oštetili su desetke objekata u neposrednoj blizini mjesta izravnih pogodaka. (18)
Izvori i literatura:
(1) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 73,74
(2) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ
(3) *Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 487
(4) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 231
(5) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016
MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.
(6) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE
(7) http://www.malinska.hr/pdf/pvshd.pdf
(8) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 73,74
(9) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 106,107
(10) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526, str. 268,269
(11) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 167
(12) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ
*JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 22,23
(13) http://www.enciklopedija.hr/
(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)
(14) HBL Nikša Njirić (1989)
(15) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 535
*ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ , str. 41
**DUBROVAČKI VJESNIK—RATNO IZDANJE br. 15 — 16. studenoga 1991.
***DUBROVAČKI VJESNIK—RATNO IZDANJE br. 16 — ?. studenoga 1991.
****POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, TRPIMIR MACAN, Str. 64,65
(16) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 31, Str. -121- Salih Mekić
(17) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 267, 270
(18) *Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 487
(19) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.