Gradoplov 10.07.2021.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Pismo Porte Dubrovniku, koje nosi datum, 10. srpnja 1430. godine, i najstariji je sačuvani turski dokument pisan ćirilicom, koji je Porta izdala Dubrovniku. (1) Na današnji dan, 10. srpnja 1913. godine, otvoren je Hotel »ODAK« na mjestu gdje se od 1930. g. nalazi Hotel Excelsior. (2) Na današnji dan, 10. srpnja 1992. godine, prvi put, od osnutka, zbog ratnog vihora, izostalo je svečano otvaranje Dubrovačkih ljetnih igara. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Amalija, Ljubica, Veronika i Emanuel. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Prvi podatak o kugi koja je u Dubrovačku Republiku došla kopnenim putem, iz dubrovačkog zaleđa, je iz 1430. g. Tada su Dubrov­čani vodili rat za Konavle. Tijekom konavoskog rata između Dubrovnika i Radoslava Pavlovića u spor je upletena i Porta. Kako bi ispitala spor, poslala je Porta svoga poslanika Karadžu u Dubrovnik. Zajedno s Karadžom stigao je u Dubrovnik i Radoslavov izaslanik. Karadža je sa sobom donio i dopis sultana Murata II. pisan ćirilskim pismom, kojom dopušta slobodu kretanja i trgovanja dubrovačkim trgovcima u svojoj državi i područjima pod turskim utjecajem. Sultanov dopis, koji nosi današnji datum 10. srpnja 1430. godine, najstariji je sačuvani turski dokument izdan od Porte Dubrovniku. Značenje tog dopisa prelazi granice spora između Dubrovnika i Radoslava, jer rasvjetljuje i opće tursko-dubrovačke odnose u to doba. (5) 

Papa Klement XIII. svojim je dekretom „Ragusina“, na današnji dan 10. srpnja 1765. godine, odobrio da se štovanje Presvetog Srca Isusova proširi na područje Dubrovačke Republike. Dekret je u Dubrovniku objavljen 13. kolovoza iste godine, samo pet mjeseci nakon službene uspostave blagdana s misom i časoslovom! Blagdan Srca Isusova svetkuje se uvijek tjedan dana nakon Tijelova (dubrovački: Korosante) koji se, pak, ravna prema Uskrsu. Zato je blagdan Presvetoga Srca Isusova pomičan i uvijek pada u petak, a kako je to u pravilu u lipnju, mjesec lipanj je posvećen Presvetomu Srcu Isusovu. (6) 

Hrvatski pomorac, Dubrovčanin, Nikola Primorac, daleke 1870. godine, u malenom, 6 metara dugom čamcu na jedra The City of Ragusa (Grad Dubrovnik) dva je puta preplovio Atlantski ocean. * U ovu avanturu kapetana Primorca odvela je oklada u listopadu 1869. u jednom kapetanskom klubu u Liverpoolu, kada se kapetan Primorac okladio za sumu od 1000 funti da će na maloj jedrilici preploviti Atlantski ocean u smjeru Istok-Zapad, što do tada nitko na svijetu nije uspio.* 2. lipnja 1870. godine, s još jednim članom posade Nikola Primorac isplovio je iz Liverpoola, a u bostonsku luku uplovio je nakon 92 dana. Za povratak mu je bilo potrebno 38 dana. *Veličanstveno putovanje City of Ragusa završilo je na današnji dan, 10. srpnja 1871. godine, kada u poslijepodnevnim satima jedrilica uplovljava u liverpulsku luku, o čemu su u danima koji slijede izvijestile mnoge britanske novine. Samo  nekoliko godina nakon što je preplovio Atlantik u malom čamcu, kapetan Nicola Primoraz, u dobi od 43 godine, umro je 1. ožujka 1886. umire u Prescotu u tada najvećoj okružnoj umobolnici.* (7) 

Roberto Odak, poduzetni ugostitelj rodom iz Knina, koji je u Dubrovnik došao kad mu je bilo 29 godina, već je 1893. g. otvorio gostionicu »Lacroma« u ulici Od Mula, te 1894. »Hotel de la Ville« na Gundulićevoj poljani. Općinsku kavanu Odak Početkom je uzeo u zakup 1900. godine,  a početkom 1910. g. Roberto Odak je Općinsku kavanu uzeo u daljnji najam na deset godina do 20. svibnja 1920., kada je  kavana zatvorena radi početka radova na novoj Gradskoj ka­vani. U međuvremenu, Robert Odak, na Pločama, na prekrasnoj lokaciji uz more, s pogledom na otok Lokrum, zidine Dubrovnika i povijesnu luku, na današnji dan, 10. srpnja 1913. godine, otvorio je svoj novosagrađeni Hotel »ODAK«  na mjestu gdje se od 1930. g. nalazi Hotel Excelsior, hotel koji je zasigurno ugostio najviše slavnih osoba iz cijeloga svijeta, perjanica dubrovačkog turizma. (8) 

Prije početka 60-tih, i ustaljenog trajanja Dubrovačkih ljetnih igara, njihov početak i kraj kretali su se od 1. polovice lipnja do čak 2. polovice listopada. Sa svojih 14 rujanskih dana 1950., DLJI, bile su najkraće, a ili i povijesne prve,13. lipnja 1952. godine, otvorene su pak 3. Dubrovačke ljetne igre, koje će, sa svojih gotovo 130 dana, do 19. listopada, ostati zabilježene kao najduže u povijesti DLJI. Kontinuitet  ustaljenog trajanja Igara od 46, odnosno 47 dana, počinje s godinom 1960. kada su 11. DLJI svečano otvorene na današnji dan, 10. srpnja, te 1960. godine, što će ostati datumom otvorenja svih budućih sezona dubrovačkog ljetnog festival. (9) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 10. srpnja 1933. godine, u rodnom Dubrovniku umro je književnik, kulturni povjesničar i etnograf, suradnik brojnih listova i časopisa Vid Vuletić Vukasović. **Iako nije imao formalno etnološko obrazovanje, pružio je golem doprinos hrvatskoj etnološkoj misli. Bio je pasionirani skupljač narodnog blaga i među prvim istraživačima srednjovjekovnih stećaka. Objavio rasprave iz povijesti, povijesti umjetnosti i arheologije; također je pisao članke s etnografskom tematikom (korčulanski običaji, konavoski vezovi i dr.). Glavni radovi: Ulomci starogrčkoga nadpisa iz otoka Korčule (u časopisu: Bullettino di archeologia e storia dalmata, 1883), Stećci i starobosanske nekropole u Bosni i Hercegovini, u Dalmaciji itd. (u časopisu: Iskra, 1892), Imena i prezimena zlatara u Dubrovniku XV. vijeka (u: Rešetarov zbornik, 1931). *Među književnim djelima ističu se: Đuro Harambaša ili Konavoski ustanak; Basne tugjinke / sveo po pučku Vid Vuletić-Vukasović;  Car Dušan u Dubrovniku ; Mudri Ćoso : po pučkoj predaji ukitio za praznike Vid Vuletić-Vukasović*. **Politički Vid Vuletić Vukasović zapamćen je kao zadnji autonomaški gradonačelnik, prije negoli je dubrovačka Općina 1869. došla u narodnjačke ruke, i kao zadnji dubrovački autonomaški zastupnik u Dalmatinskom saboru**. (10)

Na današnji dan, 10. srpnja 1937. godine, u Doboju je rođen Sulejman Muratović, jedan od utemeljitelja i dugogodišnji umjetnički ravnatelj Folklornog ansambla "Linđo". Linđov razvojni put započeo je daleke 1964. Tada je u Dubrovnik na odsluženje vojnog roka stigao mladi Muratović i kao folkloraš s iskustvom iz zagrebačkog Anasmbla „Lado“, utemeljio folklornu sekciju pri ondašnjoj dubrovačkoj Gimnaziji pedagoškog smjera. Osim u „Linđu“ Sulejman Muratović je u razdoblju od 1964. do 2010. godine  dao svoj veliki doprinos u razvoju tradicijske kulture uspješno radeći i surađujući s folklornim skupinama i kulturno umjetničkim društvima u Slanome, Župi dubrovačkoj, Žrnovu te Smotrom folklora u Metkoviću. Sulejman Muratović – Sule 2014. godine, dobitnik je nagrade za životno djelo za osnivanje i dugogodišnje vođenje (46 godina) ,Folklornog ansambla „Linđo“. (16)

Na današnji dan, 10. srpnja 1947. godine, u Dubrovniku jerođen Andro Savinović, vatrogasac, trajno nastanjen u Čibači, oginuo 6. prosinca 1991. g. kod hotela "Libertas", prilikom izvršenja zadaće gašenja požara, kao djelatni pripadnik vatrogasne postrojbe pri MUP-u. (11)                      

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u petak, 10. srpnja ratne 1992. godine, bio je 7. dan bez struje u Dubrovniku. Nako što su između 4 i 5 sati ujutro napadnuta rubna područja grada i položaji HV-a, u jutarnjim satima, u 6. 30  sirena ju objavila znak za prestanak opće opasnosti oglašene prethodnoga dana. *U poslijepodnevnim satima podgorički korpus s aerodroma u Konavlima pojačao je napad po položajima HV—a, na Župu dubrovačku — Mline, Kupare i Srebreno, a pridružio im se i hercegovački korpus iz trebinjske općine. HV snažno je odgovorio ne ove napade.*

*Te godine, prvi put u svojoj povijesti izostalo je svečano otvaranje Dubrovačkih ljetnih igara, 43. dubrovačkog festivala, već su stanovnici zamračenog grada današnjeg 10- srpnja te ratne 1992. godine, u 21. 03 sata upalili svijeće iskazujući štovanje poginulima u obrani Dubrovnika i Hrvatske. U knjizi Zapisi iz opkoljenog grada - dani koji se ne smiju zaboraviti Ivo Stjepović je zapisao: "Da je kojom srećom neko drugo vrijeme, večeras bi trebale biti otvorene 43.Dubrovačke ljetne igre. Ovo je, na žalost prvi put od njegova postanka da taj ugledni festival večeras neće biti otvoren. U znak žalosti za poginulim braniteljima Grada i u znak protesta protiv barbara koji su spriječili održavanje ove kulturne priredbe, te zapalili i uništili samu zgradu Festivala, večeras će umjesto svečanog otvaranja Igara biti u svim dubrovačkim prozorima upaljene svijeće", zapisao je Ivo Stjepović u knjizi Zapisi iz opkoljenog grada - dani koji se ne smiju zaboraviti, te nastavio: "Mrtav i pust je večeras prostor ispred Orlandova stupa, koji je obložen i čvrsto zakovan debelim daskama. Pročelja palača i crkava, koja su večeras trebala odzvanjati zanosnim akordima Gundulićeve himne slobodi, stoje sada izranjena i unakažena krhotinama granata te odjekuju dalekim eksplozijama iz Župe dubrovačke. Tužan je i pust večeras moj Grad, a jedan dio te neizmjerne tuge nastanio se i u mojim grudima. O, Bože, Ti ne daj da zauvijek umre Dubrovački festival, nego ga opet uskrsni na našu radost i na tvoju slavu!" (12) Patnje i neljudska iživljavanja u logori­ma Morinj i Bileća proživjelo je 423 zatočenika s dubro­vačkog područja. Od posljedica tortu­ra i zlostavljanja, koja su svakodnev­no doživljavali, u zatočeništvu su umr­le tri osobe Miho Brailo, Nikola Brajić i Jako Obrad, zarobljen kao pripadnik HV-e i ubijen u logoru Morinj u Crnoj Gori,  na današnji dan, 10. srpnja 1992. godine.  Nakon puštanja na slobodu preminulo je više od 40 bivših zarobljenika. (13) U bor­bama deblokade Grada i oslobađanje privremeno okupiranih područja poginulo je više dubrovačkih branitelja. Na današnji dan, 10. srpnja 1992. godine u blizini Osojnika, kao pripadnik 163. brigade HV-e, prilikom izvršenja ratne zadaće poginuo je Miho Prce.  (14) Istoga dana, 10. srpnja 1992. godine, poginuli su pripadnici 102. brigade HV-e, Domagoj Jogunica i Damir Marušić, *te pripadnik 115. brigade HV-e, Frane Bubalo, **dok je na današnji dan 1993. godine poginuo pripadnik 114. brigade HV-e,Luka Grubišić. (15)

Izvori i literatura:

(1) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str.198

(2) LUKŠA LUCIJANOVIĆ, IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA, str. 187,188

(3) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ , str. 215, 216

*Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 559

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 59,60

*VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str.198

(6) Ivan Viđen

(objavljeno u 52. broju katedralnog lista „Naša Gospa“)

(7) Proleksis enciklopedija online

*http://www.telegram.hr/price/kako-je-dubrovacki-kapetan-iz-oklade-preplovio-atlantik-na-jedrilici-od-6-metara-i-pritom-poludio/

*Ahmetović, S. (2010): „Dubrovčanin preplovio Atlantik u čamcu“, „Dubrovački kurioziteti“, Dubrovnik, s. 304-307

(8) LUKŠA LUCIJANOVIĆ, IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA, str. 187,188

(9) DLJI

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Vuleti%C4%87-Vukasovi%C4%87%2c+Vid&xm0=1&selectedId=755005457

**http://hr.wikipedia.org/wiki/Vid_Vuletić_Vukasović

(11) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -163-

(12) ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ , str. 215, 216

* Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 559

(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 17, Str. -198- Jako Obrad

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 46

VJEČNI KAO DOMOVINA , Str. -199- Miho Prce 

(15) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-258-*260-**259-

(16) dubrovniknet team

http://dubrovniknet.hr/novost.php?id=30347#.WTuxFtR97iw