Hrvatski radio

Radio Dubrovnik

Gradoplov 12.05.2018.

12.05.2018.

08:20

Autor: Sebastijan Vukosavić

Gradoplov

Gradoplov

Foto: HRT / HRT

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Danas 12. svibnja svečano se obilježava Dan Dubrovačko-neretvanske županije i njezinog nebeskog zaštitnika svetog Leopolda Bogdana Mandića. (1) U kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, 12. svibnja, obilježavao se blagdan – Sv. Nerej, Ahilej, Domitila, Pankracij. (2) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Leopold Bogdan Mandić, Ahil, Nerej; Pankracij i Imelda. (3) Svjetski je dan medicinskih sestara, koji se obilježava 12. svibnja, na datum rođenja Florence Nightingale, engleske bolničarke, začetnice modernog sestrinstva. (4)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

U doba mletačke vrhovne vlasti u Veliko vijeće prvobitno ne ulazi sva vlastela. No to traje do 1319. g., a od 1320-21. u Veliko vijeće ulazi svaki punoljetni vlastelin. Ipak, još se ni tada nije potpuno u sebi zatvorila vladajuća aristokratska klasa. U tom smislu važan zaključak Malog vijeća donesen je na današnji dan, 12. svibnja 1332. godine, prema kojem se moraju zapisati svi koji su u Velikom vijeću (obitelji kojima to pravo pripada), ali i oni što su dostojni ulaska u Veliko vijeće. Biti član Velikog vijeća značilo je biti vlastelinom, pa odluka od 12. svibnja pokazuje da su u Malom vijeću razmišljali u vlastelinsku klasu primiti i najuglednije građanske obitelji. (6) 

Nakon oslobođenja od Mletaka 1358. Dubrovnik ih više nikada ne uzima u obzir u svojim političkim kombinacijama. On je pronicljiv i dalekovidan, pun samosvijesti, s jakom trgovačkom flotom i dobro utvrđen. Osim toga Dubrovnik uživa i veliki ugled. Uza svu vjernost ugarsko-hrvatskom kralju Žigmundu, Dubrovnik vodi samostalnu politiku prema Mlecima. Samosvijest Dubrovčana osobito dolazi do izražaja 1413, prigodom pregovora o miru između kralja Žigmunda i Mletaka. Primivši obavijest svojih poslanika upućenih kralju o mletačkim težnjama posezanja i za njihovim gradom, Dubrovačka vlada, na današnji dan, 12. svibnja 1413. godine, poslanicima šalju novu uputu, *kojom kralja trebaju odvratiti od toga da Dubrovnik ustupi Mlečanima, a ne bude li se to moglo blagim riječima, tada su trebali oštro upozoriti kralja da je on, prema uvjetima po kojima su Dubrovčani priznali vlast ugarsko-hrvatskih kraljeva, dužan štititi slobodu Dubrovnika od svakoga. Kao krajnje Dubrovčani dopuštaju samo to da ih kralj prepusti sudbini, ali tako da im izda ispravu kojom ih oslobađa državne veze s Ugarskom te ih proglašava potpuno slobodnim i nezavisnim. Bojazan Dubrovčana nije se ostvarila; ugovorom o primirju odlučeno je da svaka strana zadrži ono što posjeduje.* (7) 

Iako je velika većina događaja koji se navode u denuncijacijama pisana o nasilju nad Dubrovčanima, najstarija sačuvana denuncijacija drugačijeg je predznaka. Iz denuncijacije Malom vijeću naslovljenoj na današnji datum, 12. svibnja 1740. godine, doznajemo kako stanoviti Ibrahim, za koga se navodi da je bio paša, piše Malom vijeću o ubojstvu Mande Vukove iz sela Dračevica. Ubojica je Stjepan iz konavoskog sela Bani i brzo je uhvaćen, zatvoren pa prepraćen na osmanski teritorij kako bi mu “dostojnu muku odredili“. Manda ima i malu djecu, a njena obitelj traži da se plati “dug od krvi“ za uzdržavanje djece. Ako Republika to ne učini, spremni su “otići na Divan bosanski ili na čestita Vrata“. Stoga Ibrahim, pitajući se “zašto na ovi način da naši ljudi ubijaju raju Carevu“, prijateljski savjetuje dubrovačku vlast da promisli o nekoj naknadi za djecu ubijene. (8) 

Ulaskom Francuza u Dubrovnik 1806. godine teatar u Orsanu ubrzo mijenja svoju funkciju. Na današnji dan, 12.svibnja 1808. godine, pretvoren je u pekaru za vojne potrebe. Time je prestao postojati zasigurno najvažniji prostor hrvatskoga glumišta i jedna od najznačajnijih pozornica do preporoda. Ustrojstvom nove uprave, francuske su vlasti pristupile gradnji novoga kazališta. Adaptirana je i proširena dvorana Vijećnice, simbol samobitnosti Republike, podignuto je gledalište s ložama s oko 500 mjesta. Nazvano Le theatre ducal – Teatro ducale (Kneževsko kazalište), otvoreno je uz veliku pompu početkom 1809. Pod francuskim pokroviteljstvom bilo je do siječnja 1814, a taj prostor imao je istu namjenu i u početnim godinama austrijske vladavine, do požara zgrade 1817. godine. (8a) 

Košarka se počela igrati u Sjedinjenim Američkim Državama krajem 19., u Hrvatskoj krajem 20-tih godina 20. stoljeća, a u Dubrovniku u predvečerje II. svj. rata. Prvi igrači bili su učenici gimnazije. Taj podatak daje Pero Čupić, autor prve košarkaške knjige, a potvrdu nalazimo u gimnastičkoj zbirci dubrovačke gimnazije. Zasluge za upoznavanje Dubrovčana s košarkom pripadaju Ivici Kresiću, nastavniku tjelovježbe u gimnaziji. ”KK ”Dubrovnik” je osnovan 1946. g. Više od tri desetljeća utakmice su se igrale u legendarnom Karmenu, čiji je ambijent ostao inspiracija za dosege što su ostvarili igrači koji su na tom igralištu započeli svoj uspon do vrhova europske košarke. 2004., nakon gotovo šest desetljeća ostvaren je san dubrovačkih košarkaša, povijesnom pobjedom nad Kaptolom klub je ušao u Prvu ligu. U natjecateljskoj sezoni 2008./09. KK Dubrovnik natjecao se u prvoj hrvatskoj ligi i osvajanjem petog mjesta ostvario je najveći uspjeh u povijesti kluba. U sezoni 2012./13. klub je ispao iz A-1 lige. Za sada, posljednju prvoligašku utakmicu u Dubrovniku ”KK ”Dubrovnik” odigrao je na današnji dan, 12. svibnja 2013. godine. (9) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Drugi kanonizirani hrvatski svetac Rimokatoličke crkve te svećenik, kapucin, poznati ispovjednik i promicatelj kršćanskoga jedinstva, sv. Leopold Bogdan Mandić, rođen je na današnji dan, 12. svibnja 1866. godine u Herceg-Novom, a umro 1942. u Padovi. U Herceg-Novom živio je među pravoslavcima pa je veoma rano upoznao i iskusio činjenicu rastavljenosti kršćana. Kako je bio svjedokom nesebičnog djelovanja kapucina u svom rodnom gradu, stupio je u njihov red. Stalno je molio Boga da se pravoslavci i katolici ne sukobljavaju, nego da se bolje slažu, a bio je neumorni ispovjednik i duševna pomoć svima koji su je tražili. Blaženim i svetim proglasio ga je papa Ivan Pavao II. 1983. godine. Zanimljiv je podatak da je sv. Leopold bio visok samo 135 centimetara. (10) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u utorak, 12. svibnja ratne 1992. godine, u jutarnjim satima iz Slanoga je otvorena žestoka artiljerijska vatra po otoku Šipanu. Ispaljeno je najmanje 300 granata. Bura i tramuntana, koje su zapuhale tijekom noći potpomogli su širenje čak pet šumskih požara, koji su izbili uslijed granatiranja i uspjeli zapaliti i taj otok koji je do tada imao sreće izbjeći šumskim požarima. Oštećene su mnoge kuće. Nasreću nije bilo poginulih ni ranjenih. Ponovno je granatiran i Metković. Toga dana nije dopušteno pristajanje broda u Cavtatu, pa se brod s putnicima vratio u Grad. (11) 

Izvori i literatura:

(1) http://www.dubrovacko-neretvanska-zupanija.hr/dan_zupanije.php

(2) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 230

(3) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(4) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

http://www.index.hr/vijesti/clanak/obiljezava-se-medjunarodni-dan-medicinskih-sestara/614645.aspx

(6) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 122,123

(7) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 317,318, *175

(8) GORAN CVJETINOVIĆ – DOKTORSKA DISERTACIJA  "Karika obavještajne mreže Dubrovačke republike - Kultura samozaštite - Denuncijacije Malom vijeću (1740. - 1799.)", str. 128

(8a) B.H. http://www.kazaliste-dubrovnik.hr/component/content/article/69-kazalite-u-dubrovniku-do-osnutka-prvoga-profesionalnog-ansambla.html

 (9) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 198,199

IZVOR: http://hr.wikipedia.org/wiki/KK_Dubrovnik

(10) NA DANAŠNJI DAN – Prijelomni događaji iz hrvatske i svjetske prošlosti, Martin Ivanič, Nacionalni dodatak pripremio i prilagodio Tomislav Cerovec, Mozaik knjiga

(11) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 162

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Emisija

Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 7 sati i 45 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Poslušajte u Slušaonici