Gradoplov 09.06.2021.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Odredbama "završnog akta" Bečkoga kongresa, prihvaće¬noga, na današnji dan, 9. lipnja 1815. godine, jedinstvena dubrovačka državica – Dubrovačka Republika, definitivno je izbrisana s političke karte Europe. (15) Točno u ponoć, na današnji dan, 9. lipnja 1917. godine, u luci Gruž u strašnoj ekploziji izgorio je brod Giorgina. (1) Na današnji dan, 9. lipnja 1938. godine, u Dubrovniku je rođen slikar Josip (Pino) Trostmann. (2) Hrvatski je sabor na svom zasjedanju 9. i 10. lipnja 1687. godine, jednoglasnom odlukom proglasio sv. Josipa zaštitnikom Hrvatskog kraljevstva. (3) Pravoslavni vjernici danas 9. lipnja 2016. slave blagdan Uzašašća Gospodnjeg (Spasovo). (4) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Efrem; Ranko; Vinko; Rikard, Robert i Ana Marija. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 9. lipnja 1526. godine, Malo vijeće naređuje nadstojnicima općinskih radova, da naprave kameno stepenište za uzlaz na gradske zidine kod kapele Uznesenja. To stepenište, ono je kod crkve sv. Spasa, u blizini unutarnjih vrata od Pila, koje sada služi kao glavni uzlaz na zidine. (6) 

Zanimljivo je da sve do najnovijeg doba traju ra­sprave o tome kada je prestala postojati Dubrovačka Republike. Tako povjesničar Ilija Mitić" zastupa stajalište da je Marmontovim dekretom o ukidanju Dubrovačke Republike ta državica stvarno (defacto) prestala postojati, ali je i dalje pravno (de hire) po­stojala i kao subjekt međunarodnog prava bila je prihvaćena od Austrije i Engleske kao zemalja save­znica onih koje su se borile protiv Napoleona. Ističući kako je jedno od temeljnih načela međunarodnoga prava da se samo privremenim drži stjecanje vojnom okupacijom teritorija neke države čiji su saveznici još u ratu, tj. sve dok se sklapanjem mirovnoga spo­razuma ne postigne suglasnost za promjenu državnih granica ili za ukidanje pojedinih država, Mitić za­ključuje da Dubrovačka Republika nije prestala po­stojati de iure ni u razdoblju savezničke vojne oku­pacije Dubrovnika (austrijsko-engleske, koja je nastala nakon odlaska Francuza iz Dubrovnika kra­jem mjeseca siječnja 1814. godine, a nedugo zatim samo austrijske). Kako tumači Mitić, tek je po odred­bama "završnog akta" Bečkoga kongresa, prihvaće­noga 9. lipnja 1815. godine, definitivno (i de iure) jedinstvena dubrovačka državica izbrisana s poli­tičke karte Europe. Nasuprot tomu, povjesničar Stjepan Ćosić"naglašava da je kodifikacija međunarodnog prava započela tek u drugoj polovici 19. stoljeća, dok su u ranijem razdoblju koje se odnosi na ukidanje Dubro­vačke Republike vrijedila samo neka načela običaj­noga međunarodnog prava, što su egzistirala samo dispozitivno bez da su bila utvrđena trajnim formu­lama. Po Ćosićevu tumačenju, u dubrovačkom se slučaju ne može pozivati na norme i duh međuna­rodnoga prava formiranoga tijekom 19. stoljeća, pa se prema tomu francusko zauzeće Dubrovačke Re­publike ne može smatrati niti okupacijom, već debelacijom - to jest podjarmljenjem. Upućujući na činje­nicu da se Dubrovačka Republika nije očitovala prema tim događajima u političkom smislu, Ćosić navodi da su po onodobnim međunarodnopravnim uzancama šutnja i pasivnost značili odobravanje postojećega stanja. I po tumačenju jednoga od naji­staknutijih hrvatskih stručnjaka za međunarodno pravo, Juraja Andrassyja, Dubrovačka se Republika nije mogla pozivati na međunarodno ratno pravo čak i da ju je opunomoćenik Miho Bona zastupao na Bečkom kongresu - zato što nije nikad formalno­pravno proglasila rat Francuskoj." Paradoksalno je što se, i nakon odluka Bečkog kongresa od 9. lipnja 1815. i posljednjeg udarca koji su saveznici zadali Napoleonu kod belgijskoga mje­sta Waterlooa 18. lipnja iste godine, dubrovačka za­stava vijala na dubrovačkim otocima sve do 19. srp­nja, kad su konačno Englezi predali Austrijancima dubrovačke otoke (engleska okupacija na Šipanu trajala je dvije godine, a na Koločepu, Lopudu, Mlje­tu i Lastovu dvije i pol godine). Dubrovački novac ostao je u službenom tečaju sve do 1817. godine, a prešutno i nakon toga. (15) 

Približavalo se ljeto 1917. godine i navršavala treća godina Prvog svjetskog rata, koji se duboko odražavao i na život Dubrovika i predjela Gruža. Iz skoro svake kuće netko e nalazio u vojsci. Sam Gruž proživljavao je bombardiranja savezničke mornarice, pojavu podmornice, potapljanje brodova, pojavu morskih mina i njihove eksplozije, do svakodnevnih vijesti s fronta gdje se nalazila i čuvena 37. gruška pukovnija i vijesti o pogibijama svojih sugrađana. U takvim okolnostima i psihozi, točno u ponoć, na današnji dan, 9. lipnja 1917. godine, strahovita eksplozija je uzdrmala luku, a požar koji je nastao osvijetlio je sve kuće i okolna brda. Očevici su pričali da je izgledalo kao da je svanulo. U prvi mah nitko nije znao što se zapravo dogodilo. Stanovništvo Gruža, uglavnom žene i starci, jer su svi sposobni muškarci bili na frontu, pohitalo je na obalu u pomoć. Stigavši na obalu ugledali su strahoviti prizor. Brod Giorgina bio je u plamenu, a plameni jezici podizali su se u zrak kao da je proradio vulkan. Zbog zagušljivog zadaha benzina nitko se nije mogao približiti gorućem brodu. Prava istina o ekploziji na brodu Giorgina započinje na kopnu, gdje se dio posade zadržao dulje vreena u gostionicama, te su se prilipčno kasno, umorni vratili na brod. Oko ponoći mašinist je ustao zbog velike vrućine i upalio svijeću. U tom trenutku zapalili su se benzinski plinovi, koji su ga onesvjestili, a cijeli brod je u nekoliko trenutaka pretvoren u goruću buktinju, a uskoro je došlo i do eksplozije benzinskog spremišta. Od siline eksplozije jedan je mornar sa svom drvenarijom odbačen na obalu,  popucali su mnogobrojni prozori i oštećeni krovovi kuća. Napori gasitelja bili su usmjereni na sprječavanje širenja požara, jer su se zbor ratnih potreba na obali nalazili zapaljivi materijali, a posbno zalihe benzina. Što zalaganjem gasitelja, što srećom te noći nije bilo vjetra požar se nije proširio na obalu, ali Gruž i gružani dugo su pamtili ljetnu večer 9. lipnja te 1917. godine. (7) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 9. lipnja 1642. godine, u Rimu je umro teolog i diplomat Petar Beneša. U Dubrovniku je bio kanonik i vikar od 1611–1616. godine, zatim je u Rimu radio u papinskoj kancelariji, a 1632–34. u državnom tajništvu Svete Stolice. Bio je glavni tajnik papinskoga poslanstva u Kölnu na konferenciji za mir u povodu Tridesetogodišnjega rata. Stjepana Gradića Petar Benešauveo je u krug rimskih humanista i u diplomaciju. (8)

Na današnji dan, 9. lipnja 1852. godine, u Dubrovniku je umro skupljač književnih starina i bibliograf  Inocent Čulić, četiri godine profesor bogoslovije i filozofije na učilištu Male braće u Dubrovniku. Kada je zbog gluhoće (nazvan Fratar Gluhi - Padre Sordo) prestao predavati, bio je knjižničar u Knjižnici Male braće. Tijekom četrdeset godina sustavno je skupljao rukopise i knjige, ponajviše djela iz dubrovačke povijesti i književnosti, spasivši ih tako od propasti i zaborava. Skupio je 1132 rukopisa i 1904 tiskana djela, te tako učinio Knjižnicu Male braće jednom od najbogatijih u Hrvatskoj. Građu nije stigao srediti, već je katalog, uz pomoć franjevaca, sastavio Ivan Aaugust Kaznačić i tiskao 1860. u Zadru. Čulićev rukopis nedovršenoga biografskog leksikona glasovitih ljudi iz Dalmacije sačuvan je u Knjižnici Male braće u Dubrovniku. (9)

Na današnji dan, 9. lipnja 1938. godine, u Dubrovniku je rođen slikar Josip(Pino) Trostmann, jedan od izravnih nastavljača dubrovačke kolorističke tradicije. *Nakon diplomena Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu uz slikarstvo, od 1968. do umirovljenja bavio se i pedagoškim radom. Sudjeluje na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u domovini i inozemstvu.* Slika zavičajne motive i lirske mrtve prirode, stilski između impresionizma i ekspresionizma. Trostmannove  slike prepoznatljivog su intenzivnog kolorita i dubrovačkih motiva. Karakterističan je njegov sustav obojenih mrlja kojima motiv rastvara u svjetlosti (U sjeni odrine, 1985; Treptaji, 1999). (10)

Na današnji dan, 9. lipnja 1939. godine, u Plaviću kraj Klanjca rođen je Ivan Prtenjak, hrvatski arhitekt koji je dao važan doprinos modelima korištenja zaštićenoga prostora na dubrovačkom području. Autor je crkve sv. Petra na Boninovu (1979), preuređenja unutrašnjosti dubrovačke katedrale (1986) i muzeja u dominikanskome samostanu (1986), muzeja Rupe i tvrđave Revelin (1990). (11)

Na današnji dan, 9. lipnja 1966. godine, u Dubrovniku jerođen Marinko Konjevod, zidar, trajno nastanjen u Čilipima, poginuo nesretnim slučajem 17. travnja 1995. g. u Konavlima, kao pripadnik Konavoske bojne 163. brigade HV-e. (12) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u utorak, 9. lipnja ratne 1992. godine, bio je dvanaesti dan neprestane opće opasnosti i bez struje. Opskrba vodom bila je već ranije uspostavljena. Dobivala se je svaki drugi dan, no predjeli na niskoj razini terena, uz racionalnu potrošnju uspijevali su je imati stalno. Gradonačelnik gospodin Pero Poljanić, dobio je pismo od generalnog direktora UNESCO-a gospodina Federica Mayora kao odgovor na svoja dva njemu upućena pisma. Gospodin Mayor izrazio je duboku zabrinutost zbog ponovnog razaranja Dubrovnika i obećao da će učinti sve što je u njegovoj moći kako se to više ne bi ponovilo. Dubrovačka delegacija bila je na pregovorima u Cavtatu. Govorilo se isključivo o humanitarnim pitanjima, a sutrašnjeg dana je brod iz Dubrovnika trebao odvesti hranu zatočenom pučanstvu Cavtata i Konavala. Nije bilo ni riječi o vojničkim pitanjima. (13)   Fontana na Gundulićevoj poljani ponovno je pogođena projektilom, ovaj put direktno. (14) 

Izvori i literatura:

(1) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(2) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://www.galerija-kula.hr/hr/slikar/52/Josip-Trostmann.aspx

(3) http://www.sabor.hr/sv-josip-zastitnik-hrvatske-domovine

(5) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 130

(7) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(8) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(9) HBL Božena Šurina (1993)

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://www.galerija-kula.hr/hr/slikar/52/Josip-Trostmann.aspx

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -238-

(13) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 184,185

(14) Prema podacima INDOK centra Zavoda za zaštitu spomenika kulture Republike Hrvatske pripremio: Vlado Ukrainčik

Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 513

(15) SUAD AHMETOVIĆ – DUBROVAČKI KURIOZITETI, str….