Gradoplov 14.02.2017.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Danas je Valentinovo, Dan sv. Valentina (u katoličkoj crkvi) ili Dan zaljubljenih. (2) Na današnji dan, 14. veljače 1412. godine, vikao je telal u Širokoj ulici da nitko ne smije bacati smeće i nečisti na ulicu, uz prijetnju globom od 5 perpera. (3) Na današnji dan, 14. veljače 1481. godine, oko pet sati noću, Dubrovnik je pogodio velik potres, koji je uništio i oštetio mnogo kuća. (20) 14. veljače 1971. godine, najpoznatiji sportaš Dubrovnika u razdoblju između dva Svjetska rata, Rudi Reš postao je doživotni počasni predsjednik Plivačkog kluba "Jug". (4) Na današnji dan, 14. veljače 1655. godine, rođen je Ardelio Della Bella, hrvatski jezikoslovac talijanskog podrijetla, čija je hrvatska gramatika, objavljena 1837. u Dubrovniku, godinama služila kao školski udžbenik u Hrvatskoj. (5) Na današnji dan, 14. veljače 1841. godine, u Parizu je umro diplomat, književnik i skladatelj Antun Sorkočević, sin najvećeg dubrovačkog skladatelja Luke Sorkočevića. (6) Na današnji dan, 14. veljače 1940. godine u Dubrovniku je umro političar i javni djelatnik Luko Bunić (Bona). (7) Današnjeg dana, petka 14. veljače, na Valentinovo ratne 1992. godine, dolazak pukovnika Johna Willsona u Dubrovnik u svojstvu promatrača Ujedinjenih naroda za Dubrovnik bio ujedno i glavni događaj dana. (8) U Stonu — se obilježava zavjet od trešnje (9Uz današnji dan, u katoličkom kalenaru upisana su imena: Valentin, Valentina, Zdravko, Vital, Aufrazija. (10) Nacionalni je dan oboljelih od epilepsije u Hrvatskoj (11)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

S obzirom na obilje vijesti o blatu, nečistoći, smradu i smeću po gradskim ulicama, tijekom 14. i 15. stoljeća, može se zaključiti da su i bile loše. U državnoj kancelariji često se izriču raznovrsne zabrane, globe i prijetnje zatvorom vezane uz higijenske prilike u Dubrovniku. Još 1412. godine, na današnji dan, 14. veljače, vikao je telal u Širokoj ulici da nitko ne smije bacati smeće i nečisti na ulicu i da se nitko ne smije umivati i prati pred svojom kućom ili dućanom, a sve uz prijetnju globom od 5 perpera. Još ranije, 1395. godine, je zabranjeno otvarati nužnike bez dozvole kneza. Onome kome je već otvoren naređeno je da ga zatvori. Dvije godine kasnije, odlučeno je da se u Dvoru napravi nužnik za »poslugu i ostale«. 1409. godine, svim vlasnicima jama za smeće naređeno je da te jame što prije zatvore i time spriječe da nečistoća teče po ulicama i da se tako od­strani »smradni zrak«. 1428. godine, odlučeno je da se uzmu u službu dva čistača koji će svakog dana obilaziti grad i paziti da netko ne prolijeva vodu, da ne baca smeće ili nečist na ulicu, a i da provjeravaju ispravnost pila, a određeno je da s njima telal svake srijede i subote obilazi grad i viče sve što je zabranjeno. (13)

Dubrovnik je kao i mnogi europski gradovi, već u drugoj polovici 13. st. bio suočen s pojavom gube i gubavaca. Njih spominje i dubrovački Statut iz 1272. g. Guba se najvjerojatnije proširila iz Azije po Europi za vrijeme križarskih ratova. Dubrovačka vlada je poduzimala niz mjera radi pomoći oboljelima, od gradnjekuća za njih, do pružanja pomoći onima koji su željeli otići u neke druge zemlje. Međutim, veliki broj gubavaca lutao je po Republici bez ikakva nadzora i pomoći. Oni su svojom pojavom izazivali sažaljenje, pa se tako našlo nekoliko dobrih ljudi koji su odlučili da se u Stonu podigne kuća za njihovo stanovanje. Vlada je, na današnji dan, 14. veljače 1449. godine, prihvatila njihovu ponudu i poklonila zlaticu zemlje blizu Malog Stona, na putu k istoku, gdje se je mogla početi gradnja. Kuća je morala biti u suhozidu, na podnožju brda, a u njoj su mogli stanovati samo oboljeli iz Dubrovačke Republike i to s dozvolom Kneza i činovnika u Stonu, kako bi se moglo utvrditi da oboljeli nije stranac. (21) 

Na današnji dan, 14. veljače 1481. godine, oko pet sati noću, Dubrovnik je pogodio velik potres, koji je uništio i oštetio mnogo kuća. Neki zvjezdoznanci ustvrdili su da ga je uzrokovala opreka Jupitera i Sunca u hladnim znakovima i kvadrata Saturna s Mjesecom u Jarcu, zapisao je Serafino Razzi u svojoj knjizi Povijest Dubrovnika, objavljenoj 1595. godine. (20)

Kao zanimljivost u današnjem Gradoplovu donosimo i priču o sv. Valentinu i zabavnim večerima na Valentinovo u Dubrovniku, još u prvoj polovici 20. st. Dan svetog Valentina slavi se stoljećima u anglosaksonskim zemljama, kada se izmjenjuju anonimna pisma, često i s darovima, a potoji i tradicionalno vjerovanje da taj dan ptice biraju svoga partnera. Nastojeći svoje članove upoznati s raznim tradicijama u Engleskoj, Engleski klub u Dubrovniku, priredio je na današnji dan, 14. veljače 1938. godine, u svojim prostorijama Večer svetog Valentina, koja je u klub privukla mnogo mlađih, ali i starijih članova, među njima i dobar Engleza nastanjenih u Dubrovniku. Zabavna večer započela je ulaskom lektora, gospodina Hindla, odjevenog poput sv. Valentina, s velikom torbom punom pisama, u kojoj je za svakoga bilo ponešto. Kao zanimljivos recimo i dasu se u to vrijeme u Dubrovniku, a kako bi se što bolje upoznali s engleskim jezikom, svakog poslijepodneva održavali tečajevi, članovima je bila na raspolaganju i bogata knjižnica, a članovi kluba izvodili su i jedan igrokaz na engleskom jeziku. Može se slobodno reći da je engleski klub u Dubrovniku odigrao značajnu ulogu u izučavanju engleskog jezika, zapisao je Mato Kapović. (22) 

Najpoznatija sportska ličnost Dubrovnika u razdoblju između dva Svjetska rata, Rudi Reš, na godišnjoj skupštini, održanoj na današnji dan, 14. veljače 1971. godine, postao je doživotni počasni predsjednik Plivačkog kluba "Jug". Bio je to izraz priznanja članstva svom utemeljitelju i suradniku, izraz štovanja i zahvalnosti za sve ono što je učinio za "Jug" i plivački šport u Dubrovniku. (14)

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 14. veljače 1655. godine, rođen je Ardelio Della Bella, hrvatski jezikoslovac talijanskog podrijetla, 1696. do 1702. rektor dubrovačkog Isusovačkog kolegija.  Della Bellina hrvatska gramatika, objavljena 1837. u Dubrovniku, služila je godinama kao školski udžbenik u Hrvatskoj, a njegova jekavština ugrađena je u temelje hrvatskoga standardnoga jezika. (15) 

Na današnji dan, 14. veljače 1823. godine, u Dubrovniku je rođenhrvatski pisac, publicist i prevoditelj Baldovin Bizar (Bizzaro), autor rasprava (Dell’Autonomia di Ragusa) o slobodi Dubrovnika za mletačke vrhovne vlasti, te životopisa obitelji Sorkočević, posebice skladatelja Luke. (16) 

Na današnji dan, 14. veljače 1841. godine, u Parizu je umro diplomat, književnik i skladatelj Antun Sorkočević, sin najvećeg dubrovačkog skladatelja Luke Sorkočevića. U dubrovačkom samostanu Male braće sačuvane su četiri njegove simfonije, četiri sonate, dva trija, gudaći kvartet, tri ili četiri vokalno-instrumentalne crkvene i dvije svjetovne skladbe. Bio je rankofil, imenovan 1806. opunomoćenikom Dubrovačke Republike kod Napoleona. Nakon Bečkoga kongresa (1815) u svojim kulturnopovijesnim i jezikoslovnim studijama promicao je vrijednosti dubrovačke baštine i bio među vodećim utopistima obnove Republike, pa je austrijska apsolutistička cenzura zabranila njegove knjige. (17)

 

Na današnji dan, 14. veljače 1940. godine u Dubrovniku je umropolitičar i javni djelatnik Luko Bunić (Bona), član općinskoga vijeća i 1912. predsjednik dubrovačke općine, suosnivač električnoga tramwaya Gruž-Dubrovnik i njegov dugogodišnji pravni zastupnik, predsjednik Dubrovačke građanske glazbe (1913), suosnivač i predsjednik Upravnoga vijeća (1918–20) Dubrovačke parobrodarske plovidbe, suosnivač i dugogodišnji predsjednik obnovljenoga Društva za razvitak Dubrovnika i okolice »Dub« (od 1921) te predsjednik nogometnoga kluba GOŠK (1922–25). Bio je jedan od glavnih aktera u tzv. milijunaškoj aferi 1919–21.. Oslobođen je zbog nedostatka dokaza. (18) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u petak 14. veljače ratne 1992. godine, u svojstvu promatrača Ujedinjenih naroda, u Dubrovnik je stigao pukovnik John Willson. Ovo je za Dubrovnik, na Valentinovo 1992. godine, bio glavni događaj dana. (19)

Izvori i literatura:

(2) https://hr.wikipedia.org/wiki/Sveti_Valentin

(3) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 18

(4) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 200-204

(5) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

HBL Nives Sironić-Bonefačić (1993)

(6) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(7) HBL Miljenko Foretić (1989)

(8) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 119

(9) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(10) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(11) https://hr.wikipedia.org/wiki/14._veljače

(13) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 18

(14) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 200-204

(15) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

HBL Nives Sironić-Bonefačić (1993)

(16) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(17) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(18) HBL Miljenko Foretić (1989)

(19) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 119

(20) SERAFINO RAZZI, POVIJEST DUBROVNIKA, str. 86,87

(21) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(22) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ