Gradoplov 12.04.2021.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 12. travnja 1516. godine, zaključeno je u Malom vijeću, da se obnovi boja i pozlata na slici sv. Vlaha nad vratima Ponte. (1) Da bi mu se odužilo za vjernu i uspješnu dugogodišnju službu, Veliko vijeće je na današnji dan, 12. travnja 1455. godine, odlučilo, da se magisteru Tomu osigura državna penzija od 200 perpera godišnje, isto kao i njegovu ocu, 40 godina ranije. (2) Na današnji dan, 12. travnja 1817. godine, u rodnom Dubrovniku je umro veliki hrvatski leksikograf Joakim Stulli. (3) Na današnji dan, 12. travnja 1997. godine, osnovana je Udruga hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata Dubrovačko neretvanske županije. (4) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Julije, Viktor, Sofija i Damjan. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

S gradom Kotorom, u početku Dubrovnik je bio u dobrim odnosima. S njime ga veže stari ugovor još iz 1181. u kojem se osim općeg utvrđivanja prijateljstva reguliraju i odnosi međusobnih dužnika. Dok je taj ugovor u dva primjerka sačuvan u Dubrovačkom arhivu, za idući ugovor, sklopljen na današnji dan, 12. travnja 1207. godine, koji je znatno opsežniji i kojim se utvrđuje potpuna međusobna sloboda trgovine i plovidbe, znamo samo po zapisu povijesnog pisca Rastića, te da se u Rastićevo doba ovaj ugovor u izvorniku čuvao u arhivu Republike. (6) 

Glas o katastrofi velikog dubrovačkog potresa 6. travnja 1667. brzo je stigao do bosanskog paše. On je poslao dva Vlàha da vladi izraze žaljenje i ponude pomoć, ali i doznaju više o događaju i privole Republiku na učvršćenje u odanosti prema Porti. Vlada desetorice, privremena vlada uspostavljena u prvim danima nakon velikog potresa odaslala je, na današnji dan, 12. travnja 1667. godine bosanskom Ali-paši poslanika Marina Nikolu Gučetića, koji je dubrovačku vladu izvjestio da se paša spremao u Dubrovnik kako ga ne bi zaposjeo tko drugi, te kako mu je sarajevski mula savjetovao, ako u gradu nije ostalo ni 300 živih ljudi koji bi ga branili, da ga zaposjedne ; a ako je pak ostalo bar toliko ljudi, neka se ne miješa.  (7) 

1941. g., proglašenjem Nezavisne Države Hrvatske, Dubrovnik postaje njezinim dijelom kao sjedište župe Dubrave. Većina Dubrovčana diže ustanak protiv fašističke NDH, te se pridružuje antifašističkom pokretu. Nakon pada fašista, u listopadu i studenom 1944. godine na otocima Daksi, Korčuli i Jakljanu te poluotoku Pelješcu, kao i na Orsuli u Dubrovniku komunisti su likvidirali 109 civila i 78 pripadnika vojnih snaga. Većina ubijenih bili su članovi HSS-a, uz svećenike, među kojima je bio i Petar Perica, autor crkvenih pjesama "Zdravo Djevo, Kraljice Hrvata" i "Do nebesa nek se ori". Od ulaska partizanskih snaga u Dubrovnik vršila se sustavna represija na hrvatsku katoličku mladež, koja je kulminirala na današnji dan, 12. travnja 1947. godine, uhićenjem više od 90 Dubrovčana. Toga je dana uhićen i na osam godina zatvora osuđen tada osamnaestogodišnjak dr. Augustin Franić, koji je između ostaloga i te događaje opisao u 2000. godine objavljenoj knjizi KPD Lepoglava, mučilište i gubilište hrvatskih političkih osuđenika. (8) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 12. travnja 1817. godine, u rodnom Dubrovniku umro je jedan od najvećih hrvatskih leksikografa Joakim Stulli, koji je pola stoljeća pripremao za to doba najveći rječnik na 4721 stranici i s 80 tisuća riječi u tri dijela, od kojih je objavljen tek prvi dio. *Građu je skupio iz narodnih govora, iz hrvatskih tiskanih i rukopisnih djela na sva tri narječja i iz slavenskoga rječnika. Stullijevi su rječnici svojom jekavskom novoštokavštinom i slavonskom grafijom, koja je bila jednostavnija od dubrovačke, pridonijeli stabilizaciji jezične norme.* **Osim u Dubrovniku i okolici Joakim Stulli je pri skupljanju građe za ovo temeljno djelo hrvatske kulture proputovao Dalmaciju, Istru, Hrvatsku, Slavoniju, Ugarsku, Češku i ostale slavenske zemlje. Kod izrade Akademijinog rječnika leksikografi su uzeli sve riječi iz Stullijevog rječnika. Svojim kapitalnim djelom Joakim Stulli zadužio je ne samo dubrovačku i hrvatsku, već i europsku leksikografiju.** (9)

Na današnji dan, 12. travnja 1934. godine, u Čačku je rođen redatelj Georgij Paro, redoviti profesor na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, a tijekom bogate redateljske i pedagoške karijere i umjetnički direktor kazališnih festivala, pa tako i dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara. Početkom 1970-ih tragao je za novim kazališnim prostorima za ambijentalne predstave DLJI: Život Eduarda II., kralja Engleske Bertolta Brechta, Aretej i Kristofor Kolumbo Miroslava Krleže. Revitalizirao je više drama iz hrvatske dramske baštine (Marin Držić, Dundo Maroje;Ljubovnici. U 1990-ima režirao je i adaptaciju Gundulićeva epa Osman. (10)

Na današnji dan, 12. travnja 1953.  godine, u Zagorcu, (u BiH) rođenje Grgur Vuletić, konobar, trajno nastanjen u Dubrovniku, kao pripadnik CZ-e, poginuo 23. listopada 1991. u Dubrovniku prilikom neprijateljskog topničkog napada. (11)

Na današnji dan, 12. travnja 1963. godine, u Kijevu Dolu je rođen(satnik) Niko Dubelj, vozač, trajno nastanjen u Dubrovniku, poginuo 28. rujna 1991. godine kod Zadra prilikom prijevoza oružja za obranu Dubrovnika.     (12) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u nedjelju 12. travnja ratne 1992. godine, zbio se jedan nemio događaj. Antun Kalčić, ranjen je u Gradskoj luci oko 12 sati prilikom šetnje. Neprijateljski ga je hitac sa Žarkovice pogodio u nogu. (13)  *Na današnji dan, 12. travnja 1995. godine, kao civilna žrtva u Domovinskom ratu na dubrovačkom području, poginula je, maloljetna, desetogodišnja Dolores Paskojević, iz Bosanke.* (14)  **Na današnji dan, 12. travnja 1997. godine, osnovana je Udruga hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata Dubrovačko neretvanske županije. Cilj udruge je okupljanje, druženje, uzajamno pomaganje i vođenje cjelokupne skrbi o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata. Udruga broji 93 obitelji čiji su članovi poginuli i 148 osobnih invalida koji su trajno riješili svoj status. Među poginulim civilima 15-toro je djece do 18 godina starosti, a 36-toro djece u vrijeme ranjavanja imalo je manje od 18 godina.** (15) 

Izvori i literatura:

(1) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 124

(2) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 107

(3) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(4) MARIJA NADILO, OTETO ZABORAVU, Str. 146

(5) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(6) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 102-104

(7) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808. str. 136

(8) http://hr.wikipedia.org/wiki/Dubrovnik

*https://drustvojasenovac.files.wordpress.com/2015/02/dr-stjepan-koc5beul-o-knjizi-kpd-lepoglava-muc48dilic5a1te-i-gubilic5a1te-hrvatskih-politic48dkih-osuc491enika-augustina-franc48dic487a.pdf

(9) **http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

 (10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -112-

(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -58-

(13) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 143

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 267, 270

(15) MARIJA NADILO, OTETO ZABORAVU, Str. 146