Hrvatski radio

Radio Dubrovnik

Gradoplov 09.03.2016.

09.03.2016.

08:20

Autor: Sebastijan Vukosavić

Gradoplov

Gradoplov

Foto: HRT / HRT

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN U kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, 9. ožujka, obilježavao se blagdan – Četrdeset mučenika. *Otkrivši urotu, nekolicine plemića sa skupinom dubrovačkih pučana iz prostijeg sloja i potporom velikaša iz dubrovačkog zaleđa i njihovih četa, dubrovačka vlada je dala četvoricu predvodnika urote pogubiti; a datum otkrivanja urote, blagdan Četrdesetorice mučenika, 9. ožujka, te 1400. godine, postao je državnim blagdanom.* (1) Na današnji dan, 9. ožujka 1463. godine, predloženo je, da se majstoru Michelozziju iz Firence, graditelju Minčete, s godišnjom plaćom od 240 zlatnih dukata najbolje plaćenom namješteniku Republike toga vremena, odbija od plaće za one radne dane u koje ne dođe na posao. Pobijedio je ipak protu¬prijedlog, da se majstor samo opomene. (2) Nakon ratnih i dviju poratnih godina, kada su ugašene sve aktivnosti, 1897. godine osnovanog „Društva za promicanje interesa Dubrovnika“, na današnji dan, 9. ožujka 1921. godine, održana je i skupština „Društva“, koje će ubuduće, sve do danas nositi novi naziv „DUB – društvo za razvitak Dubrovnika i okolice“. (3) Na današnji dan, 9. ožujka 1788. godine, u rodnom Dubrovniku je umro prevoditelj i pravni pisac Marin Tudišić (Tudišević). (4) Na današnji dan, 9. ožujka 1927. godine, u Čilipima je rođena hrvatska etnologinja, Katica Benc-Bošković, koja je u svom znanstvenom radu proučavala narodne nošnje, tekstilno rukotvorstvo, pokladne običaje i svadbene običaje Konavala. (5) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Franciska, Dominik, Franka, Nedjeljko. (6)

1400. godine Dubrovnik je pogodila kuga, koja je potrajala dvije godine. Od te kuge je umrlo 160 vlastelina, 207 građana, te od puka oko 4.000 ljudi. Kada je kuga prošla, malo je nedostajalo da Dubrovnik ne bude osvojen i opljačkan, zapisao je Serafino Razzi u svojoj knjizi Povijest Dubrovnika, objavljenoj 1595. godine. * Nekolicina dubrovačkih plemića predvođenih braćom Zamagna i Bodaça, Lovro i Simora Budačić i Nikola i Jakov Zamanja, težili su preuzimanju vlasti u gradu zbacivanjem vladajućih plemića uz pomoć puka, osobito kožara i mesara te susjednih slavenskih velikaša. Otkrivši urotu, vlada je dala svu četvoricu pogubiti; a datum otkrivanja urote, blagdan Četrdesetorice mučenika, na današnji dan, 9. ožujka, te 1400. godine, postao je državnim blagdanom.* Smrt urotnika, zapisao je Razzi, rođaci, iz ljubavi za domovinu, podnijeli su s toliko duhovne snage i duševnoga mira da je jedan od njih, koji je među njima imao nećaka, u času kad su ih vodili na stratište viđen kako šeće po trgu odjeven u purpur. Na dan kada je otkrivena izdaja, a grad oslobođen opasnosti, na blagdan Četrdesetorice mučenika, svake godine, kao sjećanje na to dobročinstvo, knez i Senat običavali su u procesiji ići u Crkvu sv. Vlaha te tamo i u obližnjoj loži propovijedima častiti slobodu. **Dubrovačke su vlasti izglasale odredbe o redovitom slavljenju tog blagdana na osobito svečan način. Premda su se u Dubrovniku i dotad štovala Četrdesetorica mučenika i čuvale njihove moći, kako je zavjera bila usmjerena “protiv vlade i dobrobiti dubrovačkog grada i općine”, obranitelj nije mogao biti nitko drugi do državni svetac i gradski za­štitnik Sv. Vlaho. Druga veza sa Sv. Vlahom je i ta da su četrdesetorica mučenika iz Sebaste, za vjersku stvar umrla u isto doba kad i Parac. Zavjera iz 1400. jedina je urota koja se probila u centralni kalendar dubrovačkih državnih blagdana.** (7)

Jedna hvalevrijedna inicijativa vođenja brige o svome gradu pokrenuta je u Dubrovniku krajem 19. stoljeća. U želji za osnivanjem jednog „društva“ čiji bi osnovni postulati bili uljepšavanje i uređivanje grada i njegovih predgrađa, te zelenih površina, javnih parkova i urbanih šetališta, u drugoj polovici siječnja 1897. godine četvorica građana: Matej Šarić, Baldo Kosić, Jero Pugliesi i L. Täuber, osnovali su „Društvo za promicanje interesa Dubrovnika“. Prvi veliki projekt ovog Društva, koje djeluje i danas pod imenom „DUB“, bilo je uređenje parka Gradac, koji je svečano otvoren 23. srpnja 1898. godine. Do 1. svjetskog rata, Društvo je uredilo park na Pilama tijekom 1904., te da je 1913. godine imalo ozbiljnu namjeru urediti  javno kupalište na Pločama. Nakon ratnih i dviju poratnih godina, kada su ugašene sve aktivnosti „Društva“, i tijekom kojih su bili zapušteni općinski putovi, ceste i parkovi, sama po sebi nametnula se potreba njegove obnove, na tragu  prijeratnih aktivnosti. Do toga je došlo potkraj veljače 1921. godine, kada je sazvan sastanak zainteresiranih građana, na kojem je zaključeno da se „Društvo za promicanje interesa Dubrovnika“ obnovi, te je izabrana njegova privremena uprava. Nedugo nakon ovog sastanka, već na današnji dan, 9. ožujka iste 1921. godine, održana je i skupština „Društva“. Zaključci skupštine bili su da se „Društvo“, na temelju novih pravila reorganizira, te da će ubuduće novi naziv biti: „DUB – društvo za razvitak Dubrovnika i okolice“. (8) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 9. ožujka 1927. godine, u Čilipima je rođena etnologinja, Katica Benc-Bošković, doktorirala 1980. na Filozofskom fakultetu u Beogradu temom Etnološke karakteristike tekstilnog rukotvorstva u Konavlima. Djelovala kao kustosica Etnografskog muzeja u Zagrebu, za koji je skupila vrijedan etnografski materijal, posebice iz Konavala. Proučavala narodne nošnje, tekstilno rukotvorstvo, pokladne običaje, napose maske, svadbene običaje Konavala, Hrvatskog zagorja i Međimurja, i o tome objavila radove u stručnoj i znanstvenoj periodici. (9)

Na današnji dan, 9. ožujka 1959. godine, u Dubrovniku jerođen Miho Drobac, elektrotehničar, trajno nastanjen u Dubrovniku, smrtno je stradao nesretnim slučajem 14. siječnja 1992. godine u Dubrovniku, kao pripadnik pričuvnog sastava MUP-a. (10)

Izvori i literatura:

(1) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 251-256

HBL Vinko Foretić (1989)

(2) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 90

(3) SEBASTIJAN VUKOSAVIĆ, DIPLOMSKI RAD, SPREGA TURIZMA I MEDIJA IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA, Str. 19,20

Perić, I. „Razvitak turizma u Dubrovniku i okolici od pojave parobrodarstva do 1941. godine“, Zavod za povijesne znanosti istraživačkog centra JAZU u Dubrovniku, Dubrovnik, 1983., str. 140.

(4) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(5) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(6) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(7) SERAFINO RAZZI, POVIJEST DUBROVNIKA, str. 76

* HBL Vinko Foretić (1989)

** NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 251-256

(8) SEBASTIJAN VUKOSAVIĆ, DIPLOMSKI RAD, SPREGA TURIZMA I MEDIJA IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA, Str. 19,20

Perić, I. „Razvitak turizma u Dubrovniku i okolici od pojave parobrodarstva do 1941. godine“, Zavod za povijesne znanosti istraživačkog centra JAZU u Dubrovniku, Dubrovnik, 1983., str. 140.

(9) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(10) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -172-

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Emisija

Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 7 sati i 45 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Poslušajte u Slušaonici