Gradoplov 10.09.2019.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 10. rujna 1950. godine, u Dubrovniku je završena 9. šahovska Olimpijada. (1) Na današnji dan, 10. rujna 1992. godine, za slobodu Dubrovnika i Hrvatske na Južnom bojištu svoje živote položilo je 12 hrvatskih branitelja. (2) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Nikola Tolentinski, Ines, Pulherija, Emilijan, Leposava i Nikola. (3) 10. rujna – Dan je prevencije samoubojstva djece i Hrvatski olimpijski dan. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Dubrovačka Republika je posjedovala znatan broj konja, bilo u državnom vlasništvu ili privatnom posjedu. Zbog toga je stalno brinula oko angažiranja veterinara, koji bi uz pristojnu plaću obavljali svoj posao. Tako je na današnji dan, 10. rujna 1385. godine vlada sklopila ugovor s dvojicom konjušara Nardom i Antonijem obvezujući se na isplatu 50 zlatnih dukata za godinu dana. Njima je na raspolaganje stavljena posebna kuća i osiguran potreban alat, dok su se oni obvezali da će stanovati u Dubrovniku godinu dana, obavljati svoj posao, biti svakome na raspolaganju, uz naplatu za potkivanje cijelog konja 6 groša, te liječiti konje uz razumnu cijenu. No, njihove svađe vro su brzo došle i do same vlade, koja je ubrzo ugovor potvrdila samo Antoniju, dok je Nardo nakon toga u Dubrovniku otvorio samostalnu radionicu. Zanimljivo je da je on često imao sudske parnice sa svojim naučnicima i raznim ženama, ali i da je u svojoj oporuci 13. veljače 1389. godine znatan dio imetka, osim svom malodobnom sinu ostavio u dobrotvorne svhe. (5) 

Razmjerno dosta rano u Dubrovniku su bili organizirani, kao društvo, zanatlije svirači. To pokazuje jedan zaključak Velikog vijeća, donesen na današnji dan, 10. rujna 1387. godine, po kojem se ovlašćuje Malo vijeće da može pokloniti »artistis pro faciendum gaudium« 20 perpera. Dakle, poput ostalih gradova u Europi Dubrovnik je imao i takve glazbeni­ke, glazbenike za zabavu i razonodu. Dapače utjecaj zanatlija na glazbeno zabavni život starog Dubrovnika zadržat će svoj kontinuitet sve do fran­cuske okupacije godine 1808. (6) 

Nakon što se Napoleo Bonaparte, moćni general francuske vojske i prvi konzul 18. svibnja 1804. proglasio carem Francuza, na tome mu je 24. lipnja čestitala i dubrovačka vlada. Napoleon je Republici zahvalio iz Aachena, na današnji dan, 10. rujna iste te 1804. godine, kratkim pismom ali srdačnim tonom. Proglašenjem Francuske carstvom, satelitske »demokratske« republike postadoše mo­narhije. Tako i Talijanska Republika postade Kraljevstvo Italije, a Napoleon talijanskim kraljem. Dubrovačka vlada mu 2. veljače 1805. godine, i na tome čestita, a on im zahvaljuje pismom, 28. travnja, iste te 1805. godine, u kojem na kraju kaže i ovo: »Mi se koristimo ovom prilikom da Vam ponovimo uvjeravanja o interesu što ga osjećamo za sreću Vaše Republike i o našem raspoloženju da joj damo dokaza naše Carske zaštite.« (15) 

Put oko grada, kroz gradski jarak počeo se graditi 1896 godine, kopanjem duboke provalije pod Minčetom, kroz koju je imao proći novi put. Tijekom radova pojavili su se odroni zemljišta u blizini. Zbog toga je nastala opasnost, od mogućeg urušavanja Minčete, te je zaključena izgradnja potpornog zida koji bi je podržavao. U 37. broju lista “Dubrovnik”, objavljenom na današnji dan, 10. rujna 1905. godine, doznajemo da je te godine Minčeta popravljena, al ii da su sljubnice bile preširoko ožbukane, što je opet izazvalo negodovanje građana. (7) 

List »Nada Albanije« — bio je list albanskih emigranata. Ispod tog nazi­va lista na hrvatskom jeziku stajao je isti naziv i na arbanaškom i na tali­janskom jeziku. U svakom broju lista tiskani su članci na jednom od ta tri jezika: arbanaškom, hrvatskom i talijanskom. List je u podnaslovnom prostoru stalno imao trojezično otisnuti moto: »Sloboda i nezavisnost Albanije«. Prvi broj »Nade Albanije« izašao je na današnji dan, 10. rujna 1905. godine, na 4 stranice. List je trebao izlaziti jedanput na tjedan. Tiskao se u Dubro­vačkoj hrvatskoj tiskari. Vlasnik i urednik bio mu je Nikola bey Ivanay, a odgovorni urednik — Adolfo Cerocchi. U Dubrovniku je »Nada Albanije« izlazila pov­remeno od 1905. do 1907. godine. (8) 

8. rujna 1943. Italija je objavila kapitulaciju. Talijanski vojnički list, koji je tijekom talijanske okupacije izlazio u Dubrovniku „Sentinella“ o tome je izvijestila u broju 217 za 9. i 10. rujna 1943., da bi sutradan, nakon objavljivanja 218. broja, list namijenjen talijanskim vojnicima bio – ugašen. (9) 

Na današnji dan, 10. rujna 1950. godine, u Dubrovniku je završena  9. šahovska Olimpijada. Šahovska olimpijada najprestižnije je natjecanje u ovom sportu koje se u pravilu održava svake dvije godine. Dubrovnik je 1950. godine imao čast ugostiti devetu po redu i prvu poslijeratnu nakon 11 godina stanke. Bila je to velika čast i obveza koju je Dubrovnik odradio odlično iskoristivši veliku sportsku manifestaciju za svoju promociju. Natjecanja su se održavala u Umjetničkoj galeriji na Pločama koja je tim povodom dobila poseban izgled. Šahovski stolovi samo su prvog dana bili postavljeni na prvom katu, kasnije su postavljeni i u prizemlju te i na taraci kad bi zašlo sunce. Natjecanje je otvoreno 19. kolovoza, a potrajalo je sve do 10. rujna. Nastupilo je 16 reprezentacija, a zanimljivo je da zbog sukoba Tito-Staljin nije bilo SSSR-a, tradicionalne najjače šahovske zemlje. Prvo i posljednje zlato osvojila je Jugoslavija za koju je nastupao i inače rođeni Dubrovčanin Petar Trifunović. Natjecatelji su bili smješteni u četiri hotela; Beograd (današnja Argentina), Dubrovnik (Excelsior), Moskva (Imperial) te Lapad koji je zadržao ime sve do danas. U Gradu je vladao veliki interes za ovaj događaj, pa čak i kod onih koji nisu bili upoznati sa šahom. Dvorana i taraca galerije bili su premaleni za sve znatiželjnike pa su organizatori postavili velike table za simultano praćenje partija što je omogućila izravna telefonska veza sa galerijom. Table su najprije postavljene Pred Dvorom, ali su zbog neočekivano velikog interesa premještene ispred Jezuita gdje je prijenose moglo pratiti i do 1000 ljudi. Na nekoliko mjesta u Gradu bili su uređeni izlozi u čast Olimpijade, a na Stradunu je bio uređen i olimpijski kiosk u kojem su se mogli nabaviti šahovski artikli. Gradske kapije, ukrašene velikim polukružnim svjetlosnim porukama u čast Olimpijade, imale su u večernjim satima svečan izgled. Bila je otvorena i filatelistička izložba na kojoj je prodavano i posebno izdanje maraka povodom Olimpijade. Redovito je izlazio i olimpijski bilten, s analizom važnijih partija, trenutačnim redoslijedom i drugim pojedinostima. Za strance i sudionike bila je otvorena i posebna pošta u blizini Umjetničke galerije. U Gradu je vladao neponovljivi vizualni i duhovni sklad i to je bila slika za pamćenje. Dubrovnik je tako postao (šahovsko) olimpijski grad, titula je tokoju nema niti jedan drugi hrvatski grad. (10) 

Na današnji dan, 10. rujna 2008. godine, u Kneževu dvoru, u sklopu festivala ''Julian Rachlin i prijatelji'', održan je nastup Alberta Iglesiasa, jednog od najcjenjenijih suvremenih španjolskih skladatelja poznat po glazbi za brojne filmske hitove i suradnji s poznatim filmskim redateljima poput Pedra Almodovara i Olivera Stonea. U ulozi pripovjedača u izvedbi djela ''Ljubavnik koji se smanjuje'' i ''Zaštićeni patent - bubnjar u kutiji koja se okreće'' sudjelovao jei holivudski glumac, hrvatskih korijena John Malkovich. Kao zanimljivost spomenimo i da je među okupljenom publikom bio je i slavni britanski glumac sir Roger Moore. 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 10. rujna 1382. godine, umro je Ludovik I. Veliki, hrvatsko-ugarski i poljski kralj iz dinastije Anžuvinaca. Od 1356. do 1358. Ludovik je počeo novi rat protiv Venecije za vlast nad Dalmacijom. Poslije uspješnog organiziranja protumletačke lige, Ludovik je naredio dalmatinskim gradovima da pale i ubijaju sve Venecijance. Zadarskim mirom (1358.), svi Ludovikovi zahtjevi za Jadransku regiju bili su prihvaćeni. Odmah je sagradio jadransku flotu. Zadarskim mirom većina dalmatinskih gradova i obale došla je pod vlast Ludovika i hrvatskoga bana, osim Dubrovnika, koji je prizmnao vrhovnu vlast hrvatskoga bana i hrvatsko-ugarskog kralja, ali ostao samostalan, odnosno Zadarskim mirom te poslije Višegradskim ugovorm je stvorena Dubrovačka Republika. (16)

Na današnji dan, 10. rujna 2009. godine, u prometnoj nesreći, oko 21.30 sati u blizini Vrbice poginuo je Srećko Kljunak, glazbenik, privatni poduzetnik, branitelj i političar. Prije Domovinskog rata, bio je član Dubrovačkih trubadura, a potom i kantautor. U napadu na hrvatski jug, uključuje se u obranu grada kao pripadnik SJP. Jedan je od heroja obrane Srđa. Nešto kasnije, Kljunak postaje i zapovjednik 3. bojne 163.brigade HV. Nakon Domovinskog rata, angažiran je u svijetu politike, kao član HSS-a, kada obnaša i dužnost , zastupnika u Županijskom domu Hrvatskog Sabora. U travnju 2001. izlazi iz HSS-a, nastupa kao lider Nezavisne liste i kao takav biva dogradonačelnikom zaduženim za komunalna pitanja. Nekoliko godina kasnije osniva i regionalnu stranku pod nazivom Južnohrvatska stranka. Posljednjih godina života aktivirao se u privatnom poduzetništvu. Srećko Kljunakrođenje 5. ožujka 1957. godine, u Dubrovniku. (17)

Na današnji dan, 10. rujna 1960. godine, u Bjelojevićima, Stolac (BiH) je rođen Drago Obradović (časnički namjesnik). Bravar, trajno nastanjen u Dubrovniku. U Domovinski rat uključio se dragovoljno 1. listopada 1991., kao pripadnik CZ-e.  Poginuo je 6. prosinca 1991. u Dubrovniku, u neprijateljskom topničkom napadu. (11)

Na današnji dan, 10. rujna 1966. godine, u Splitu jerođen Perica Gakić, (satnik). Pekarski djelatnik, trajno nastanjen u Srebrenom, Župa Dubrovačka. U Domovinski rat uključio se dragovoljno 22. kolovoza 1991. Poginuo je 22. listopada 1992. godine u zaleđu Dubrovnika, kao pripadnik 163. brigade HV-e, prilikom izvršavanja ratne zadaće. (tijekom Operacije Vlaštica) (12) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Za obranu Dubrovnika brinuo je Krizni štab Općine Dubrovnik (KŠOD). Svoju četvrtu sjednicu održao je na današnji dan, 10. rujna 1991. godine. Sjednici su pribivali predsjednik Željko Šikić i članovi Jure Burić, Đuro Korda, Vlaho Lečić, Miljenko Bratoš, Pakiša Radića. — Zapovjednik Štaba teritorijalne obrane (ŠTO) bio je Željko Pavlović. KŠOD odlučio je isti dan pregledati skloništa u Mokošici, što je 31. VIII. bio predložio Štab civilne zaštite (ŠCZ), te do 12. rujna zrakoplove Aerokluba i Radio-klub staviti u djelokrug i pod nadzor Policijske uprave (PU). Također je odlučio raspitati se u Vlade Republike Hrvatske (RH) može li u odmarališta kojima su vlasnici izvan RH smjestiti jedinice Zbora narodne garde (ZNG) te obavijestiti predsjednike predloženih područnih kriznih štabova da kao vršitelji dužnosti s predloženim drugim članovima štabova počnu djelovati. (13) Tijekom Domovinskog rata svoje živote za slobodu Dubrovnika i Hrvatske dali su na Južnom bojištu brojni heroji iz svih krajeva naše domovine, pri­padnici brojnih postrojbi Hrvatske vojske. Njihova brojnost iz­ravno svjedoči o težini ratnih događanja u Domovinskom ratu, o posebnoj važnosti pobjedonosne akcije oslobađanja hrvatskog Juga u drugoj polovici 1992. i značaju izlaska Hrvatske vojske na međunarodno priznate granice Re­publike Hrvatske. Na današnji dan, 10. rujna 1992. godine, poginuli su pripadnici 1. brigade HV-e: Božidar Brumen, Josip Dvorski, Pero Itrić i Krešimir Marković, *pripadnici 4. brigade HV-e: Niko Jerković, Petar Kulić, Anđelko Kutleša i Joško Novović, **pripadnik 114. brigade HV-e,Ivan Lozančić ***pripadnici 116. brigade HV-e:Boro Brečić  iDraženko Pleše, ****te pripadnik 264. satnije Knin, Vlade Šurlin. (14) 

Izvori i literatura:

(1) Izvor: Bajro Sarić „70 godina dubrovačkog šahovskog kluba“ i dubrovnik-turist.info

https://www.facebook.com/durepublika

(2) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-255-*258-**259-***261-****263-

(3)http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(4) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(5) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(6) MIHO DEMOVIĆ, GLAZBA I GLAZBENICI U DUBROVAČKOJ REPUBLICI: OD POČETKA XI. DO POLOVINE XVII. STOLJEĆA, str. 71,72

(7) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 212

(8) IVO PERIĆ, DUBROVAČKA PERIODIKA 1848-1918  (Dubrovnik, 1980), str. 22,23

(9) VEDRAN BENIĆ – DUBROVAČKI SPOMENAR, str.187

(10) Izvor: Bajro Sarić „70 godina dubrovačkog šahovskog kluba“ i dubrovnik-turist.info

https://www.facebook.com/durepublika

(11) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -159-

(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -210-

(13) POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, TRPIMIR MACAN, Str. 13

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-255-*258-**259-***261-****263-

(15) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 440

(16) https://hr.wikipedia.org/wiki/Ludovik_I._Anžuvinac

(17) Ivana Žuvela Kalina

http://www.nportal.hr/branitelji/4869-na-dana%C5%A1nji-dan-ro%C4%91en-je-sre%C4%87ko-kljunak