Gradoplov 09.05.2020.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Pri eksploziji austrijskog broda »Tritona« na sidrištu pred Lokrumom, na današnji dan, 9. svibnja 1859. godine, poginulo je 85 članova njegove posade. (1) 9. svibnja rođeno je nekoliko Dubrovčana rodom ili djelom: 1778. godine, dubrovački biskup od 1831. 1839. Antun Giuriceo, a 1911. godine, u Dubrovniku istaknuti slikar, kipar i arhitekt Josip Colonna, kao i dva dubrovačka branitelja, koji su svoje živote ugradili u slobodu Hrvatske, 1955. godine, Marijan Batina, a 1970. godine, Ivo Miljević. 9. svibnja, preminuli su Dubrovčani, djelom, oblikovatelj prepoznatljivog identiteta Dubrovačkih ljetnih igara 50-tih godine 20. stoljeća Tošo Dabac 1970. godine, i rodom Ottavio Missoni, osnivač talijanske dizajnerske kuće Missoni, 2013. godine. (2) U kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, 9. svibnja, obilježavao se blagdan – Ukazanja Sv. Mihovila Arhanđela. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Beata, Katarina Bolonjska, M. Terezija G., Izaija, Dionizije i Mirna. (4) Dan je Europe i Dan pobjede nad fašizmom u Europi. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 9. svibnja 1390. godine, Dubrovčani su izdali ispravu kojom srpskom dinastu Vuku Brankoviću jamče da će u svako doba primiti njegov poklad- blago, te njemu i obitelji pružiti sklonište u svom gradu. Budu li Turci, Ugri ili bilo tko drugi zatražili od Dubrovčana da ih njima predaju, oni neće na to pristati ni za cijeli svijet. Budu li pak boravili u Dubrovniku, mogu sagraditi crkvu po svojoj vjeri. Zauzvrat, on je potvrdio Dubrovčanima ranije povlastice. Vuk Branković zaista je iskoristio ovaj privilegij, te je svoj poklad u tri navrata deponirao u Dubrovniku. (6) 

Neki od liječnika koji su djelovali u Dubrovniku tijekom XV stoljeća, tu su radili i po nekoliko desetljeća i bili u državnoj službi do svoje duboke starosti. Tako se npr. magister Toma, kome je Malo vijeće 1409. g. čak zabranilo obavljati praksu, kasnije uvaženi liječnik, spominje u odluci Velikog vijeća, na današnji dan, 9. svibnja 1458. godine, što znači da više od 49 godina živi i radi u Dubrovniku. Tom odlukom, »magistru Tomu doklegod bude živio« određuje se svake godine 200 perpera. (7) 

Pri eksploziji austrijskog broda »Tritona« na sidrištu pred Lokrumom, na današnji dan, 9. svibnja 1859. godine, poginulo je 85 članova njegove posade. »Triton«, drveni jedrenjak tipa brik, dug oko 30 m, širok oko 9, stigao je u Grušku luku 7. travnja 1859., a iz Gruške luke je doplovio ispred Lokruma 4. svibnja. Pet dana kasnije, oko  20,00 sati,  vjerojatno zbog nesmotrenosti posade došlo je do eksplozije barutane u krmenom dijelu broda. Na lokrumskom križu piše: »kad se slučajno zapalio barut«. Prema izvješću Lučke kapetanije podrtina »Tritona« ležala je oko 12 koraka pod morskom razinom, a 100 koraka daleko od obale. Krma, u kojoj se nalazila barutana, bila je potpuno uništena, pramac je ležao pod morem, a glavni jarbol stršio je nad morskom razinom. Zadatak spasilaca nakon prvog dana, kada više nije bilo živih, bio je pronaći poginule. Leševi su pronalaženi od Orsule i Sv. Jakova do Lazareta, Boninova, Grebena i Lapada, na Koločepu i Mljetu, pa sve do Korčulanskog kanala. Za pronađenih deset članova posade, poginulih te kobne večeri, organi­ziran je 11. svibnja svečani pogreb, a od 17. svibnja pa do 10. lipnja pronađena su još 42 poginula člana posade. Oni su bili pokopani odmah na Vojničkom groblju, danas Domobranskom groblju. U spašavanje su bili uključeni lučka kapetanija i drugi naši sugrađani svojim brodicama. To su uglavnom bili »trabakulanti« (pomor­ci, vlasnici ili članovi posada trabakula), koji su bili nagrađeni za uspješno spašavanje. Nadvojvoda Ferdinand Maximilian Habsburški, vrhovni zapovjednik austrijske flote, došao je nakon ne­sreće u Dubrovnik. On je te godine i kupio Lokrum od obitelji Tomašević i dao napraviti veliki križ na kojemu su imena stradalih zauvijek uklesana. (8) 

Nedugo nakon masovnije pojave automobila čuo se njihov zvuk i na dubrovačkom području. Brnja Caboga, općinski vijećnik i saborski zastupnik, vlasnik ciglane uKuparima, bio je prvi Dubrovčanin koji je posjedovao osobni automobil. U Dubrov­nik su stizali osobnim automobilom i pojedini turisti. Tako je u srpnju 1902. stiglo u Dubrovnik 6 automobila sa 18 turista iz Fran­cuske, a na današnji dan, 9. svibnja 1908. godine, lokalni je dubrovački list zabilježio: »18 automobila stiglo je jučer u naš grad. Još godinu ranije, 1907. g. vlasnik omnibusâ, Luigi Missoni, nabavio je i u probni promet između Pila i Gruža uključio u prijevoz putnika dva automobila. (9) 

Brzi je razvoj turizma krajem pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća uvjetovao gradnju suvremenije zračne luke za narasle potrebe sve brojnijih stranih i domaćih putnika. Izgradnja je na lokaciji između Čilipa i Močića u Konavlima započela na današnji dan, 9. svibnja 1960. godine. 15. svibnja 1962. Zračna je luka puštena u promet za čarter-letove, a potom i redoviti domaći i međunarodni promet dvije godine poslije. (9a) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 9. svibnja 1911. godine, u Dubrovniku je rođen slikar, kipar i arhitekt Josip (Beppe) Colonna. Njegov slikarski opus obilježen je nesvakidašnjom raznolikošću u stilskom, formalnom i tehničkom smislu. Izlagao na mnogim skupnim izložbama, a samostalno u Veneciji, Padovi, Trstu, Milanu i Dubrovniku. 470 umjetnina slika, crteža i grafika Josip Colonna je oporukom namijenio fundusu Umjetničke galerije Dubrovnik. (10)

Na današnji dan, 9. svibnja1970. godine, u Zagrebu je umro Tošo Dabac  (Teodor Eugen Maria Dabac), jedan je od osnivača i glavnih predstavnika tzv. Zagrebačke škole umjetničke fotografije, nositelj socijalnog smjera u fotografiji, kao i oblikovatelj prepoznatljivog identiteta Dubrovačkih ljetnih igara 50-tih godine 20. stoljeća. *Njegovim su fotografijama djelomice ilustrirane mnogobrojne publikacije, među kojima  i Dubrovačke ljetne igre 1950–1974.* ** Kao službeni fotograf prvih sezona Igara Tošo Dabac snima pune široke kadrove scene, snimane uglavnom iz perspektive publike. Time se osim same predstave, željelo prikazati i nove scenske prostore ambijentalnog teatra. Fotografije Toše Dabca 1955. godine reproducirane su na poštanskim markama i razglednicama posvećenim Igrama.** (11) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u subotu, 9. svibnja ratne 1992. godine,  u Dubrovniku je u 11:07 bila oglašena zračna uzbuna. (12) 

Izvori i literatura:

(1) ČASOPIS DUBROVNIK 2002/1-2, ANTUN NIČETIĆ – OTOK LOKRUM – JUČER, DADAS I SUTRA, STR. 228-231

(2) HBL Ante Dračevac (1998) - Antun Giuriceo (Juriceo)

HBL Antun Karaman (1989) - Josip (Beppe) Colonna

VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -225- Marijan Batina

VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -205- Ivo Miljević

https://hr.wikipedia.org/wiki/Tošo_Dabac

*http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4285

*HBL - Želimir Koščević (1993)

**Izvor:http://www.buro247.hr/kultura/buro-izbor/izlo-ba-tjedna-dubrova-ke-ljetne-igre.html

http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon) - Ottavio Missoni

(3) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 230

(4) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(5) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 182

(7) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 100,101,107,108

(8) ČASOPIS DUBROVNIK 2002/1-2, ANTUN NIČETIĆ – OTOK LOKRUM – JUČER, DADAS I SUTRA, STR. 228-231

(9) IVO PERIĆ, RAZVITAK TURIZMAU DUBROVNIKU I OKOLICI OD POJAVE PAROBRODARSTVA DO 1941. GODINE, str. 99,100

(9a) http://www.portaloko.hr/clanak/pogledajte-kako-je-izgledala-zracna-luka-u-cilipima-nakon-otvaranja-daleke-1962-godine/0/60966/

(10) HBL Antun Karaman (1989) - Josip (Beppe) Colonna

(11) https://hr.wikipedia.org/wiki/Tošo_Dabac

*http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=4285

*HBL - Želimir Koščević (1993)

**Izvor:http://www.buro247.hr/kultura/buro-izbor/izlo-ba-tjedna-dubrova-ke-ljetne-igre.html

(12) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 160,161