Gradoplov 14.05.2018.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 14. svibnja 1869. godine, oko 22 sata na nebu se pojavila lijepa i za Dubrovnik neobična Sjeverna zora / Aurora boreale. (1) Na današnji dan, 14. svibnja 1938 godine, u prizemlju palače Sponza osnovan je Arhiv za turizam u Dubrovniku, prvi Turistički arhiv i muzej u tadašnjoj državi. (2) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Matija Apostol; Maksim, Velimir i Marija M. (3)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na današnji dan, 14. svibnja 1476. godine, u Malome je vijeću zaključeno, da se naprave vrata od Ponte, široka 5 lakata (2,56 m). Prema zamisli inženjerâ Oliviera i Paskoja na zidu kod vrata trebale su se napraviti dvije torete, koje su imale biti udaljene jedna od druge 7 lakata.Nacrt tih vrata bio je predložen Vijeću umoljenih dana 8. lipnja, gdje je zaključeno, da se vrata naprave jednostavno. Sadašnja vrata od Ponte široka su 5 lakata, a među svim gradskim vratima Dubrovnika njihovi su pragovi najljepše izrađeni. One dvije torete, koje su bile zami­šljene sa obje strane vrata na položaju, gdje se ta vrata nalaze, ne bi bile imale nikakvu strategijsku vrijednost te su bile zamišljene više kao ukras. Štedljivi vijećnici Vijeća umoljenih su naravno to odbili zbog suvišnog troška. (4) 

Do početka tzv. kandijskog rata između Turske i Mletaka u kopnenoj trgovini osjetna je bila konkurencija splitske luke u korist ponajviše židovskih trgova­ca iz Sarajeva i drugih balkanskih trgovačkih središta. To je u znatnijoj mjeri utjecalo i na sta­vove dubrovačke vlasti i poslovnog svijeta u Dubrovniku prema dubrovačkim Židovima. No, s druge strane, dubrovačka je vlada morala voditi računa o realnoj tadašnjoj ulozi židovskih trgovaca. U odredbi Senata Republike, 5. svibnja 1582. godine, konzuli židovske zajednice u Dubrovniku dobili su povlasticu da kroz 5 godina plaćaju 1.500 škuda na ime tranzitne carine za članove te zajednice. Ia­ko je ta povlastica već,  na današnji dan, 14. svibnja, te 1582. godine, proširena na sve strance, indikativno je da je najprije podijeljena židovskim trgovcima. Ipak, teški uvjeti razdoblja gospodarske recesije i težnja da se domaćoj trgovini pruži podrška protiv konkurencije stranaca dovodili su do češćih prom­jena u carinskoj politici Dubrovačke Republike. (5) 

Sport se u Dubrovniku pojavljuje nešto kasnije nego u europskim zemljama i nekim krajevima Hrvatske. To je vrijeme dobivanja većih političkih prava i rađanja novih gospodarskih i društvenih uvjeta u Austro-Ugarskoj Monarhiji. Pobjedom narodnjaka na općinskim izborima 1869. godine u škole se uz hrvatski jezik postupno uvode novi nastavni predmeti. U tom sklopu promjena posebno je za sport značajna posljednja trećina 19. stoljeća kad se u Dubrovniku organiziraju školski i drugi oblici sporta kao: gimnastika u školama i sport u sportskim organizacijama. Za nastavu gimnastike u osnovnoj i građanskoj školi saznajemo iz Zakona, koji nosi današnji datum, 14. svibnja 1869. kojim se određuju nastavni predmeti za pučke i građanske škole. Spomenuti Zakon među obvezne predmete u osnovnoj školi svrstava gimnastiku koja je bila obvezna za dječake, a neobvezna za djevojčice. (6) 

Noć, na današnji dan, 14. svibnja 1869. godine, bila je tiha poput ostalih svibanjskih dubrovačkih noći. Oko 22 sata na nebu se pojavila lijepa i za Dubrovnik neobična Sjeverna zora / Aurora boreale. Oko ponoći ona se toliko popelal u vis preko neba, das u joj pramovi svjetla dopirali do Sjeverne zvijezde, a sve skupa izgledalo je kao da je već osvanula jutarnja zora. Nitko tada nije mogao slutiti što će donijet sutrašnji dan, kada su Dubrovnik pogodila dva potresa koji su unemirali građane. (7) 

U Rad­nom odboru za unapređenje turizma na Jadranu, na inicijativu predstavnika dubrovačkog Turističkog saveza, potekla je zamisao da se u Dubrovniku osnuje Arhiv za turizam sa turističkim muzejom, što se i dogodilo odlukom istog tog Rad­nog odbora, na današnji dan, 14. svibnja 1938 godine. Arhiv za turizam u Dubrovniku osnovan je kao ustanova u okviru Saveza za unapređenje turizma u Dubrovniku, predstavljajući prvi Turistički arhiv i muzej u državi. Zadaća mu je bila “da prati, sabire, čuva, obrađuje ili pruža na obradu svu građu koja se odnosi na razvoj našega turizma”. Ivo Perić piše da su brigu o toj ustanovi vodili Jerko Čulić i Živko Vekarić. Pristankom predsjednika dubrovačke Općine zaključeno je da se Turistički arhiv i muzej smjeste u dubrovačkom Turističkom domu, u prizemlju palače Sponza. (8) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 14. svibnja 1981. godine,  u Dubrovniku je umro kirurg Hugo Gjanković [], od 1953. do umirovljenja 1961. voditelj kirurškog odjela bolnice u Dubrovniku. Jedan je od utemeljitelja moderne kirurgije u Hrvatskoj, autor naših prvih udžbenika iz opće kirurgije i kirurške propedeutike, te osnivač i urednik našeg prvog kirurškog časopisa Acta chirurgica (1950). Posebice se bavio kirurgijom peptičnog ulkusa i raka dojke. Inspiriran bogatom poviješću Dubrovnika, objavio je nekoliko radova iz dubrovačke medicinske prošlosti. Radove je objavljivao u brojnim časopisima, među kojima i  u časopisima Dubrovnik, i Naše more. Za Medicinsku enciklopediju LZ napisao više članaka. (9)

 Na današnji dan, 14. svibnja 1995. godine, u Zagrebu je umro Zlatko Madunić, glumac koji je nakon završetka studija glume na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, krajem tih 50-tih godina 20. stoljeća bio angažiran i u dubrovačkome Kazalištu Marina Držića, gdje je nastupao kao Julian u Javnom oku Petera Shaffera; Pierrot u Molièreovu Don Juanu. (10) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u četvrtak, 14. svibnja 1992. godine, na dubrovačkom području, posebno u večernjim satima rafalima sa Žarkovice narušavano je primirje. U Cavtatu je ponovno održan sastanak predstavnika dubrovačke Općine i okupatorske vojske, bez konkretnih rezultata. (11) Na Južnom bojištu 14. svibnja 1992. godine, poginuli su pripadnici 4. brigade HV-e: Mladen Martić i Damir Puškarić. (12) 

Izvori i literatura:

(1) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(2) SEBASTIJAN VUKOSAVIĆ, DIPLOMSKI RAD, SPREGA TURIZMA I MEDIJA IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA, Str. 13

 „Dubrovački turizam“, svezak četvrti, Turistički izvještaji 1937-1938, Turistički savez u Dubrovniku, Dubrovnik, 1939., str. 42

„Dubrovački turizam“, svezak peti, Godišnji izvještaj Turističkog saveza u Dubrovniku 1939, Turistički savez u Dubrovniku, Dubrovniku 1940., str.18

(3) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(4) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 103

(5) Dr BERNARD STULLI, ŽIDOVI U DUBROVNIKU, str. 33,34

(6) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 53,54,55

(7) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(8) SEBASTIJAN VUKOSAVIĆ, DIPLOMSKI RAD, SPREGA TURIZMA I MEDIJA IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA, Str. 13

 „Dubrovački turizam“, svezak četvrti, Turistički izvještaji 1937-1938, Turistički savez u Dubrovniku, Dubrovnik, 1939., str. 42

„Dubrovački turizam“, svezak peti, Godišnji izvještaj Turističkog saveza u Dubrovniku 1939, Turistički savez u Dubrovniku, Dubrovniku 1940., str.18

(9) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

HBL Vladimir Dugački (1998)

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 163

(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-257-