Gradoplov 09.01.2016.

U kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, 9. siječnja, obilježavao se blagdan – Spomen epidemija kuge 1691. godine. (1) Nakon 2. siječnja, kada je Dubrovčanima udijelila mletačko pravo građanstva, na današnji dan, 9. siječnja, te 1358. godine, mletačka vlada dopušta i im punu slobodu trgovanja. Ipak, sve to Dubrovčane nije moglo odvratiti od prilagođivanja novim prilikama i događajima u veljači čime je u Dubrov¬niku prestala mletačka vlast. (2) Zbog opasnosti, koja je sve više prijetila od Turaka, na današnji dan, 9. siječnja 1679. godine, Dubrovčani počinju s utvrđivanjem položaja na Brgatu i na Bosanci. (3) Na današnji dan, 9. siječnja 1589. godine, u Dubrovniku je rođen veliki dubrovački pjesnik i dramatičar Ivan Gundulić. (4) Uz današnji dan, 9. siječnja, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Jadranko, Marcelin, Julijan, Živko, Miodrag (5) U Žuljani je spomen sv. Julijana (6)

U kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, 9. siječnja, obilježavao se  blagdan – Spomen epidemije kuge 1691. godine. Posljednja epidemija kuge koja je dobila vlastitu procesiju harala je 1691. Nakon što se već mjesecima širila dubrovačkim zaleđem, početkom 1691. kuga se ugnijezdila i u Dubrovniku. Na današnji dan, u utorak  9. siječnja 1691. godine, u Hospitalu milosrđa u blizini Sv. Frana od kuge je umro sin nadstojnice nahoda. Istog je dana odlučeno da svi koji su bo­ravili ili su posjetili hospital pređu u lazarete na Pločama. Ova kuga ostala je upamćena kao “Kuga sluškinja” (La peste delle serve), jer je najprije pogodila “bolničarke” u nahodištu. Sluš­kinja stanovitog Ivana Findele i sluškinja nadstojnice nahodišta tajno su unijele vunenu odjeću koju su dobile od rodbine iz Hercegovine, gdje je već vladala zaraza. Tijekom zaraze, koja je potrajala gotovo do ljeta, u Gradu je umrlo osamnaest ljudi, u Lazaretima oko sedamdeset. Javni život u Gradu sveden je na najnužnije, a ceremonije koje bi okupljale mnoštvo odgađane su i otkazivane, pa je uobičajeni ritam blagdanskih proslava ponovno uspostavljen tek nakon polugodišnje stanke, koliko se nije održavala ni nastava u dubrovačkoj školi. Usporedo s epidemiološkim mjerama, Senat je smišljao kako priskrbiti nebesku pomoć. Nakon svega tjedan dana položen je zavjet o uspostavljanju svečane procesije na dan 9. siječnja, kada je bolest otkrivena. Pohara kuge iz 1691. nastavljala se usrdno obilježavati svake godine na 9. siječnja: nakon mise u katedrali, knez i Malo vijeće pridruživali su se svečanoj ophodnji gradom s relikvijama glave, ruke i noge Sv. Vlaha te Drva Sv. Križa. Sve kužne spomen-ophodnje održale su se do kraja Republike, tako da je kolektiv­no pamćenje kužnih pomora osvježavalo čak osam godišnjih procesija. (7) 

Zbog opasnosti, koja je sve više prijetila od Turaka, Dubrovčani odmah na početku 1679. počinju s utvrđivanjem položaja na Brgatu i na Bosanki. Na današnji dan, 9. siječnja 1679. godine, izdana je naredba o izradi opkopa oko predgrađa. Utvrđenja pak, koja su se imala graditi na Brgatu ina Bosanki, služila su kao prva linija obrane protiv eventualne turske najezde, a kako zaključuje u svojoj knjizi Utvrđenja grada Dubrovnika, Lukša Beritić, ta utvrđenja na Bosanki i na Brgatu, kao i ona oko predgrađa, bila su poljska utvrđenja i danas od njih nema ni traga. (8)

Na današnji dan, 9. siječnja 1589. godine, u  Dubrovniku je rođen Ivan Gundulić, veliki dubrovački pjesnik i dramatičar, čiji se pjesnički jezik, (štokavska jekavština s ikavizmima i nešto ekavizama), smatra najbogatijim pjesničkim jezikom starije hrvatske književnosti. Gundulićev književni opus svojim pjesničkim osobinama pripada književnom baroku, razdoblju koje je u hrvatsku književnost unijelo rafiniran i biran pjesnički izraz, ispunjen metaforama, figurama dikcije i misli, duhovitim igrama i lucidnim dosjetkama. Gundulić je već za života postao pjesničkim uzorom i klasikom hrvatske književnosti. (9)

Na današnji dan, 9. siječnja 1919. godine u rodnom Dubrovniku je umro hrvatski pedagog i povjesničar Vicko Adamović, od 1869. upravitelj Muške pučke škole u Dubrovniku, a do 1875. dubrovačke pomorske škole. God. 1889. osnovao je Pokrajinski školski muzej u Dubrovniku. Radio je na pedagogijskom nazivlju; proučavao je dubrovačku povijest i napisao nekoliko monografija o Župi, Gružu, Rijeci dubrovačkoj, potresima u Dubrovniku i dubrovačkim zidinama, a glavno mu je djelo Građa za historiju dubrovačke pedagogije, u dva sveska. (10)

Na današnji dan, 9. siječnja 1966. godine, u Jajcu (BiH) je rođen(satnik) Zdravko Gavrić, poginuo 19. studenoga 1991. godine u Mokošici, prilikom izvršenja borbene zadaće, kao pripadnik HV-e.     (11)

Na današnji dan, 9. siječnja 1994. godine, umro je vaterpolist, plivač i pedagog Luka Ciganović rođen u Dubrovniku 1915. godine. Do umirovljenja 1975. radio je kao nastavnik tjelesnog odgoja u srednjim školama u Dubrovniku. Bio je plivač i vaterpolist, član Plivačkog kluba Jug u razdoblju 1930–53. Zaslužan je za osvajanje brojnih naslova prvaka Jugoslavije vaterpolista Juga u prijeratnom i poratnom razdoblju. 1986. nagrađen je Trofejem vaterpolskog saveza Hrvatske. (12)

U vremenu nakon akcija oslobađanja juga Hrvatske do kraja 1993. godine poginulo je i stradalo više dubrovačkih branitelja. Na današnji dan, 9. siječnja 1993. godine na Obodu, kao pripadnik Konavoske bojne 163. brigade HV-e nesretnim slučajem poginuo je Ivo Guljelmović. Do pobjedonosnog okončanja Domo­vinskog rata u postrojbama Hrvatske vojske poginulo je više dubrovačkih branitelja. Na današnji dan, 9. siječnja 1994. godine u Šibeniku za vrijeme služenja vojnog roka, prilikom obnašanja vojničke zadaće poginuo je Đani Majstorović.(13)

 

Izvori i literatura:

(1) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 291-294

(2) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 80

(3) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 197,198

(4) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(5) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(6) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(7) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 291-294

(8) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 197,198

(9) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -145-

(12) HBL Zdenko Jajčević (1989)

(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 50 VJEČNI KAO DOMOVINA, Str. -215- Ivo Guljelmović,  Str. -230- Đani Majstorović