Gradoplov 13.05.2017.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 13. svibnja 1169. godine, Dubrovčani su sklopili ugovor s talijanskim gradom Pizom, prvi dubrovački sačuvani pomorsko-trgovački ugovor. (1) Na današnji dan, 13. svibnja 1419. godine, Malo vijeće izdaje naredbu o postavljanju današnjeg Orlandova stupa. (13) Na današnji dan, 13. svibnja 1984. godine, jak potres pogodio je Ston. (2) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Gospa Fatimska, Leopold, Imelda i Janja. (3)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Ugovori s Molfetom i drugim jadranskim gradovima talijanske i naše obale, ukazuju na razvijenost dubrovačke trgovine u Jadranskom moru već u XII. st. kada se sklapaju i pomorsko-trgovački ugovori s talijanskim gradovima. Prvi sačuvani onaj s Pizom sklopljen je, na današnji dan, 13. svibnja 1169. godine. On otkriva da su Dubrovčani, kao pomorski trgovci već tada bili izišli iz Jadranskog mora u Sredozemlje. Piza je danas grad na zamuljenoj rijeci Arnu, ali u ono doba do nje su dopirali brodovi s mora, te se u bogatstvu i moći natjecala s Mlecima i Đenovom. Izaslanici Pize došli su u Dubrovnik, tu pregovarali i Dubrovča­nima izdali ugovornu ispravu koja se, na sreću, sačuvala, dok istovjetna dubrovačka isprava nije sačuvana. Pizanci ovaj ugovor nazivaju pax (mir). (4) 

U doba mletačke vrhovne vlasti, prema Statutu iz 1272. god., Malo vijeće izabire knez, a takvo Malo vijeće kojem je knez na čelu, bira vijećnike Velikog vijeća. Veliki kneževi prihodi nisu bili po volji Dubrovačkoj Općini, pa Veliko vijeće u studenom 1328. predlaže mletačkoj vladi da sve regalije pripadnu općinskoj blagajni, a Općina će mu isplaćivati tisuću libara od groša. Na današnji dan, 13. svibnja 1329. godine, Veliko vijeće ponavlja svoj prijedlog, ali ga mletačka vlada ne prihvaća. Podsjećamo, Mletačka vlada svojom odlukom iz 1258. godine, predviđa da ukoliko dođe između kneza i Vijeća do nesuglasja, onda o tome odlučuje mletačka vlada. (5) 

Stari su Dubrovčani na simboličan način istaknuli političku, sudsku i gospodarsku samostalnost svoje države postavljanjem Orlandova stupa na glavnome gradskom trgu pred crkvom svog zaštitnika sv. Vlaha. Orlandov lik pri­kazan je na prednjoj strani kamenoga četvrtastog stupa: mladi vitez napravljen je u oklopu bez kacige tako da mu se vidi duga bujna kosa, a u lijevoj ruci drži štit i u desnoj uspravljen metalni mač. Od svih povjesničara najiscrpnije je o Orlandu u Dubrovniku pisao Ilija Mitić'". On naznačuje da je Orlandov stup preuzeo funkciju stupa za sramotna izlaganja i javna kažnjavanja prekršitelja od kame­noga stupa sramote zvanoga carrus - kar, čije se po­stojanje spominje u arhivskim dokumentima u prvoj polovici 14. stoljeća. Kako piše Mitić, prvi izvorni arhivski dokument u kojemu se spominje Orlandov stup jest zaključak Malog vijeća od 4. kolovoza 1417. o plaćanju kamena nabavljenoga za njegovu izradbu. Stup je izradio majstor Bonino iz Milana, u suradnji s kamenorescom Antunom. Za određivanje datuma postavljanja današnjega Orlandova stupa Mitić smatra najhitnijim zaključak Malog vijeća od 13. svibnja 1419. kojim su vlastelini Lujo Gučetić i Zore Palmotić ovlašteni da uklone "stari kar" i "po­stave novi nedavno izrađeni kar". Originalnost dubrovačkoga Orlanda, u usporedbi sa svim njemačkim kipovima toga viteza, jest namje­na stupa za isticanje državne zastave Dubrovačke Republike na visokom jarbolu zataknutomu u dubo­ki vertikalni žlijeb sa stražnje strane stupa. Osim toga, vrh je du­brovačkom stupu ravan i imao je trostranu željeznu ogradu postavljenu da bi se s toga mjesta mogle pučanstvu objavljivati osobito važne odluke vlasti. Prak­tičnu korist od Orlandova kipa imali su Dubrovčani utoliko što je vitezova desna ruka propisana kao mjera za dužinu zvanu lakat.(14) 

Samostan Delorite na Kuni najnoviji je samostan nekadašnje Provincije sv. Frana u Dubrovniku. Stanovnici Pelješca podigli su 1681.g. posred poluotoka crkvicu u čast Bl. Djev. Marije od Loreta. Po želji vjernika i stonskoga biskupa fra Vicka de Lupis – Vukića, iz Rima su 1705. dane povlastice čime Delorita postaje vlasnost Provincije sv. Frana u Dubrovniku s pravom da uz crkvu može sagraditi samostan. Samostanska je zajednica ustanovljena, na današnji dan, 13. svibnja 1708. godine, kada je Definitorij izabrao gvardijana. Gradnja samostana počela je odmah i trajala je četrdeset godina. Recimo i to da je u ovom samostanu osnovnu i srednjoškolsku pouku dobio i fra Celestin (krsnim imenom Mato) Medović i tu je zapažen njegov dar za slikanje. Službu domaćinstva od 1.listopada 1961. vode sestre Franjevke od Bezgrešnog Začeća (Dubrovnik, Danče, F. Bulića 8.) (6) 

Godine 1784. godine kuga se preko osmanskog teritorija prenijela u Konavle prema samome Gradu, a brijači su cijepljenjem nastojali spasiti oboljele. U mjestu Bani te su godine od kuge umrle tri osobe, a sljedeće, 1785., g. u dvije kuće u Stravči umrlo je deset osoba. Sljedeća kuga u blizini dubrovačkih granica, dogodila se dvije godine kasnije. Tada se pojavila sumnja da je kuga zahvatila Zupce pored Trebinja. Republika je želeći provjeriti stanje sa zdravljem u zoni oko Zubaca tamo poslala čak tri vojnika, Pava Šarila, Boža Brboru i Boška Vragolova. Iz denuncijacije Malom vijeću naslovljenoj na današnji datum, 13. svibnja 1787. godine, doznajemo da su oni obišli sva sela oko Zubaca i izvijestili da se stanovništvo svih sela miješa i da su svi zdravi. No, navode da u Zupcima i u Trebinju ima “šešava malijeh“, zarazne bolesti, ali dodaju da se od te bolesti ne umire. (7) 

Na današnji dan, 13. svibnja 1984. godine, jak potres pogodio je Ston. Epicentar potresa bio je 10 km SI od Stona. Intenzitet u epicentru bio je VII.-VIII. stupnjeva, dok je Intenzitet potresa u Stonu bio VI.-VII. °MCS. (Mercallijeve ljestvice) (8) 

U suradnji Caritasa Dubrovačke biskupije, Centra za hagioterapiju iz Splita i Zatvora u Dubrovniku na današnji dan, 13. svibnja 2014. godine, održan je prvi hagioterapijski susret u dubrovačkom zatvoru čime je započelo provođenje hagioterapijskog programa i među zatvorenicima u Dubrovniku. (9) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 13. svibnja 1890. godine, u Dubrovniku je rođen Mirko Deanović, hrvatski romanist, utemeljitelj Katedre za talijanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i njen profesor do 1960. Uz radove o jadranskoj ihtionimiji, rada na Mediteranskom jezičnom atlasu, i leksikografiji, valja istaknuti i njegov rad na dubrovačkim preradbama Molièrea iz XVII. st. (10) 

Na današnji dan, 13. svibnja 1957. godine, u Dubrovniku je rođen dipl. inženjer građevinarstvaZdravko Nivić. Vlasnik je društva za inženjering u graditeljstvu, od 1985. g. stalni je sudski vještak za područje Županijskog suda Dubrovnik, kao i ovlašteni procjenitelj.Sudionik je Domovinskog rata, razvojačen s činom pričuvnog poručnika HV. Dugogodišnji je član Društva prijatelja dubrovačke starine. (11) 

R:    Na današnji dan, 13. svibnja 1962. godine, u Slavonskoj Požegi rođena je akademska slikarice i profesorica likovne kulture Rajna Inić. Nakon dužeg boravka na Cipru gdje su nastale mnogobrojne zidne slike koje su njena trajna inspiracija, tu ljubav nastavila je njegovati i povratkom u Grad. Njezin rukopis je prepoznatljiv s raznolikošću motiva i arhitekturom Grada. Godinama vrlo uspješno vodi kreativne slikarske radionice koje okupljaju djecu iz osnovnih škola, a tome svjedoče mnogobrojne iznimno posječene izložbe. (12) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u srijedu, 13. svibnja ratne 1992. godine, na užem dubrovačkom području bilo je tek tu i tamo sporadične pucnjave. Bilo je zato dosta paleža i požara u Čilipima. U prijepodnevnim se satima iz pravca aerodroma dizao golem stup gustog, crnog dima. Poslije toga primijećen je i plamen na samoj zgradi. (13) 

Izvori i literatura:

(1) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 42,43

(2) ČASOPIS DUBROVNIK 2000/1-2, STR. 196

(3) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(4) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 42,43

(5) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 72

(6) Literatura: Benvenutus Rode, Necrologium Fratrum Minorum de Observantia Provinciae S. Francisci Ragusii, Quarracchi presso Firenze 1914. – Nedjeljko Subotić, Crkva i samostan na Kuni 1681-1981, Split 1981.

http://www.ofm-sv-jeronim.hr/tko-smo-mi/samostani/kuna-poluotok-peljesac/

(7) GORAN CVJETINOVIĆ – DOKTORSKA DISERTACIJA  "Karika obavještajne mreže Dubrovačke republike - Kultura samozaštite - Denuncijacije Malom vijeću (1740. - 1799.)", str. 144,145

(8) ČASOPIS DUBROVNIK 2000/1-2, STR. 196

(9)http://www.dubrovacka-biskupija.hr/portal/index.php?option=com_k2&view=item&id=2400:u-dubrova%C4%8Dkom-zatvoru-po%C4%8Deo-program-hagioterapije&Itemid=466

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11)CURRICULUM VITAE – ZDRAVKO NIVIĆ

(12) http://muzej-marindrzic.eu/uskrs-u-domu-marina-drzica-izlozba-rajne-inic/

(13) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 162,163

(14) SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA, str. 95-99