Gradoplov 11.09.2020.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN 11. rujna 1001. godine, prema legendi u Dubrovnik je stiago marcipan, i danas omiljena slastica. (1) 11. rujna 1451. godine, dubrovačko Vijeće umoljenih donijelo je mjeru o ucijeniti glave hercega Stjepana Vukčića Kosače. (2) 11. rujna 1789. godine, u rodnom Dubrovniku je umro diplomat i najveći dubrovački skladatelj Luka Sorkočević. (3) Uz današnji dan, u katol. kal. upisana su imena: Cvjetko, Miljenko i Danijel. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Pored niza stvarnih događaja iz bogate dubrovačke prošlosti, izrodile su se i mnogobrojne legende, pa tako i ona o marcipanu – poslastici od smjese badema i šećera – i njegovom dolasku u Dubrovnik. Legenda priča kako su Mlečani 997. g. zarobili jednu dubrovačku karavelu punu voska i srebra. Nakon dubrovačke protumjere - blokade trgovine s Venecijom - uvidjevši razmjere potencijalne štete, Mlečani, po poklisarima Dubrovčanima obečavaju ispraviti nepravdu i vratiti zapljenjeno. U čast slobode trgovine obje strane obvezale su se svake godine međusobno darivati, pristajući tako na dugotrajni mir. Pa su tako, 11. rujna 1001. godine, Mlečani došli u Dubrovnik, noseći između ostaloga i jedan marcipan, ogromne veličine, pritom naglašavajući kako marcipan nosi ime njihovog zaštitnika Svetog Marka, Pan di San Marco – Marcipanis, Markov kruh. Od tog je vremena marcipan cijenjena dubrovačka poslastica, uz bok dubrovačkih slatkih jela: pandišpanju, mačnicama, oblantama, dumanskoj torti od skorupa i rozati. (7) 

Na današnji dan, 11. rujna 1451. godine, dubrovačko Vijeće umoljenih donijelo je mjeru o ucijeni glave hercega Stjepana Vukčića Kosače. Tada najveći neprijatelj Republike, te je godine napao teritorij Dubrovačke Republike i sa svojom vojskom ušao u Konavle i na Župu, navalivši i na sam grad Dubrovnik gađavši ga iz topova. Našavši se u teškom položaju i izravnoj ugrozi Dubrovnik je odlučio protiv hercega, uz uobičajene diplomatske mjere upotrijebiti i krajnju mjeru, naime ucijeniti njegovu glavu. O ucjeni je odlučilo Vijeće umoljenih 11. rujna 1451, pri čemu je dubrovačka vlada našla pogodnu pravnu formu da opravda takvu odluku. Herceg je, naime, kao i mnogi drugi susjedni slavenski magnati, stekao dubrovačko građanstvo i plemstvo. Zahvaljujući upravo tome dubrovačka vlada opravdava ucjenu kao mjeru poduzetu protiv izdajice domovine. Ucjena je glasila: »Tko ubije hercega, dobiva petnaest tisuća zlatnih dukata, 300 dukata godišnje doživotno, stambenu zgradu u gradu od 2000 dukata vrijednosti i dubrovačko građanstvo sa svim pravima, s pravom nasljedstva u muškoj lozi. Ova će ucjena vrijediti tijekom cijelog trajanja rata s hercegom, a valja je objaviti sutradan na cijelom teritoriju Republike.« I zaista, posebno je zabilježeno kako je 12. rujna 1451, uz prethodni zvuk trublje, objavljena na talijanskom i »slavenskom« jeziku u gradu u loži te pred gradskim vratima u predgrađima Pilama i Pločama. (8) 

Boravak austrijskog prijestolonasljednika Franca Ferdinanda u Dubrovniku u rujnu 1906. g., sam po sebi nije neki kuriozitet, ali je zanimljiv zbog hladnog dočeka naroda, kao i priče o navodnom atentatu. Naime, on je u Dubrovnik stigao zbog organiziranih vojnih manevara protiv Italije i Srbije, na širem području u dubrovačkoj okolici, od 12. do 15. rujna. Radi njegove sigurnosti, u općem dubrovačkom raspoloćenju nesklonom Austriji, uz brojne druge mjere, koje su trebale osigurati Ferdinadovu sigurnost, zabranjeno je nošenje orućja u svim mjestima na dubrovačkom području, od današnjeg datuma, 11., do 15. rujna te 1906. godine. No, unatoč svim tim mjerama, talijanski diplomat konte Karlo Sforza u svojim sjećanjima govori, kako je tom prilikom pokušan atentat na France Ferdinanda u Dubrovniku, odnosno za vrijeme obilaska područje od Sutorine, preko Konavala do Trebinja, gdje su se održavali manevri, dakle daleko prije onih burnih događaja u Sarajevu. On nadalje priča, da je prijestolonasljednika metak ispaljen u pravcu kočije samo okrznuo, bez neke vidljive rane. Navodno je on tada svom potporučniku iz pratnje odgovorio: “Kršum je za mene već saliven”. Kasnije, 1914. godine na njega je zaista izvršen atentat u Sarajevu, pri čemu je izgubio život, što je ujedno bio i povod Prvom svjetskom ratu. (9) 

Nedugo prije ulaska partizanskih jedinica u Dubrovnik, prema programskim obrascima onoga vremena koje je oblikovao Državni zavod za krugovalnu službu uz vijesti Hrvatskog dojavnog ureda Croatia, od današnjeg dana 11. rujna 1944. godine, spikeri dubrovačke radijske postaje, Državne krugovalne postaje Dubrovnik, emitiranje su počinjali riječima „Ovdje Hrvatski krugoval – odašiljač Dubrovnik“.U govornom dijelu, kako bilježi Nikola Vončina u Prilozima za  povijest radija u Hrvatskoj II, u tom su vremenu na dubrovačkom radiju radili, između ostalih, ravnatelj Ivo Peko, bivši novinar zagrebačkog Obzora Rudimir Roter, a spiker je bio Mavro Škerl. Nakon što su partizanske jedinice 18. listopada 1944. ušle u Dubrovnik, među uhićenima je bio i Ivo Peko koji je sa skupinom žrtava, mučenicima s Dakse, kao žrtva jugokomunističkog terora strijeljan na tom otoku u noći 24./25. listopada, svega 6 dana nakon ulaska partizana u Grad.  Nakon ulaska partizana, istog dana, 18. listopada 1944. godine  u 19,00 sati,  oglasio se Radio Dubrovnik i tako postao prva radiopostaja koja je emitirala program na tada oslobođenom području Jugoslavije. Emitiranje je, prema tekstu Vinka Cvjetkovića, trajalo do 21 sat  istoga dana.*Recimo i da su istog tog 11. rujna 1944. g. oslobođen otok Šipan, odnosno, toga su se dana partizanske snage s Mljeta i Stona iskrcale na Šipan, razoružale žandarmerijsku postaju i preuzele vlast.* (10) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 11. rujna 1789. godine, u rodnom Dubrovniku je umro diplomat i najveći dubrovački skladatelj Luka Sorkočević. *Skladanjem se bavio u mladosti od 1754. do 1770. U tom je razdoblju napisao sva svoja, uglavnom instrumentalna djela, koja ga predstavljaju kao izrazitog, zapravo uoće prvog hrvatskog skladatelja simfonija.Njegove skladbe pripadaju antologijskim dosezima hrvatske pretklasične glazbe.* Obavljao je diplomatske dužnosti, te zastupao Dubrovačku Republiku u pregovorima s Francuskom i kod cara Josipa II. u Beču. Kao obrazovani ljubitelj lijepe knjige i mecena, nakon diplomatskog djelovanja, posvetio se organiziranju glazbenog i kazališnog života u Dubrovniku, priređujući u svom dvorcu brojne literarne akademije i koncerte. Posljednjih godina života Luka Sorkočević zapao je u jaku melankoliju koju je okončao samoubojstvom, bacivši se s prozora svoje kuće, današnjeg Biskupskog dvora 11. rujna 1789. g. (11)

Na današnji dan, 11. rujna 1949. godine, u Dubrovniku je umro kulturolog, Niko Gjivanović. Nakon završene klasične gimnazije u Dubrovniku 1894. i bogoslovije u Zadru 1898, zaređen je 1899. za svećenika i postavljen župnikom gradske župe u Dubrovniku. God. 1931. imenovan je počasnim kanonikom dubrovačkoga Stolnog kaptola. Od 1902, kada se prvi put člankom o Marku Maruliću javio u Listu Dubrovačke biskupije, napisao je gotovo 200 članaka, temeljenih na izvornoj građi, o crkvenoj povijesti i životu, svećenstvu, dubrovačkim crkvama, crkvicama, bratovštinama, tiskarstvu te književnosti i glazbi u zbornicima, časopisima i novinama List Dubrovačke biskupije (1902–1942), Prava Crvena Hrvatska, Srđ, L’Epidauritano, Spomenica Rugjera Josipa Boškovića, Rad, Jež, Narod, Narodna svijest, Dubrovnik, Sletski sokolski vesnik, Dubrovački list, Obzor, Dubrovački zabavnik, Dubrovnik, Glasnik Dubrovačkog učenog društva »Sveti Vlaho«, Gundulićev zbornik, La Sentinella, Hrvatska i brojnim drugim. Napisao je i prilog o svećenicima kraljevske crkve sv. Stjepana u Dubrovniku u knjizi Nikole Zvonimira  Bjelovučića Crvena Hrvatska i Dubrovnik. Bio je urednikom Lista Dubrovačke biskupije i članom više kulturnih i karitativnih društava i odbora. Sudjelovao je u otkapanju crkve sv. Stjepana i lociranju Gundulićeva groba u crkvi Male braće u Dubrovniku. (12)   

Na današnji dan, 11. rujna 1971. godine, u Dubrovniku jerođen Milenko Kulaš, automehaničar, trajno nastanjen u Dubrovniku, kao pripadnik CZ-e poginuo 7. listopada 1991. u Mokošici prilikom neprijateljskog topničkog napada. (13)       

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Kako se rat bližio Dubrovniku, Ministarstvo obrane RH izravno je i neizravno komuniciralo s dubrovačkim tijelima. Na današnji dan, 11. rujna 1991. godine, Ministarstvo je obnovilo poziv od 2. srpnja 1991. da se ažurno šalju podaci o prebjeglim vojnicima i časnicima Jugoslavenske narodne armije (JNA), i to isključivo Ministarstvu obrane. Također je dalo upute o načinu vođenja evidencije o prebjezima te o postupku s njima. Prema sačuvanim dokumentima u ovom fondu, na Korčuli se nitko nije bio predao niti bio zarobljen, a u Metkoviću su kućama pustili 16 vojnika koji su se bili predali. Na Lastovu su prebjegla 33 vojnika, 11 dočasnika i 5 časnika. U Dubrovnik je prebjegao potpukovnik Nojko Marinović, »komandant garnizona Trebinje«. Rotu na Pelješcu napustilo je 18 vojnika, od tih 3 vodnika i zastavnik, i većina ih je otišla doma, a dva su vodnika ostala u ZNG (rodom iz Sinja i Čakovca). U Pločama se predalo pet časnika (potpukovnik, kapetan I. klase, kapetan, poručnik fregate i poručnik korvete), 15 dočasnika (9 zastavnika i 6 vodnika), 19 građanskih osoba različnih profesija i 61 vojnik. *U sklopu priprema, a kako se rat bližio Dubrovniku, osim područnih, krizni štabovi osnivali su se i u poduzećima i mjesnim zajednicama. Prema dopisu poduzeća "Stan" upućenog na današnji dan,  11. rujna 1991. godine, Gospodarskoj komori u Splitu za Krizni štab, krizni štab poduzeća "Stan" imao je pet članova. (14) 

Izvori i literatura:

(1) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(2) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 221

(3) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://hr.wikipedia.org/wiki/Luka_Sorkočević

(4) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(7) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(8) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 221

(9) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(10) ADRIANA TOMAŠIĆ, MONOGRAFIJA RADIO DUBROVNIK - 70 GODINA, DOKUMENT JEDNOG VREMENA, JEDNOG GRADA I JEDNOG RADIJA

* Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://hr.wikipedia.org/wiki/Luka_Sorkočević

(12) HBL Redakcija Hrvatskoga biografskog leksikona (1998)

(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -87-

(14) POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, TRPIMIR MACAN, Str. 22,23, *Str. 18