Gradoplov 13.03.2020.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 13. ožujka 1337. godine, donesena je u Dubrovniku odredba kojom se zabranjuje kovanje dubrovačkog novca, mimo onoga kojega izrađuje Općina. (18) Na današnji dan, 13. ožujka 1449. godine, Dubrovačka Republika, donosi zabranu proizvodnje i iznošenja znanja u suknarskom obrtu izvan Dubrovnika. (19) Nakon što je, na današnji dan, 13. ožujka 1936. godine, od «Direkcije pomorskog saobraćaja « zatražena i dobivena dozvola za sidrište, do kupališta Lazareta u Lapadu, sagrađen je klupski dom gdje se «Jedriličarsko društvo Orsan» i danas nalazi. (1) Na današnji dan, 13. ožujka 1893. godine, u rodnom Dubrovniku je umro teolog, književnik i prirodoslovac, od 1882. do 1893. godine dubrovački biskup Mato Vodopić, autor romana Marija Konavoka i tužna Jele. (2) Na današnji dan, 13. ožujka 1954. godine, u Dubrovniku je umro poljski skladatelj i dirigent Ludomir Michał Rogowski, koji je od 1926. do smrti živio u Dubrovniku. (3) U Dubrovačkoj Biskupiji obilježava se - Dan smrti don Augustina Miline (1936 – 2011) (6) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Rozalija, Patricija, Modesta, Ratka, Kristina, Leander, Krišto, Anđeo (7) Obljetnica je izbora Pape Franje (2013.) (8)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 13. ožujka 1337. godine, donesena je u Dubrovniku odredba kojom se zabranjuje kovanje dubrovačkog novca, mimo onoga kojega izrađuje Općina. Odredba glasi: „ Određujemo i naređujemo neka se nijedna osoba bilo kojega položaja ne usudi ili drzne, bilo kojim načinom ili domišljajem, sama ili po drugome, u gradu Dubrovniku i njegovu kotaru ili drugdje, kovati ili dati kovati neki novac, sličan ili istoga kova, odnosno smjese, kao onaj što ga u Dubrovniku izrađuje Općina, pod prijetnjom kazne od 500 perpera svakomu prekršitelju i svaki put, pa makar novac bio jednako dobar kao što je onaj oji se kuje u Dubrovniku. I neka je svakomu slobodno prijaviti prekršitelja i neka mu pripadne polovica kazne, ako se na temelju njegove prijave utvrdi istina. A tko god pronevjeri odnosno krivotvori ili iskuje, odnosno da iskovati novac krivotoren i od lošijeg srebra, neka bude spaljen da umre. Onaj tko krivotvoritelja prijavi, neka od općinskog imutka dobije stotinu perpera. Onaj tko a aznanjem primi takav novac, neka mu se odsječe desna ruka, tako da se posve odvoji od lakta. (18) 

Težeći zaštititi tekstilni obrt u Dubrovniku, i tajnu proizvodnje sukna, a time i prihode koje je od njega imala, Dubrovačka Republika, na današnji dan, 13. ožujka 1449. godine, donosi zabranu proizvodnje sukna izvan Dubrovnika – svim Dubrovčanima, ili onima koji se nazivaju Dubrovčanima, pa čak i onim strancima kojima je dana dozvola bavljenja tekstilnim obrtom u Dubrovniku, da ami ili preko podređene im osobe proizvode sukno u bilo kojem mjestu na svijetu, osim u Italiji, gdje se ono već ionako proizvodi. Tko prekrši tu zabranu bit će kažnjen podzemnim zatvorom u trajanju od godine dana i neće se smjeti baviti vunarskim obrtom pet godina u Dubrovniku. Tko prijavi takvog prekršitelja bit će nagrađen s 25 perpera, a njegovo će se ime držati u tajnosti. Isto tako nijedna osoba koja živi u Dubrovniku ne smije iznijeti preko granice Republike nijednu spravu ili alat, pomoću kojega se može praviti sukno. Ovaj zaključak jasno pokazuje težnju da se spriječi iznošenje znanja proizvodnje suknarstva na Balkan i obalu, a sve s ciljem zadržavanja monopola na tržištima koja su za Dubrovačku Republiku bila od strateškog interesa. (19) 

Grupa entuziasta na čelu s turističkim djelatnikom Viktorom Paravićem osnovala je dana 13. rujna 1933. godine, jedriličarski klub „Lahor“ sa sjedištem u gradskoj luci. Na sastanku u Gradskoj kavani, održanom 2. ožujka 1934. godine, prihvaćen je prijedlog da se ime kluba "Lahor" zamijeni imenom „Y.C. Argosy“, prema imenu posebno uspješnog i cijenjenog trgovačkog broda dizajniranog i građenog u dubrovačkim brodogradilištima.  Sjedište je premješteno iz gradske luke u Lapad, na iznajmljeno kupalište Lazaret. Nakon što je, na današnji dan, 13. ožujka 1936. godine, od « Direkcije pomorskog saobraćaja « zatražena i dobivena dozvola za sidrište, do kupališta Lazareta u Lapadu, sagrađen je klupski dom na prostoru gdje se i danas nalazi. Godine 1948. ponovno se mijenja ime u «Jedriličarsko društvo ORSAN» koje nosi do današnjeg dana. Ovo ime izvedeno je iz talijanske riječi „darsena“ , - arsena (arsenale) – orsan, koja označava mjesto gdje se grade, održavaju i čuvaju brodovi. (9) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 13. ožujka 1820. godine, u rodnom Dubrovniku umro je, književnik, pjesnik i prevoditelj Đuro Ferić, do smrti generalni vikar Dubrovačke nadbiskupije. U didaktičkom epu Opis dubrovačke obale uz obilje zemljopisnih i povijesnih podataka ponudio je i fiziokratsku interpretaciju gospodarskog stanja u Republici. (10)

Na današnji dan, 13. ožujka 1863. godine, u Dubrovniku je rođenpolitičar i javni djelatnik Luko Bunić (Bona). (11)

Na današnji dan, 13. ožujka 1883. godine, u Dubrovnikuje rođenbrodovlasnik Božo Banac. U Londonu je osnovao pomorsku tvrtku i bio zastupnik i suvlasnik Atlantske plovidbe »Ivo Račić«, a 1928. utemeljio Jugoslavenski Lloyd. Za II. svjetskog rata Saveznicima je stavio na raspolaganje svoje brodove. (12)

Na današnji dan, 13. ožujka 1893. godine,  u rodnom Dubrovniku je umro teolog, književnik i prirodoslovac, od 1882. do 1893. godine dubrovački biskup Mato Vodopić. Autor je romana Marija Konavoka i tužna Jele, stihovane romantične pripovijesti Robinjica, koja je imala je velik uspjeh kod čitatelja i nezavršene pripovijesti Đenevrija - Pilarska pripovijest svojevrsne kritike odnarođivanja dubrovačke vlastele. Najvažnijim se smatra njegov romaneskni opus, koji pripada početcima romana u novijoj hrvatskoj književnosti. Marija Konavoka ostala je nedovršena, a kao zasebna knjiga objavljena je 1893. s nadopunama Jurja Carića. Najveća joj je vrijednost u opisima konavoskoga života i narodnih običaja te uporabi pučkoga jezika. Kratki roman Tužna Jele temelji se na usmenoj predaji i arhivskoj građi gruško-lapadske župe. Mjestimice je sentimentalno intoniran, no sadrži i realistične opise svakidašnjice gruškoga pomorskog života. Ovaj je roman bio iznimno popularan među Dubrovčanima i Konavljanima, a više se puta igrao i na sceni Dubrovačkih ljetnih igara. Najčešće svrstavani u paradigmu folklornoga realizma, Vodopićevi romani, osim kao prvi romani novije hrvatske književnosti, značajni su i zbog prikaza dubrovačke i konavoske pučke svagdašnjice te uporabe lokalnoga narječja, što im je priskrbilo veliku popularnost. * Mato Vodopić jedan je od prvih hrvatskih pripovjedača koji je tematski i stilski blizak realizmu.* (13)

Na današnji dan, 13. ožujka 1911. godine, u Osijeku je rođen Vlado Mađarević, književnik i kazališni kritičar, autor djela Otvorene igre: drame i scene Dubrovačkog festivala, objavljenog 1978. godine. (14)

Na današnji dan, 13. ožujka 1954. godine, u Dubrovniku je umro poljski skladatelj i dirigent Ludomir Michał Rogowski, umjetnik koji je gotovo 30 godina živio i radio u Dubrovniku, sve do svoje smrti 1954., te je svoju glazbenu ostavštinu ugradio u hrvatsku baštinu.* U Dubrovnik dolazi 1926. godine, te uveličava mnogobrojne nastupe tadašnjeg Dubrovačkog filharmonijskog orkestra. Rogowski je napisao peterostavačno djelo „Dubrovačke impresije" koje opisuje ljepote Dubrovnika i njegove okolice. Autor je i libreta za misterij u pet dijelova "Čudo sv. Vlaha". Rogowski se obratio Ivu Vojnoviću, koji je obradio legendu o sv. Vlahi, koji je čudom spasio Dubrovnik od nasrtaja Mlečana i tako postao zaštitnik Grada. **Rogowski se zanosio i hrvatskim folklorom te je uglazbio pregršt stihova dubrovačkih renesansnih pjesnika.** (15)

Na današnji dan, 13. ožujka1965. godine, u Dubrovniku je rođen Mario Kopić, hrvatski filozof, publicist i prevoditelj, između ostalog i Nietzscheovog djela "Tako je govorio Zaratustra". (16)

 

Na današnji dan, 13. ožujka 1969. godine, u Dubrovniku je rođenhrvatski vaterpolist Ognjen Kržić, član VK Jug, dva puta prvak države i triput osvajač kupa, s Jugom osvajač KEP i LEN-kupa. Član je reprezentacije koja je bila druga na OI 1996. (17) 

Izvori i literatura:

(1) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 177-184,

http://www.jk-orsan.hr

(2) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://hr.wikipedia.org/wiki/Mato_Vodopić

(3) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://www.portaloko.hr/clanak/rogowski-u-revelinu-dubrovacke-impresije-u-cast-poljskom-velikanu/0/20551/

**http://www.matica.hr/kolo/251/Mala%20trilogija/

(4) http://www.fizzit.net/drustvo/filozfija-sociologijga-i-religija/4395-o-znacenju-korizme-i-sest-korizmenih-nedjelja

(5) http://www.dulist.hr/event/krizni-put-na-srd-2/

*http://www.zupa-sveti-kriz-du.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=81:krini-put-na-sr

(6) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(7) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(8) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(9) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 177-184,

http://www.jk-orsan.hr

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

HBL Šimun Šonje (1998)

(11) HBL Miljenko Foretić (1989)

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(13) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://hr.wikipedia.org/wiki/Mato_Vodopić

(14) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(15) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

*http://www.portaloko.hr/clanak/rogowski-u-revelinu-dubrovacke-impresije-u-cast-poljskom-velikanu/0/20551/

**http://www.matica.hr/kolo/251/Mala%20trilogija/

***http://www.dubrovniknet.hr/novost.php?id=15148#.VpDR67YrLiw

(16) http://hr.wikipedia.org/wiki/Mario_Kopić

(17) http://proleksis.lzmk.hr/tag/sport-igre-i-rekreacija/

(18) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(19) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ