Gradoplov 14.04.2016.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 14. travnja 1847. godine, obavljena je prva operacija pod narkozom u Dubrovniku, inhalacijom etera. (1) U noći, na današnji dan, 14. travnja 1850. godine, snažan potres jakosti 8 stupnjeva, s epicentrom u blizini Stona, srušio je ili oštetio mnoge kuće u Stonu. (2) Na današnji dan, 14. travnja 2001. godine, u Dubrovniku je preminuo jedan od najomiljenijih dubrovačkih svećenika, od 1991. gdine, do smrti rektor crkve Sv. Vlaha, don Ivo Bjelokosić. (3) U Dubrovačkoj Biskupiji se obilježava Dan smrti don Iva Bjelokosića (1917-2001) Na današnji dan, 14. travnja 1964. godine, u Dubrovniku je rođen hrvatski je vizualni umjetnik Slaven Tolj. (4) Na današnji dan, u utorak 14. travnja ratne 1992. godine, u blizini tvrđave Imperial na Srđu neprijateljskim snajperskim hitcem pogođen je i teže ranjen jedan hrvatski vojnik, a u popodnevnim satima ranjena je i jedna žena u "Libertasovom" autobusu. (5) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Tiburcije, Valerijan, Zdravko i Maksim. (6)

Iz glavnoga ratnog stana u Jarovu ruski vladar Petar Veliki Dubrovačkoj Republici napisao je, na današnji dan, 14. travnja 1711. godine dopis, u kojem im, kao, citiramo »srdačnim drugovima našega naroda i jezika« zahvaljuje za čestitku na pobjedi u bitki kod Poltave, te im javlja o daljnjim pobjedama na Baltiku. Petar Veliki prvi je ruski vladar s kojim je Dubrovačka Republika uspostavila vezu. (7)

Na današnji dan, 14. travnja 1847. godine, obavljena je prva operacija pod narkozom u Dubrovniku, inhalacijom etera. Dubrovnik je oduvijek bio u korak sa svijetom, a razvoj ljekarništva i medicine možemo zahvaliti redovnicima, ali i visokoj svijesti vodstva Dubrovačke republike o zdravlju i higijeni. Dubrovnik je i nakon pada Republike, zahvaljujući entuzijazmu nekolicine liječnika i ljekarnika nastavio pratiti svjetske trendove. Tako je 1847., nedugo nakon što je po prvi put u Bostonu 16. listopada 1846., i u Dubrovniku izvedena prva operacija pod narkozom, inhalacijom etera. Kako je zapisao Antun Drobac operirana je mlada 24-godišnja Dubrovkinja kojoj je dijagnosticiran tumor dojke. Neobično je bilo što je bolesnica tijekom cijele operacije bila budna, a bol nije osjećala. ''Bolesnica je za čitavo vrijeme operacije bila vesela, šalila se i smijala našim primjedbama. Nakon operacije bolesnica je bila veoma dobro raspoložena i sada joj je dobro''. Masku za narkozu smislio je i napravio Dr. Pinelli, eter za tu svrhu pripravio je ljekarnik i prirodoznanac Antun Drobac, a operaciju je u dubrovačkoj bolnici izveo dr. Frano Lopižić uz asistenciju  dr. Vlaha Šarića i dr. Ivana Augusta Kaznačića. (8)

Noću, na današnji dan, 14. travnja 1850. godine, snažan potres jakosti 8 stupnjeva, s epicentrom u blizini Stona, srušio je ili oštetio mnoge kuće u Stonu. Poginuo je jedan čovjek a tri su ranjena. Petnaest dana poslije, nakon velikog broja naknadnih potresa dogodio se još jedan jaki zbog kojega »ne osta ni jedna kuća za obitavanje«,  zapisao je 1891. Mijo Kišpatić, prvi doktor znanosti s područja prirodnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (tada Sveučilišta Franje Josipa I.). Naknadni po­tresi trajali su do kraja 1850. i čitave sljedeće godine. (9)

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 14. travnja 1826. godine, u  Dubrovniku je rođen,gospodarstvenik i političar  Vlaho DE GIULLI, suvlasnik u posljednjim dubrovačkim jedrenjacima duge plovidbe i u prvim parobrodima. Bio je član upravnih vijeća Dubrovačkoga pomorskog društva i Dubrovačke parobrodarske plovidbe, te predsjednik Trgovačko-obrtničke komore i stare, glasovite zaklade Blago djelo (Opera Pia). Od 1886. do 1890. bio na dužnosti općinskog načelnika u Dubrovniku, a od 1895. do 1898. u Dalmatinskom saboru. Bio je , kako je zapisao Frano Supilo, zaslužan narodnjak, veliki rodoljub te cijelim svojim životom i radom »simbol poštenja, pravednosti, dobrote i milosrđa«. Vlaho De Giulli, umro je u Dubrovniku, na dan svog 72. rođendana, 14. travnja 1898. godine. *Rijetko je kada Dubrovnik doživio takav ispraćaj kao što je to učinjeno njemu. U pogrebnoj povorci nalazi su se, prema pisanju onodobnog tiska, «predstavnici obćine, uprava svih društava, korporacije Hrvatska radnička zadruga sa svojim barjakom, čiji je bio član, predstavnici i zastupnici svih autonomnih oblasti pokrajine, građani i narod iz šire okolice. Svi dućani su bili zatvoreni, fenjeri upaljeni, društva i privatnici istakli su crne sagove, cijeli grad u nijemoj tišini. Tako je Dubrovnik odao počast svom milom zastupniku i bivšem načelniku. Sprovod se kretao iz Grada, preko Pila, do groblja Sv. Mihajla na Lapadu, gdje se od pokojnika oprostio njegov suborac i prijatelj dr. Pero Čingrija«.* (10)

Na današnji dan, 14. travnja1964. godine, u Dubrovniku je rođen hrvatski je vizualni umjetnik Slaven Tolj, predstavnik nove umjetničke prakse u Hrvatskoj, u koju se ubraja postobjektna umjetnost, performans, akcija, happening, land art, ambijenti, instalacije, novi mediji i drugo. U svojoj umjetnosti koristi se fotografijom, instalacijama, umjetnosti ready-madea i performansa kako bi ukazao na probleme u političkoj, društvenoj i kulturnoj sferi, posebno često baveći se temom suvremenoga Dubrovnika. Upotrebljava realni prostor, zatečene i pronađene predmete, a vrijeme ugrađuje kao sastavnicu svojih projekata, te se služi vlastitim tijelom. 1988. godine, Slaven Tolj, osnivač je, a potom i dugogodišnji voditelj Art radionice Lazareti u kojoj organizira izložbe, performanse, projekcije i umjetničke prezentacije. (11)

Na današnji dan, 14. travnja 1969. godine, u Beogradu je umro književni i kulturni povjesničar rođen u  Dubrovniku 1882. Petar KOLENDIĆ, doktorirao tezom Marin Držićs und Mavro Vetranovićs Gedichte 1908. *Proučavao je ponajprije staru hrvatsku književnost, i to dubrovačku, a istraživao je i književnu baštinu franjevačkih samostana po Dalmaciji i Bosni. Otkrio je mnogobrojna imena nepoznata književnoj povijesti do tada, utvrđivao autorstvo pojedinih rukopisa i detaljno ih opisivao, objavljivao djela starih pisaca te istraživao odnose dubrovačke književnosti prema talijanskoj. Pisao je o Vetranoviću i Držiću, Ivanu Gunduliću, Benedikti Gradić i 450 godina od rođenja Marina Držića. Izbor studija s bibliografijom okupio je i objavio u knjizi Iz staroga Dubrovnika. Priredio je kritičko izdanje Biografska dela Ignjata Đurđevića, te, među ostalim, spis Franja Marije Appendinija Ratovanje oko Dubrovnika godine 1806., i Držićeva Dunda Maroja. Iako su mu radovi dijelom opterećeni prijepornim političkim stajalištima - srpskim posezanjem za dubrovačkom kulturnom i književnom baštinom, bibliografskim, biografskim i poredbenim raspravama na temelju do tada nepoznata ili pogrješno tumačena arhivskoga i knjižnoga gradiva Petar Kolendić pridonio je razvoju hrvatske književne i kulturne povijesti. (12)

Na današnji dan, 14. travnja 2001. godine, u Dubrovniku je preminuo jedan od najomiljenijih dubrovačkih svećenika,  od 1991. gdine, do smrti rektor crkve Sv. Vlaha, don Ivo Bjelokosić. * Tijekom svoje prve službe u župi u Topolom 17. ožujka 1945. godine,don Ivo Bjelokosić, uhićen je i u montiranom procesu osuđen na smrtnu kaznu. Nakon pet i pol mjeseci čekanja na izvršenje presude u zatvoru u Trogiru, presuda mu je izmijenjena u dvadeset godina robije i gubitak svih građanskih prava. Nakon zatvora u Gradiški, gdje je proveo 12 godina, bio je župnik u Pločicama, u Mlinima, i 27 godina u župi sv. Andrije. Dekan dubrovačkog dekanata bio je 28 godina, pa kanonik stolnog kaptola i član zbora konzultora. 1991.g don Ivo Bjelokosić je imenovan rektorom crkve Sv. Vlaha i na toj dužnosti je bio do smrti 2001. godine.* Preminuo je 14. travnja 2001. godine u Dubrovniku. Pokopan je na dubrovačkom groblju Boninovu. U povodu prve obljetnicu smrti mons. Iva Bjelokosića 14. 4. 2002. u samostanskoj crkvi Male braće u Dubrovniku slavljena je misa za pokojnika i posthumno predstavljena njegova knjiga “Svećenik – matični broj Stare Gradiške 2019.” Knjigu je izdalo Hrvatsko društvo političkih zatvorenika podružnica Dubrovnik. Uz visoka državna odličja don. Ivo Bjelokosić dobio je i nagradu Grada Dubrovnika za životno djelo, a danas i jedna ulica u Dubrovniku nosi njegovo ime. (13)

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u utorak 14. travnja ratne 1992. godine, tijekom noćipucalo se u više navrata s raznih neprijateljskih položaja, a ponajviše s Bosanke prema Belvederu. Toga dana u blizini tvrđave Imperial na Srđu pogođen je i teže ranjen jedan hrvatski vojnik od neprijateljskog snajperskog hitca. U popodnevnim satima ranjena je i jedna žena u "Libertasovom" autobusu. Dok je autobus vozio na svojoj redovitoj autobusnoj liniji, po njemu je otvarana vatra s neprijateljskih položaja. (14)

Tijekom Domovinskog rata svoje živote za slobodu Dubrovnika i Hrvatske dali su na Južnom bojištu brojni heroji iz svih krajeva naše domovine, pri­padnici brojnih postrojbi Hrvatske vojske. Na današnji dan, 14. travnja 1992. godine, poginuli su pripadnici 4. BRIGADE ZNG: IVICA A. BATARELO (1966.-1992.), IVAN M. FILIPOVIĆ (1970.-1992.) i  IVICA J. SLIPČEVIĆ (1967.-1992.). (15)

 

Izvori i literatura:

(1) http://www.dubrovniknet.hr/novost.php?id=34620#.VSJ_LdyUfIc

http://www.disniput.org/jupgrade/index.php?option=com_content&view=article&id=88&Itemid=84

(2) ČASOPIS DUBROVNIK 2000/1-2, STR. 194

(3) http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=49201

*http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=41424

(4) http://hr.wikipedia.org/wiki/Slaven_Tolj

*http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(5) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 144,145

(6) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(7) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 33

(8) http://www.dubrovniknet.hr/novost.php?id=34620#.VSJ_LdyUfIc

http://www.disniput.org/jupgrade/index.php?option=com_content&view=article&id=88&Itemid=84

(9) ČASOPIS DUBROVNIK 2000/1-2, STR. 194

(10) HBL Ivo Perić (1993)

*Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(11) http://hr.wikipedia.org/wiki/Slaven_Tolj

*http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(12) HBL Marko Kovačević i Klara Pranjko (2009) 

*http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(13) http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=49201

*http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=41424

(14) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 144,145

(15) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-257-