Hrvatski radio

Radio Dubrovnik

08:20 / 14.03.2016.

Autor: Hrvatski Radio

Gradoplov 14.03.2016.

Gradoplov

Gradoplov

Foto: HRT / HRT

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 14. ožujka 1356. godine, bosanski ban Tvrtko izdao je ispravu, kojom se obvezuje da će štititi sve dubrovačke trgovce, a njihovu Općinu uzdržati u svim slobodama i pravima, kakve je imala u doba bana Stjepana. (1) Vijeće umoljenih na današnji dan, 14. ožujka 1538. godine, naređuje, da svi mineri i kamenari u idući ponedjeljak dođu sa svojim alatom u gradski jarak, gdje će raditi za račun općine, a svaki pak onaj, koji bi te radnike upotrebio za svoj privatni posao, platit će globu od 100 dukata. (2) Na današnji dan, 14. ožujka 1936. godine, u Dubrovniku je rođen glazbeni pisac i kulturni povjesničar Ivan Bošković. (3) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Lazar, Matilda, Miljana, Borka, Paulina, Julijana i Eva. (4) 5. KORIZMENI TJEDAN Pravoslavni vjernici danas 14. ožujka 2016. slave blagdan Početka Velikog uskrsnog posta, ili Veliku četrdesetnicu, koji traje od čistog ponedeljka do Lazareve subote odnosno do 1. svibnja kada će se ove godine slaviti blagdan pravoslavnog Uskrsa. (5)

Pedesetih godina 14. stoljeća zbila se promjena na prijestolju u Bosni. Ban Stjepan Kotromanić umro je 1353, a naslijedio ga sinovac Tvrtko. Dubrovčani su nastojali i s njim nastaviti dobre odnose. I zaista, 1. rujna 1355. Tvrtko je u gradu Visokom izdao latinsku ispravu, kojom utvrđuje s njimastaro prijateljstvo i potvrđuje slobodu i prava što su ih Dubrovčani imali u Bosni za vrijeme njegova prethodnika. Slijedeće godine došlo je i do formalnog ugovora, uobičajenom izmjenom dviju ugovornih isprava. Dubrovčani su Tvrtku poslali ispravu kojom se obvezuju čuvati i štovati sve one uvjete prema Bosni, kojima su se bili obvezali prema njegovu prethodniku banu Stjepanu. Tvrtko je Dubrovčanima, sa svoje strane, u dvoru na Neretvi, na današnji dan, 14. ožujka 1356. godine, izdao latinsku ispravu, kojom tu dubrovačku prima na znanje i prihvaća, te se obvezuje da će sve njihove trgovce štititi, a njihovu Općinu uzdržati u svim slobodama i pravima, kakve je imala u doba bana Stjepana. (6) 

Na današnji dan, 14. ožujka 1373. godine, dubrovačka vlada upućuje ugarsko-hrvatskom kralju Ludoviku braću Gundulić, Andriju i Petra, sa zadatkom da se kralju, uz ostalo, u ime Dubrovnika potuže na Mlečane i zamole ga da intervenira kod mletačke vlade. Pojedini su Dubrovčani bili na uglednim položajima i u kontinentalnoj Hrvatskoj i u Ugarskoj, a bilo je i takvih što su, služeći ugarsko-hrvatskom kralju, boravili u Dubrovniku. Medu njima su u XIV. st. i braća Andrija i Petar Gundulić, koji više puta obavljaju razne funkcije u svom zavičajnom gradu, ali također odlaze i na ugarski kraljevski dvor kao njegovi članovi. Dubrovačka vlada ih i tada drži svojim građanima, te od njih, kao uglednih ličnosti na dvoru, traži stanovite usluge i zahtijeva da se u prvom redu smatraju Dubrovča­nima. (7)

Na današnji dan, 14. ožujka 1435. godine, Malo vijeće naređuje nadstojnicima radova, da poprave lučki lanac. Lučki lanac prvi put se spominje 1346. godine, kada se određuje da se za zatvaranje luke na­pravi željezni lanac. Sam Lučki lanac: Catena portus, zatvarao je ulaz u luku, a do pred kraja XV. sto­ljeća pružao se od kule Mula do kule sv. Luke. Nakon što je sagrađen lukobran, pružao od lukobrana do kule Mula odnosno do tvrđave sv. Ivana. No lanac nije bio lanac u pravom smislu riječi, već su to bile paralelno postavljene drvene grede, spojene u blizini obaju krajeva komadima lanca. Slični lanci pod nazivom »barikada« upotrebljavali su se i u oba svjetska rata za zatvaranje luka. U brojnim zaključcima spominje se i Mali lanac luke, koji je služio kao pomoćno sredstvo za natezanje glavnog lučkog lanca. (8)

1538. godina jedna je od najtežih godina, koje je proživjela Dubrovačka Republika, jer je te godine osnovan savez između pape, Venecije i Španjolske protiv Turske, takozvana »Prva sveta liga«. Venecija, kojoj je oduvijek Dubrovnik bio trn u oku, nastojala je svim silama, iskoristiti tu priliku za uništenje dubrovačke slobode. Da se Dubrovnik spasio od te vješto postavljene venecijanske zamke, treba u prvom redu zahvaliti samo spretnoj dubrovačkoj diplomaciji, ali uz svu vještinu dubrovačkih diplomata trebalo je ipak grad spremiti za obranu. Da bi se radovi oko utvrđivanja što prije izveli, Vijeće umoljenih na današnji dan, 14. ožujka 1538. godine, naređuje, da svi mineri i kamenari u idući ponedjeljak dođu sa svojim alatom u gradski jarak, gdje će raditi za račun općine, i to pod prijetnjom globe, ili mjesec dana zatvora za nedolazak na posao. Onaj, tko bi radnike upotrebio za svoj privatni posao, platit će globu od 100 dukata. Nijedan vlasnik, ili zapovjednik lađe ne smije dovoziti privatnicima pijesak ili kreč pod prijetnjom globe od 5 perpera, koliko zapovjedniku toliko i svakom mornaru lađe. To će trajati sve dotle, dok se država ne opskrbi, koliko krečom toliko i pijeskom. Te izvanredne mjere najbolje nam pokazuju, u kolikoj se opasnosti Republika nalazila, i koliku, je brigu vlada vodila u očuvanju svoje slobode i nezavisnosti. (9)

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 14. ožujka 1936. godine, u Dubrovniku je rođenglazbeni pisac i kulturni povjesničar Ivan Bošković. U Dubrovniku je završio jednogodišnji Dramski studio i nastavničko-teoretski odjel Muzičke škole. Bio je glumac i zborovođa u Dubrovniku i Splitu, a u splitskomu HNK skladatelj scenske glazbe, glazbeni suradnik, dirigent i jezični savjetnik dramskih predstava te kraće vrijeme v. d. direktora Opere. Pisao je i kazališne i glazbene kritike te književne i teatrološke članke, te informativne napise o Marinu Držiću, te Baru, Ruđeru Josipu i Anici Bošković. Otkrio je cjelokupni pjesnički opus Bara Boškovića, za koji se vjerovalo da je uništen. Arhivskim istraživanjem utvrdio je da su glavni junaci komedije Kate Kapuralica Vlaha Stullija zaista živjeli u Dubrovniku u XVIII stoljeću. (10)

Izvori i literatura:

(1) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 93,94

(2) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 138

(3) HBL Ivona Ajanović (1989)

*http://leksikon.muzej-marindrzic.eu/boskovic-ivan/

*Autor: Jasmina Lukec

(4) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(5) http://www.radiokim.net/vesti/?AID=69210

(6) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 93,94

(7) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 299

(8) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 58

(9) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 138

(10) HBL Ivona Ajanović (1989)

*http://leksikon.muzej-marindrzic.eu/boskovic-ivan/

*Autor: Jasmina Lukec

Emisija

Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 7 sati i 45 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Poslušajte u Slušaonici