Hrvatski radio

Radio Dubrovnik

08:20 / 12.03.2016.

Autor: Hrvatski Radio

Gradoplov 12.03.2016.

Gradoplov

Gradoplov

Foto: HRT / HRT

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Dubrovačko Veliko vijeće, na današnji dan, 12. ožujka 1324. godine, odlučuje da se nikakva trgovačka roba iz Dubrovnika ne smije izvoziti u »Slavoniju« i Levant, radilo se o Mlečanima i drugim strancima ili o Dubrovčanima. (1) Na današnji dan, 12. ožujka 1437. godone, Alfonso V. kao kralj Aragonije i Sicilije i Napuljskog Kraljevstva Dubrovniku je izdao ispravu kojom uzima dubrovačke brodove i trgovce u zaštitu, određujući pritom i stroge mjere i kazne u suzbijanju gusarstva. (2) Budući da je kuga započeta u prosincu prethodne godine i dalje harala velikom žestinom, vijeća su se, na današnji dan, 12. ožujka 1527. godine, preselila u Gruž. Za upravljanje gradom imenovani su knez Nikola Franov Tudizić i 7 vlastelina. (3) Na današnji dan, 12. ožujka 1821. godine, u Dubrovniku je rođen pjesnik, publicist i prevoditelj Medo (Orsat) Pucić. (4) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Maksimilijan, Veljko, Teofan, Bernard, Inocent i Luiđi. (5)

Tijekom mletačke vlasti u Dubrovniku, svaka zabrana ili ograničenje što bi ga mletačka vlada nametala svojim građanima, pogađali bi gotovo uvijek i Dubrovčane. Tako se, 1324., zategnutost mletačko-bizantinskih odnosa osjetila i u Dubrovniku, posebno na ekonomskom polju. Dubrovačko Veliko vijeće, naime, na današnji dan, 12. ožujka 1324. godine, odlučuje da se nikakva trgovačka roba iz Dubrovnika ne smije izvoziti u »Slavoniju« i Levant, radilo se o Mlečanima i drugim strancima ili o Dubrovčanima. Još je oštrija odluka Velikog vijeća od 3. svibnja, za koju se izričito kaže da je donesena po nalogu mletačke vlade. Njome se određuje da, u smislu ugovora između Dubrovnika i Mletaka, nijedan Dubrovčanin ne smije izvoziti nikakvu trgovačku robu, živež i novac u zemlje podvrgnute bizantskom caru, a oni što su već u njima, moraju se iz njih povući u roku od mjesec dana, zajedno sa svojim imanjem. Do rata između Mletaka i Bizanta nije došlo, te su valjda i te odredbe prestale važiti. (6)

Na današnji dan, 12. ožujka 1437. godone,  Alfonso V. kao kralj Aragonije i Sicilije i Napuljskog Kraljevstva Dubrovniku je izdao ispravu kojom uzima dubrovačke brodove i trgovce u zaštitu, određujući pritom i stroge mjere i kazne u suzbijanju gusarstva. Za gusare on određuje stroge kazne i zabranjuje im da se sklanjaju i borave u lukama njegovih zemalja. Naime, prethodnim kraljevim obećanjima i ispravama, gusarski napadi podanika aragonskog kralja nisu prestajali. Dubrovčanima nije preostajalo drugo no da vlastitom pomorskom snagom štite slobodu plovidbe svojih brodova. (7)

Uz sav postroženi nadzor 6. prosinca 1526. godine, počela je jedna od najpogubnijih epidemija koja je ikada zadesila Dubrovačku Republiku. Tijekom godine dana, koliko je pošast trajala, stradalo je 75 vlastelina, 84 vlastelinke i 20.000 pučana. Budući kuga nije jenjavala, nego je i dalje harala velikom žestinom, dubrovačka vijeća su se, na današnji dan, 12. ožujka 1527. godine, preselila u Gruž. Za upravljanje gradom imenovani su knez Nikola Franov Tudizić i 7 vlastelina. Neizravno upravljanje gradom iz Gruža, koliko god je to mjesto bilo neznatno udaljeno od Dubrovnika, nije bilo nimalo učinkovito. Uzrok je tome bio pomor vijećnika, a i poteškoće s prehranom. Umiralo se dnevno, u velikom broju. U prvoj polovici travnja kuga je ipak počela pokazivati prve znakove popuštanja, pa se vlada vratila u grad na sam blagdan sv. Trojstva, 16. lipnja 1527. godine. Za vrijeme egzodusa iz zaraženog grada, od sedam plemića koji su trebali ostati u gradu i baviti se državnim poslovima, samo je Frano Tudizić preživio i drugima otvorio gradska vrata kada je opasnost prošla. **Do srpnja 1527. godine epidemija se postupno gasila, ali nova pojedinačna oboljenja javljala su se još nekoliko godina, što dokazuje da je u Dubrovniku, kao i na njegovom cijelom području, kuga tada još uvijek bila endemična.** Ipak, unatoč ljudskom pomoru i gospodarskom velikom udarcu državi, stječe se dojam da je upravljanje reduciranih vijeća i kacamorata uspjelo spasiti Republiku od potpunog uništenja prouzročenog ovim nevidljivim neprijateljem, kao i od onog potencijalnog neprijatelja iz susjedstva, koji joj je budnim okom prijetio pljačkom ili osvajanjem. (8)

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 12. ožujka 1821. godine, u Dubrovniku je rođen pjesnik, publicist, prevoditelj i pravnik Medo (Orsat) Pucić. Surađivao je sa zagrebačkim, karlovačkim i zadarskim preporodnim krugom. God. 1861. bio je počasni član Hrvatskoga sabora; zauzimao se za sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom i Slavonijom. Bio je suradnik La Faville, Danice ilirske i Zore dalmatinske. Objavio je Antologiju slavjansku iz rukopisah dubrovačkih pjesnika. S Matijom Banom i Ivanom Augustom Kaznačićem 1849. pokrenuo je almanah Dubrovnik: cviet narodnog književstva, u kojem je objavljivao studije iz književne povijesti Dubrovnika i pučke književnosti, te prijevod Odiseje. Objavio je Karađurđevku i Cvietu, svoje dvije najveće pjesme. God. 1878. sudjelovao je u pokretanju časopisa Slovinac, u kojem je objavio svoje posljednje radove. Bavio se i proučavanjem dubrovačke političke povijesti. (9)

Na današnji dan, 12. ožujka 1851. godine, u Dubrovniku je umro liječnik i pjesnik   Miho DADIĆ. Potporom Dubrovačke Republike medicinu je završio 1793. u Padovi. Senat mu je 1794. obustavio stipendiju, a 1795. zabranio povratak u Dubrovnik,  jer se ogriješio o Republiku, vjerojatno kao pristaša ideja francuske revolucije. Poslije mu je krivnja oproštena,  i 1803. primljen je u državnu službu kao dubrovački gradski fizik. Skupljao je podatke o pučkom liječenju. — Pisao je prigodnu poeziju na latinskom i talijanskom jeziku te prevodio ili parafrazirao djela Daniella Heinsa, Rajmunda Kunića i antičkih grčkih pjesnika. (10)

Izvori i literatura:

(1) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 76

(2) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 258

(3) ZLATA BLAŽINA TOMIĆ, KACAMORTI I KUGA – UTEMELJENJE I RAZVOJ ZDRAVSTVENE USLUGE U DUBROVNIKU, str. 147,148,158,160,161,*163**166,167

(4) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(5) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(6) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 76

(7) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 258

(8) ZLATA BLAŽINA TOMIĆ, KACAMORTI I KUGA – UTEMELJENJE I RAZVOJ ZDRAVSTVENE USLUGE U DUBROVNIKU, str. 147,148,158,160,161,*163**166,167

(9) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(10) HBL Vladimir Dugački (1993)

Emisija

Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 7 sati i 45 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Poslušajte u Slušaonici