Hrvatski radio

Radio Dubrovnik

Gradoplov 13.01.2019.

13.01.2019.

08:20

Autor: Sebastijan Vukosavić

Gradoplov

Gradoplov

Foto: HRT / HRT

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Između studenog 1231. i siječnja 1232. Dubrovnik se odmetnuo mletačkoj vlasti. No to je potrajalo vrlo kratko. Već na današnji dan, 13. siječnja 1232. godine, dubrovačka vlada šalje u Mletke pregovarače, a u svibnju je sklopljen međusobni ugovor o ponovnom podvrgavanju s dosta teških uvjeta po Dubrovčane. (1) Na današnji dan, 13. siječnja 1483. godine, dva grobara lazareta na Dančama, Mihoč Mirković i Živan Pupak, osuđeni su na smrt vješanjem. (2) Na današnji dan, 13. siječnja 1734. godine, u Dubrovniku je rođen diplomat i najveći dubrovački skladatelj, prvi hrvatski skladatelj simfonija Luka Sorkočević. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Stratonik, Hilarije, Veronika i Radovan. (4) -Dan je sv. Hilarija iz Poitiersa. U Dubrovačkoj Biskupiji obilježava se - Dan smrti don Vlada Puce (1940-2000) (5) Nedjeljom krštenja Gospodinova, prve nedjelje nakon 6. siječnja, za katolike danas završava božićno vrijeme. Ovaj običaj Dubrovčani najsvečanije proslavljaju u crkvi Domino, koja se otvara isključivo za božićne blagdane, a u njoj se njeguje stari običaj pjevanja svih trideset kitica božićne pjesme "U sve vrijeme godišta". (5a) U tradiciji katoličke crkve, Blagdan krštenja Gospodinovog prije se slavio 13. siječnja, a sada se slavi u prvu nedjelju nakon 6. siječnja. Nakon ovog blagdana, završava božićno vrijeme, a započinje crkveno vrijeme kroz godinu. (5b)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 13. siječnja 1483. godine, dva grobara lazareta na Dančama, Mihoč Mirković i Živan Pupak, osuđeni su na smrt vješanjem jer su iznošenjem odjeće kužnih bolesnika raznijeli kugu po gradu. Tijekom velike epidemije kuge koja je harala od 1481. do 1483. donesen je propis o dezinfekciji okuženih stvari iz kuća, kako bi se spriječilo dalje širenje epidemije, a nekoliko mjeseci kasnije, u listopadu 1482. godine, propisuju se i mjere vezane uz obaveze i odgovornosti grobara. Naime, grobarima se strogo zabranjuje prelazak iz nezdravih u zdravo mjesto. Jednako tako, ako se nađe bilo kakva stvar od platna ili tkanine u onim ulicama gdje su malo prije prošli grobari, u oba slučaja prekršitelji će biti obješeni. Da su ove odredbe i propisi striktno izvršavani, ukazuje i smrtna presuda grobarima Mihoču i Živanu. Obješeni su na Dančama, naočigled svih oboljelih i okuženih. (6) 

Na stranicama 14. broja lista “Narodna svijest”, objavljenog na današnji dan 13. siječnja 1937. godine, doznajemo da je u siječnju 1937. obnovljen pokretni most vrata od Pila i namještene stare originalne vratnice, koje su nekoliko godina prije bile skinute, jer je jedna vratnica bila pala. Nažalost, zapisuje Lukša Beritić u knjizi Utvrđenja grada Dubrovnika, nije napravljen pravi pokretni most, već samo neka vrsta fiktivnog mosta, koji je pričvršćen na željezne tračnice, te se ne može podizati. (7) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 13. siječnja 1622. godine, u Padovi je umro filozof, aristotelovac i prirodoslovac Juraj Dubrovčanin (Juraj Raguš, latinizirano Georgius Raguseius). Rođen je u Dubrovniku. U Veneciji i Padovi studirao je filozofiju, teologiju, astronomiju, matematiku i medicinu. Kao doktor filozofije na Sveučilištu u Padovi, promaknut je 7. ožujka 1592. u doktora teologije, a u Padovi je od 1601. postao nositeljem katedre za filozofiju in secundo loco sve do smrti. Bio je službeni predavač i tumač Aristotelove filozofije prirode, no njegovi radovi pokazuju da je proučavao i dobro poznavao i ostala područja peripatetičke filozofije, naime, logiku, metafiziku i etiku. (15)

Na današnji dan, 13. siječnja 1734. godine, u Dubrovniku je rođen diplomat i najveći dubrovački skladatelj Luka Sorkočević. *Skladanjem se bavio u mladosti i to od 1754. do 1770. U tom je razdoblju napisao sva svoja, uglavnom instrumentalna djela, koja nam autora predstavljaju kao izrazitog, zapravo uoće prvog hrvatskog skladatelaj simfonija. Njegove skladbe pripadaju antologijskim dosezima hrvatske pretklasične glazbe.* Sve Sorkočevićeve skladbe sačuvane su kao autografi ili prijepisi u samostanu Male braće u Dubrovniku. Obavljao je diplomatske dužnosti, te zastupao Dubrovačku Republiku u pregovorima s Francuskom i kod cara Josipa II. u Beču. Čini se da nakon toga više nije skladao. Kao obrazovani ljubitelj lijepe knjige i mecena, nakon diplomatskog djelovanja, posvetio se organiziranju glazbenog i kazališnog života u Dubrovniku, priređujući u svom dvorcu brojne literarne akademije i koncerte. Posljednjih godina života Luka Sorkočević zapao je u jaku melankoliju koju je okončao samoubojstvom, bacivši se s prozora svoje kuće, današnjeg Biskupskog dvora 11. rujna 1789. godine.* Umjetnička škola u Dubrovniku nosi ime Luke Sorkočevića. (8)

Na današnji dan, 13. siječnja 1857. godine, u rodnom Dubrovniku umro je pjesnik Niko Lujo Pucić, čije je pjesništvo, poglavito autobiografskog nadahnuća, obilježeno melankoličnim tonovima i nostalgičnom vizijom negdašnje dubrovačke slobode i slave Dubrovačke Republike. (9)

Na današnji dan, 13. siječnja 1862. godine, u Zadru je rođenhrvatski književniki arheolog  Josip Bersa. Osnovnu školu i klasičnu gimnaziju (do 1880) polazio je u Dubrovniku. Bavio se književnošću, kulturno-povijesnim radom i arheologijom. Pisao je pjesme u romantičarskom stilu, pripovijetke, memoarsku prozu, te sastavio nekoliko opernih libreta. Dubrovačke slike i prilike (1941), Bersino prema kritičarima možda i najznačajnije prozno djelo, anegdotično-memoarsko su djelo iz kulturne, društvene i političke povijesti Dubrovnika 19. stoljeća. (10)

Na današnji dan, 13. siječnja 1932. godine, u  Dubrovniku je rođen vaterpolist i pravnik  Hrvoje Kačić. Igrao je za VK Jug. Kao reprezentativac osvajao je medalje na OI i na EP-ma. Nakon sportske karijere sveučilišni je profesor, stručnjak za pomorsko pravo, zastupnik u Hrvatskom saboru i član mnogih saborskih i državnih komisija. (11)

Na današnji dan, 13. siječnja 1952. godine, u Zagrebuje rođenskladatelj i dirigent, pjevač, osnivač i glazbeni voditelj klapa, obrađivač više od stotinu izvornih narodnih napjeva iz Dalmacije Krešimir Magdić. Dobitnik je više strukovnih i društvenih priznanja među kojima i „Nagrade za životno djelo Dubrovačko-neretvanske županije“, 2012., a za svoj cjelokupni rad Krešimir Magdić je 2008. godine odlikovan i „Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića“. (12)

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u ponedjeljak 13. siječnja ratne 1992. godine, na dubro­vačkom području primijećeni su pokreti neprijateljskih jedinica i pljačka privatne i društvene imovine. Istoga dana, da bi ispravio netočne obavijesti da je prognanika i izbjeglica bilo manje od tisuću, što je utjecalo na opseg i kontinuitet humanitarne pomoći Dubrovniku, u svom izvješću ŠCZ navodi da je iz Konavala, Župe i Primorja, »u ratnim operacijama od 28. 9. 1991. do toga dana evakuiran i zbrinut u dubrovačkim hotelima po Planu obrane te u privatnom smještaju« ukupno 10 561 prognanik (5721 muškarac, 4840 žena; od toga 1673 djece do 14 god.). Na današnji dan 1992. godine Republiku Hrvatsku, priznala je Sveta Stolica. (13) Do pobjedonosnog okončanja Domo­vinskog rata i neposredno nakon njega u dubrovačkim postrojbama Hrvat­ske vojske poginulo je više dubrovačkih branitelja. Na današnji dan, 13. siječnja 1996. godine u zaleđu Dubrovnika, kao pripadnik 163. brigade HV-e, prilikom izvršenja ratne zadaće poginuo je Vide Obad.(14) 

Izvori i literatura:

(1) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 61,62

(2) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 20,21,22

(3) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://hr.wikipedia.org/wiki/Luka_Sorkočević

(4) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(5) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(6) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 20,21,22

(7) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 214

(8) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://hr.wikipedia.org/wiki/Luka_Sorkočević

(9) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(10) HBL Miljenko Foretić (1983)

(11) *http://proleksis.lzmk.hr/tag/sport-igre-i-rekreacija/

HBL Filip Hameršak (2005)

(12) http://www.danikrscanskekulture.info/sudionik.php?id=178

*http://quercus.mic.hr/quercus/person/1398

http://fdk.hr/osoba/159/

(13) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 102,103

TRPIMIR MACAN, POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, Str. 137, *Str. 139,140

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 50 VJEČNI KAO DOMOVINA, Str. -246- Vide Obad

(15) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(5a) BOŽICA ĐURĐEVIĆ, HRT RADIO DUBROVNIK, VIJESTI 10.01.2016.

 

(5b)https://hr.wikipedia.org/wiki/Krštenje_Isusovo

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Emisija

Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 7 sati i 45 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Poslušajte u Slušaonici