Gradoplov 11.02.2021.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 11. veljače 1395. godine, u Dubrovniku je zabranjeno otvarati nužnike bez dozvole kneza. Onome kome je već otvoren naređeno je da ga zatvori. (1) Na današnji dan, 11. veljače 1423. godine, Veliko vijeće imenuje bosanskog vojvodu Radoslava Pavlovića dubrovačkim vlastelinom. (2) Na današnji dan, 11. veljače 1677. godine, zaključeno je, da se uzme u službu, jedan majstor za izradu baruta i jedan glavar (proto) bombardijera. (3) Na današnji dan, 11. veljače 1793. godine, družina mladih dubrovačkih plemića u palači Gučetića prikazala je francusku farsu o advokatu Pathelinu, u prijevodu Miha Gružanina (vlastelina Miha Sorkočevića). (4) Na današnji dan, 11. veljače 1809. godine, u 66. godini života umro je dubrovački izrađivač orguja Vičenco Klišević. (5) Na današnji dan, 11. veljače 1921. godine, u Dubrovniku je rođen Ottavio Missoni, osnivač talijanske dizajnerske kuće Missoni. (6) Slavi se Gospa Lurdska : u Dubrovniku / ucrkvi sv. Ignacija, i u Mokošici (7) Uz današnji dan, u katoličkom kalenaru upisana su imena: Mirjana, Marija. (8) Svjetski je dan bolesnika! Obilježava se svake godine u Katoličkoj Crkvi 11. veljače. Utemeljio ga je papa Ivan Pavao II., a kao cilj toga Dana naznačena je želja da se društvo senzibilizira za potrebe bolesnika, te da im se osigura bolja zdravstvena skrb. (9)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

S obzirom na obilje vijesti o blatu, nečistoći, smradu i smeću po gradskim ulicama, tijekom 14. i 15. stoljeća, može se zaključiti da su i dubrovačke higijenske prilike bile vrlo loše, ali i da se u državnoj kancelariji često izriču raznovrsne zabrane, globe i prijetnje zatvorom ukoliko se ne udovolji zahtjevima vlasnika kuća ili stanara određene ulice koji se žale na nehigijenske postupke svojih susjeda ili stanovnika grada. Za ilustraciju navest ćemo da je na današnji dan, 11. veljače 1395. godine, zabranjeno otvarati nužnike bez dozvole kneza. Onome kome je već otvoren naređeno je da ga zatvori ili će platiti globu od 25 perpera. *Istoga dana Malo vijeće zaključilo je da se nijedan siromah ne smije naći na ulici poslije trećeg zvona uvečer i da se nijedan ne usudi gnusiti ulice Dubrovnika. Radi sprovođenja te naredbe u djelo angažiran je bio i poseban nadzornik. Ova naredba vlade uslijedila je nakon promišljanja o tome kako riješiti problem siromašnih i nemoćnih. Taj je problem, naime, tijekom srednjeg vijeka bio akutan u svim europskim gradovima, pa i u Dubrovniku. Kada je početkom 1395. g. nagrnulo u Dubrovnik mnoštvo siromaha, koji su bili prekrili njegove ulice i „zagadili“ Grad, vršeći nuždu gdje su stizali, vlada je bila prisiljena o tome vijećati prvih dana veljače. Raspravjajući o tom problemu 6. veljače, Veliko vijeće nije donijelo nikakvu odluku. Međutim, na sjednici Velikog vijeća 10 veljače zaključeno je da se objavi „da se svi siromasi Sloveni, koji nedavno dođoše i koji su u Dubrovniku, i koji će kasnije doći, istjeraju i da im se da neka količina kruha“: Bilo je prijedloga i da se na državni trošak prevezu u Apuliju. Sljedećeg dan uslijedio je spomenuti zaključak Malog vijeća*. (10) 

Dubrovčani nisu mogli prežaliti gubitak Sokola, te su svim silama nastojali ponovno doći u posjed te tvrđave, kao i Pavlovićevog dijela Konavala, u čemu su napokon i uspjeli sredinom veljače 1423. godine, kada je vojvoda Sandalj Hranić, koji je u ponovnom ratu sa Radoslavom zauzeo Sokol, i ustupio ga Dubrovčanima. Oni su ovaj put posredovali u izmirenju Radoslava i Sandalja.Pa tako,Veliko vijeće, na današnji dan, 11. veljače 1423. godine, imenuje Radoslava dubrovačkim vlastelinom.Nakon toga, 20. veljače, dubrovčani potpisuju i izmjenjuju povelje i sa Radoslavom Pavlovićem radi ustupanja Sokola. (11) 

Dubrovačka vlada strogo je branila da Vlasi dolaze na ispašu u Primorje i u Konavle i da se tu nastanjuju. Kasnije je dubrovačka vlada počela donekle popuštati. Tako Vijeće umoljenih, na današnji dan, 11. veljače 1429. godine, dopušta da Vlasi iz susjednog Vrsinja mogu sve do kraja travnja iste godine dolaziti u Konavle sa svojim stadima. Očito je da se time iznimno dopušta zimska paša. (12) 

Na današnji dan,  11. veljače 1793. godine, družina mladih dubrovačkih plemića u palači Gučetića prikazala je francusku farsu o advokatu Pathelinu, u prijevodu Miha Gružanina (vlastelina Miha Sorkočevića). Među ovim dubrovačkim mladićima posebno mjesto zauzima Marko Bruerević pisac i diplomat francuskog podrijetla, čije je cjelokupno književno djelo povezano s Dubrovnikom. Uspjelije su mu pokladne pjesme (Zvjezdoznanci, Čupe, Spravljenice) i kolede, s blagim satiričnim prizvukom, te maskerate. Mladenačko oduševljenje kazalištem  potaknulo ga je na pisanje dramskih tekstova. Komedije na hrvatskom jeziku s građom iz dubrovačkoga života i naglašenim koloritom (Pilarska kolenda, Pretendenti di Gjule, posebice Vjera iznenada) najvažniji su dio njegova tek djelomice istražena opusa. Zanimao se za narodno pjesništvo, koje je prevodio na talijanski i francuski (Asanaginicu je na francuski preveo pod naslovom Le Divorce). Unatoč diplomatskoj karijeri i čestom mijenjanju boravišta, trajno se vraćao Dubrovniku, doživljavajući ga svojim pravim ishodištem. (13) 

Početkom dvadesetog stoljeća u Dubrovniku su počeli izlaziti humoristični listovi. Humoristični list Klempesalo, tiskan je na današnji dan, 11. veljače 1906. godine, na 4 stranice, u Dubrovač­koj hrvatskoj tiskari. O listu su — uz naslov — dani i ovi šaljivi podaci: »Izlazi u Dubrovniku u mačijem mjesecu. Redatur: Peckalo«. (14) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 11. veljače 1809. godine, u 66. godini života umro je dubrovački izrađivač orguja Vičenco  Klišević. Prema pisanju Stjepana Skurle Klišević je izradio sve dubrovačke orgulje osim onih u Franjevačkoj crkvi. Utvrđeno je da je Klišević sagradio orgulje u korčulanskoj katedrali. (15) 

Na današnji dan, 11. veljače 1921. godine, u Dubrovniku je rođen Ottavio Missoni, osnivač talijanske dizajnerske kuće Missoni. U Dubrovniku je proveo prve godine prije nego što se obitelj preselila u Zadar. Nerijetko je s ponosom isticao svoje dalmatinsko podrijetlo. U Gallarateu 1953. Ottavio Missoni sa suprugom Rositom, osnovao je danas kultni brend Missoni - tvornicu za izradbu pletenih odjevnih predmeta, modnih dodataka i tekstila za uređenje kuće. Njihovi su proizvodi prepoznatljivi po cvjetnim, prugastim i cik-cak uzorcima živih boja. (16) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u utorak 11. veljače ratne 1992. godine, u večernjim satima otvarana je žestoka pucnjava s Dupca, Žarkovice, Bosanke i ostalih položaja koje je držala neprijateljska vojska. Iz Dubrovnika je otputovao ministar turizma Antun Marčelo Popović, a nakon tri dana boravka i admiral Sveto Letica. Na odlasku u izjavi za tisak izrazio je zadovoljstvo našim obrambenim snagama i rekao kako vjeruje da bi u slučaju potrebe bile kadre braniti i obraniti ovo područje. (17) 

Izvori i literatura:

(1) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 18

(2) LUKŠA BERITIĆ, TVRĐAVA SOKOL U KONAVLIMA, Str. 10

(3) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 196

(4) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

+ HBL Rafo Bogošić (1989)

(5) MIHO DEMOVIĆ, GLAZBA I GLAZBENICI U DUBROVAČKOJ REPUBLICI: OD POLOVINE XVII. DO PRVOG DESETLJEĆA XIX. STOLJEĆA, str. 36,37,38,39

(6) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://www.jutarnji.hr/preminuo-slavni-dizajner-ottavio-missoni-njegove-su-kreacije-odusevljavale-sve--od-jackie-kennedy-do-kate-moss/1101678/

(7) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(8) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(9) https://hr.wikipedia.org/wiki/Svjetski_dan_bolesnika

(10) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 18

*Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(11) LUKŠA BERITIĆ, TVRĐAVA SOKOL U KONAVLIMA, Str. 10

(12) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 310

(13) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

+ HBL Rafo Bogošić (1989)

(14) IVO PERIĆ, DUBROVAČKA PERIODIKA 1848-1918  (Dubrovnik, 1980), str. 24

(15) MIHO DEMOVIĆ, GLAZBA I GLAZBENICI U DUBROVAČKOJ REPUBLICI: OD POLOVINE XVII. DO PRVOG DESETLJEĆA XIX. STOLJEĆA, str. 36,37,38,39

(16) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://www.jutarnji.hr/preminuo-slavni-dizajner-ottavio-missoni-njegove-su-kreacije-odusevljavale-sve--od-jackie-kennedy-do-kate-moss/1101678/

(17) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 118