Gradoplov 09.09.2019.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 9. rujna 1410. godine, dubrovačko Veliko vijeće donosi odluku o podčinjavanju otoka Mljeta knezu Šipana i ostalih otoka. (0) Na današnji dan, 9. rujna 1493. godine, zbila se u hrvatskoj povijesti poznata bitka na Krbavskom polju, koja je znatnog odjeka imala i u Dubrovniku. (1) Na današnji dan, 9. rujna 1925. godine, na Pelješcu, između Broca i Kobaša izbio je požar nesagledivih posljedica i razmjera. (2) Na današnji dan, 9. rujna 1935. godine, u Dubrovniku je, održan 35. kongres Međunarodne aeronautičke federacije. (3) Od 9. do 12. rujna 1943 godine, u Dubrovniku i okolici vodile su se borbe njemačkih i talijanskih snaga s obostranim gubicima. (4) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Petar, Strahimir, Antun, Miroslav, Hijacint i Juraj. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Krajem XIII. stoljeća, zbog prestanka djelovanja matice u Pulsanu u Apuliji, opatija benediktinskog reda Sv. Marije ulazi u sastav dubrovačke nadbiskupije. U takvim crkveno - političkim prilikama Dubrovačka Republika nastojala je što prije doći u pravni posjed Mljeta. Dubrovačko Veliko vijeće, na današnji dan, 9. rujna 1410. godine donosi odluku o podčinjavanju otoka Mljeta knezu Šipana i ostalih otoka, a 15. studenoga iste te godine Mljet definitivno ulazi u sastav Dubrovačke Republike, u kojem će ostati sve do ukidanja Republike 1808. godine. (5a) 

Iako je 1415. g. uvedena stalna služba gradskih čistača, te je zapisano da su u srpnju i kolovozu 1459. g. očišćene uglav­nom sve ulice u gradu, sve su ove odredbe, odluke i prijetnje bile kratkog vijeka. Pa je tako, na današnji dan, 9. rujna 1462. godine, već po drugi put bilo naređeno, odlu­čeno i objavljeno da Dubrovčani čiste ulice pred svojim kućama, radnja­ma ili dućanima, a tko to ne bude radio »svake subote uvečer, nakon što zatvori radnju, platit će, svaki put, 6 dinara globe«. (6) 

Samo dva dana nakon što je kralj Vladislav potvrdio  Dubrovčanima stare privilegije, na današnji dan, 9. rujna 1493. godine, zbila se u hrvatskoj povijesti poznata bitka na Krbavskom polju, u kojoj je hrvatska vojska strahovito potučena a hrvatski ban Derenčin zarobljen. Svi suvremenici osjetili su njenu tragičnost, pa je tako ona imala znatnog odjeka i u Dubrovniku. Upravljanje Hrvatskom preuze tada hrvatski banovac Gašpar Perušić. On se trudio da podigne razrušene gradove te poduze sve potrebno za daljnju obranu Hrvatske. I od Dubrovnika je zatražio novčanu pomoć. Na svojoj sjednici od 24. rujna 1493. Vijeće umoljenih izglasa mu pomoć od 500 dukata, ali na račun uobičajenoga godišnjega danka, odnosno točan iznos jednogodišnjeg obroka⁴⁰⁰. O tome dubrovačka vlada obavješćuje 17. listopada 1493. kralja Vladislava svojim značajnim dopisom koji je zanimljiv odjek i dubrovačka ocjena tragičnosti krbavskog poraza. (7) 

Na današnji dan, 9. rujna 1925. godine, na Pelješcu, između Broca i Kobaša izbio je požar nesagledivih posljedica i razmjera. Gorjela je stoljetna borova šuma, a svi napori domaćeg stanovništva u gašenju bili su uzaludni. Uvidjevši da cijelom području prijeti katastrofa Veliki župan dubrovačke oblasti zatražio je pomoć vojske i mornarice. Budući je gašenje praktički bilo nemoguće, a i sami gasitelji bili izloženi pivotnoj opasnosti donesena je odluka da se u najužem prostoru izradi zona posječene šume gdje bi se vatra trebala zaustaviti. Radeći neumorno dan i noć uspjelo se napraviti očišćenu zonu širine 50 metara i tako je vatra nadomak sela Kobaš bila zaustavljena. (8) 

Razvoj dubrovačkog turizma karajem 19. i početkom 20. stoljeća, a naročito u razdoblju od 1918. do 1941. godine, imao je znatnog odraza i na organizaciju kongresnog turizma. Zahvaljujući takvim povoljnim uvjetima, poput osnovanih Turističkih odbora, novih hotela, te unaprijeđenoj komunalnoj infrastrukturi, u Dubrovniku je, na današnji dan, 9. rujna 1935. godine održan 35. kongres Međunarodne aeronautičke federacije s više od 80 delegata iz zemlje i inozemstva. Dubrovnik se dostojno pripremio za tu svečanost. Na sam dan kongresa grаdskе zidinе bilе su rasvjеtlјеnе, organiziran je veliki vatromet, a sudjelovali sui  gradski lumbardijeri, grad je bio svećano iskićen, a na gradskim standalima su se vijorile zastave svih sudionika. Nа brоdu „Dubrоvnik” оdržаvаli su dеlеgаti svоје kоnfеrеnciје i išli na izlеtе u bližu оkоlicu. Svečana sjedica uz počasnu stražu konavljana u narodnim nošnjama održana je u velikoj dvorani Knеžеvоg dvоrа. Međutim, najvažniji događaj bio je organizirani aeromiting na Grudi. Naime, za samo nekoliko mjeseci za ovu prigodu izgrađen je vojni aerodrom u Konavoskom polju krај Grudе, koji je biо priprеmlјеn zа dоlаzаk dеlеgаtа. Gоtоvо svi grаdski аutоmоbili i аutоbusi dоvеzli su brојnu publiku iz Dubrоvnikа nа аеrоdrоm, а dоšlо је i mnоštvо svijеtа iz Bоkе Kоtоrskе, kао i iz svih mеstа Kоnаvаlа. Nа аеrоdrоmu је bilо 11 vојnih аviоnа i višе privаtnih. Мiting su оrgаnizirаli аеrоklubоvi Dubrоvnikа, Grudе i Bеоgrаdа. Naime, dubrоvаčki mjеsni оdbоr Аеrоklubа оbnоvlјеn је 21. veljače 1935. i brinuо sе о svim pојеdinоstimа kоngrеsа. (9) 

Opća kretanja tijekom 2. svjetskog rata na području Dubrovnika prošla su kroz dva razdoblja, vrijeme talijanske i njemačke okupacije. U grad su najprije 17. travnja 1941. ušle okupatorske trupe njemačkog Wermachta. Iza Nijemaca u grad su ušle okupatorske trupe fašističke Italije. Nijemci ubrzo odlaze na istočni front u borbu protiv Crvene armije, a Talijani su ostali do kapitulacije fašističke Italije 13. rujna 1943. godine, kada ponovno dolaze trupe Wermachta. Nijemci su prema operativnom planu “Achse” još u kolovozu 1943. pokrenuli svoje postrojbe iz središnjeg dijela Jugoslavije prema obali Jadranskog mora u talijansku okupacijsku zonu i anektirana područja. Namjera im je bila stići prvi i, svakako prije jedinica NOVJ, te razoružati talijansku vojsku koju je, padom Mussolinija 25. srpnja 1943.,zahvatilo rasulo. Također i da zaposjednu jadransku obalu i otoke i organiziraju je za obranu, bojeći se da će se saveznička vojska prebaciti iz Italije u Dalmaciju i Istru. Njemačke postrojbe su 3. rujna 1943. najprije upale u Konavle i zaposjele zračnu luku u Konavoskom polju. Talijanski zapovjednik divizije “Marche” general Giuseppe Amico odlučio je vojskom pružiti otpor Nijemcima, ali nije imao podršku zapovjednika VI. korpusa Piazzonia. Nijemci su stigli do Župe dubrovačke, nakon čega se povela borba s Talijanima koja je trajala od današnjeg dana, 9. do 12. rujna 1943 godine. Bilo je borbe i u Dubrovniku s obostranim gubicima. Nijemci su odnijeli pobjedu i zarobljenog generala Amica odveli iz Dubrovnika te ga ubili kod Orašca. Također zarobljenog generala Piazzonia odveli su u logor, kao i neke zarobljene talijanske vojnike, dok su ostali angažirani kao civilna radna snaga pa su mnogi umrli ili ubijeni od Nijemaca. Tako je neslavno završila talijanska okupacija Dubrovnika i okolice. U listopadu 1943. SS postrojbe krenule su iz Dubrovnika u osvajanje Pelješca, a na dubrovačko područje je došla 118. lovačka divizija, koja je, također, ubrzo krenula na područje Pelješca, Korčule i Hvara da bi u Dubrovnik došli dijelovi njemačke 369. legionarske Vražje divizije. Ova postrojba ostala je u Dubrovniku do 18. listopada 1944. Tada je poražena od jedinica NOVJ morala bježati s dubrovačkog područja, da bi u borbama s borcima 26. dalmatinske divizije NOV, kod Vukovog klanca, od 21. do 23. listopada 1944., bila potpuno potučena, te takvanastavlja povlačenje prema sjeveru. (10) 

Na današnji dan, 9. rujna 1996. godine, četiri dana nakon razornog potresa u stonu, ovo je područje pogodio još jedan potres magnitude 5.9 stupnjeva, s epicentrom u podmorju između Stona i Slanog. Dubina žarišta bila je 11 km, a maksimalni intenzitet VIII ° MCS ljestvice, s pojedinačnim efektima u staroj jezgri Stona i IX ° MCS ljestvice. U Dubrovniku se taj potres manifestirao intenzitetom V ° MCS ljestvice. (11) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 9. rujna 1794. godine, u rodnom Dubrovniku umro je svećenik i putopisac Đuro Bettera. Na talijanskom jeziku napisao je dnevnik s putovanja po Italiji kad je 1750. zajedno s Pavlom Lazzarijem boravio u Napulju, Rimu, Veneciji, Firenci, Bologni i drugim talijanskim gradovima. U rukopisu su, pored ostaloga i opisi sastajanja i šetnji s učenim Dubrovčanima u Rimu: Ruđerom Boškovićem, Benedektom Stayom, i dr., zbog čega je taj spis, nedvojbeno korisno svjedočanstvo o kulturnoj razini »našijenaca« toga vremena. Đuro Bettera, a pokopan je u dubrovačkoj franjevačkoj crkvi. (12) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Dubrovački sportski savez na današnji dan, 9. rujna 1991. godine, ponudio je Policijskoj upravi i Sekretarijatu za poslove obrane u Dubrovniku, te Kriznom štabu Općine Dubrovnik svoju stručnu pomoć. Naime, 29. kolovoza 1991. godine, na sjednici svog Izvršnog odbora,— želeći pružiti »pomoć i podršku nastojanjima ukupnog hrvatskog društva za ostvarenjem mira i slobode u Hrvatskoj« — Dubrovački sportski savez izjavio da je »spreman formirati operativni stručni štab od tri do pet stručnjaka za provođenje programa općih fizičkih priprema pripadnika MUP-a, Garde i Civilne zaštite, te za te namjene staviti na raspolaganje športske objekte«.  (13) Tijekom Domovinskog rata svoje živote za slobodu Dubrovnika i Hrvatske dali su na Južnom bojištu brojni pri­padnici postrojbi Hrvatske vojske iz svih krajeva naše domovine. 9. rujna 1992. godine, poginuo je pripadnik 1. brigade HV-e, Danijel Lončarić. (14) 

Izvori i literatura:

(0)http://www.otokmljet.com/

(1) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526, str. 321,322

(2) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(3) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(4)http://www.uafdu.hr/clanak.php?id=356

UDRUGA ANTIFAŠISTA DUBROVNIK

iz rukopisa knjige „Dubrovnik u II. svjetskom ratu“ pokojnog hvarskog povjesničara dr. Nikole Anića

(5)http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5a)http://www.otokmljet.com/

(6) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 19

(7) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526, str. 321,322

(8) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(9) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(10)http://www.uafdu.hr/clanak.php?id=356

UDRUGA ANTIFAŠISTA DUBROVNIK

iz rukopisa knjige „Dubrovnik u II. svjetskom ratu“ pokojnog hvarskog povjesničara dr. Nikole Anića

(11)http://crometeo.hr/dan-kada-su-satovi-u-stonu-stali-17-godina-od-katastrofalnog-potresa-foto/

(12) HBL Miljenko Foretić (1983)

(13) POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, TRPIMIR MACAN, Str. 14

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-255-