Gradoplov 14.08.2020.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 14. kolovoza 1913. godine, svečano je otvoreno drugo dubrovačko kino, «Grande elektro – bioskop». (1) Na današnji dan, 14. kolovoza 2001. godine, dubrovački biskup Želimir Puljić dekretom je imenovao rektorom crkve Sv. Vlaha mons. Tomu Lučića. (2) Na današnji dan, 14. kolovoza 2013. godine otvorena je novouređena ribarnica u Gružu, napravljena po najvećim europskim standardima. (3) 14. kolovoza 1970. godine, rođena je jedna od najuglednijih opernih pjevačica, Dubrovkinja, Dubravka Šeparović Mušović. (4) Uz dan. dan u katol. kal. upisana su imena: Maksimilijan, Euzebije i Veljko. (5)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Stjecanjem Konavala, Dubrovčani su, po uzoru na ranije stečena područja, osnovali knežiju Konavala.No, na upravu tog područja nisu odmah poslali kneza iz redova vlastele, nego jednog pučanina. Naime, 1. srpnja 1419. u Senatu samo je jedan senator glasao da se pošalje vlastelin, a svi ostali dali su glas za pučanina. Tako je istog dana za vice-kneza Konavala izabran Nikolica Đerdašev, zvan Đurđević, s mandatom od četiri mjeseca. Nikolica je jedva započeo svoj mandat. Opozvan je već, na današnji dan, 14. kolovoza te 1419. godine, a na njegovo je mjesto postavljen drugi pučanin, župan Milat Gojčinović. No ni njegovo vladanje nije bilo dugog vijeka. Opozvan je poslije dva i pol mjeseca 30. listopada, te 1419. godine. Proces ulaska u posjed Konavala trajao je sve do svibnja 1420. g., kada je u Senatu izrađen konačni plan preuzimanja Konavala i ujedno donesen propis o izboru konavoskog kneza. 25. svibnja, te godine izabran je prvi konavoski knez Nikolino Marin Gundulić. Recimo i to da se, od prvog konavoskog kneza, Nikolina Gundulića, do posljednjega kneza Vlaha Bernarda Kabužića u Konavlima izmijenilo više od 520 knezova. Izborni mandat kneza trajao je 6 mjeseci, do 1636. godine, kada je produžen na godinu dana. Primopredaja kneževske dužnosti, prema uredbi od 23. prosinca 1438, morala se obavljati u prostorijama kneževa dvora u Konavlima ili u crkvi Male braće u Pridvorju. Taj propis je donesen zato što su se neki knezovi smjenjivali, kako se kaže u uredbi, na putu ili u Cavtatu što je bilo protiv shvaćanja vlade i što je predstavljalo nepoštivanje vlasti. Ovdje treba spomenuti da je konavoski knez neko vrijeme bio i kapetan Cavtata, te da je tri mjeseca od svog jednogodišnjeg mandata morao boraviti u Cavtatu. Naime, 26. srpnja 1680. Veliko je vijeće do­nijelo odluku od spajanju cavtatskog kapetanata (osnovan 22. lipnja 1497) s konavoskom knežijom, za vrijeme od pet godina. No, već poslije nepune tri godine, 23. veljače 1683. godine, ova je odluka opozvana s moti­vacijom da je potrebna neprekidna prisutnost kneza u Konavlima te da se ubuduće mora birati samo knez Konavala. (7) 

Nakon katastrofalnog potresa, 4. travnja 1667. g., Papa je iz Rima u Dubrovnik poslao vojnog graditelja Giulia Cerrutija, da svojim savjetima pomogne obnovu grada. Na današnji dan, 14. kolovoza 1667. godine, Cerrutiju je određeno 50 dukata na dan i dodijeljena su mu tri senatora koji će s njim sastaviti plan za gradnju. U Dubrovniku se zadržao vrlo kratko. Odlukom, koju je Senat donio 6. rujna iste godine, Giulio Cerruti dobio je zlatnu medalju u znak zahvalnosti, te su mu poklonjene »mahramica« i neke »turske stvari«. Kuće na Placi (Stradunu) izgrađene su, po svoj prilici, prema njegovu projektu, što se može pretpostaviti na temelju odluke Senata, donesene 5. studenoga te  godine, u kojoj je određeno da se kuća do Divone na Placi sagradi prema njegovu nacrtu. Kako su kuće na toj glavnoj dubrovačkoj arteriji slična oblika, može se vjerovati da im je ova služila kao prototip. Giulio Cerruti je i poslije ostao u kontaktu s Dubrovnikom, pa su se 1678. konzultirali s njim o gradskim fortifikacijama. (8) 

Godine 1913. kinematograf u Bondinome kazalištu dobio je konkurenciju. Drugo dubrovačko kino, imena «Grande elektro – bioskop», otvorio je Josip Korton u Širokoj ulici (tada Čingrijinoj). Svečanost otvorenja održana je 14. kolovoza 1913. godine. Njenim otvaranjem Dubrovčani su došli u priliku svakodnevno gledati filmske programe u lijepo i komfortno uređenoj dvorana s oko 200 sjedišta. (9) 

Početak civilnoga zračnog prometa na krajnjem jugu Hrvatske veže se za travnatu poletno-sletnu stazu u naselju Gruda u Konavlima. Prvi avion, na taj aerodrom, udaljen tridesetak kilometara od Dubrovnika, sletio je 1. lipnja 1936. g. Već 1938. postojale su u ljetnim mjesecima svakodnevne zračne veze sa Sarajevom i Beogradom. Do II. svjetskog rata Dubrovnik je bio povezan zračnim linijama sa Splitom i Zagrebom te Bečom, Pragom i Brnom, a rat je zaustavio sve civilne letove. 14. kolovoza 1943. godine, aerodrom Gruda su zaposjeli Nijemci. Nakon rata obnovljen je zračni promet, a inače je u Dubrovniku zabilježeno mnogo slijetanja hidroaviona. (10) 

U kolovozu 1944. g. saveznički zrakoplovi u više su navrata bombardirali Dubrovnik. U savezničkom bombardiranju, navečer 14. kolovoza ranjeno je 18 ljudi. U Hotelu „Excelsior“ gdje se održavao sastanak o povlačenju njemačke vojske iz Grčke i s Balkana, poginulo je 20 njemačkih oficira. (11) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 14. kolovoza 1650. godine, u Dubrovniku je umro kroničar Ivan Marinov Gundulić. U Dubrovniku je godinama obavljao najviše državne službe. Proučavao je stariju dubrovačku povijest na temelju arhivske građe i izvora što ih je u XVI. st. skupio njegov predak, pravnik i diplomat Frano. Napisao je na talijanskom jeziku dubrovačku kroniku od osnutka grada do 1484 (rukopis se čuvao u Knjižnici Male braće u Dubrovniku i u prijepisu iz 1860. pod naslovom Anali to jest obavijesti o podrijetlu Dubrovačke Republike i najznamenitije stvari koje su se dogodile i različita doba iste, skupljene iz raznovrsnih starih rukopisa, sada u Arhivu HAZU u Zagrebu, a tiskao ju je 1893. političar, povjesničar i publicist, podrijetlom s otoka Mljeta, Natko Nodilo, pod naslovom Kasniji dubrovački ljetopisi vjerojatno djelo Ivana Marina Gundulića. Starije razdoblje prikazao je na temelju starijih kronika i anala upitne pouzdanosti, a novije razdoblje zasnovao je na autentičnim vrelima. Prema Serafinu Mariji Crijeviću, Ivan Marinov Gundulić je kao povjesničar uživao veliki ugled među sugrađanima. (12)

Na današnji dan, 14. kolovoza 1947. godine, u Matijevićima kod Metkovića rođen je inženjer, gospodarstvenik, sportski djelatnik i političar, dugogodišnji član Glavnog odbora SDP-a, predsjednik Županijskog odbora, i (1997. i 2001. g.) u dva mandata župan Dubrovačko-neretvanske županije Ivan Šprlje. Tijekom studenoga 1991. organizira prikupljanje i slanje pomoći okupiranom Dubrovniku i drugim nastradalim područjima, te prikuplja novčanu pomoć za Hrvatsku vojsku. Za doprinos u Domovinskom ratu odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata. Za humanitarni rad dobio Plaketu Internacionalne lige humanista 1999. g.. Ivan Šprlje preminuo je u Dubrovniku nakon duge i teške bolesti 9. studenoga 2007. g.. (13)

Na današnji dan, 14. kolovoza 1970. godine, u Dubrovniku je rođena hrvatska operna pjevačica, danas jedna od najuglednijih opernih i koncertnih pjevačica Dubravka Šeparović Mušović. Solistica Opere HNK u Zagrebu je od 2001. godine, a 2007. godine postala je prvakinja opere. Nastupi u rodnom Dubrovniku, na Dubrovačkim ljetnim igrama, ovjenčani su dva puta Nagradom "Orlando" 2000. i 2013. godine. Odlikovana je redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za posebna dostignuća u Hrvatskoj, 2013. g., a 2003. g. dodjeljena joj je i Nagrada hrvatskog glumišta. Uz sve operne premijere i predstave u kojima je sudjelovala u svojoj matičnoj kući, u Operi HNK u Zagrebu, te na brojnim pozornicama uglednih kazališnih kuća i koncertnih dvorana uz neke od najprestižnijih orkestara današnjice, izvodeći neka od najznačajnih djela operne glazbe, Dubravka Šeparović Mušović potvrdila se tako kao danas jedna od najuglednijih opernih i koncertnih pjevačica. (14)

U Parizu je 14. kolovoza 2001., preminuo Tomislav Durbešić, rođen 1928. godine, kazališni redatelj i profesor, dramatičar, pjesnik, esejist i prozaik, umjetnik koji je svojim redateljskim i spisateljskim radom bitno utjecao na hrvatsku kazališnu scenu, obogatio povijest dubrovačkog kazališta i teatar Dubrovačkih ljetnih igara. Tomislav Durbešić jedan je od najzanimljivijih i najnekonvencionalnijih profesora glume i režije, redatelj opsežnog opusa, a njegove dramske i operne režije vidjela je publika u Zagrebu, Dubrovniku, Splitu, Osijeku, Varaždinu i Sarajevu. Na poseban način bio je vezan za Dubrovnik, grad kojem se uvijek vraćao s novom redateljskom energijom i kojem je posvetio svoje stihove i brojne eseje o umjetničkim posebnostima i vrhuncima Dubrovačkih ljetnih igara, s glumačkim portretima, portretima književnih i kazališnih velikana-uzora. Na maloj sceni Kazališta Marina Držića u Teatru Bursa 5. studenog 1999. godine, režirajući vlastitu dramu "San revolucionarne noći", obilježio je 40. godina sustavne redateljske nazočnosti u Dubrovniku, u kojemu je, na sceni Kazališta Marina Držića i u programu Dubrovačkih ljetnih igara, ostvario ukupno 25 predstava. Režirajući velike predstave kao što je Kanavelićev "Vučistrah" ili brojne ponoćne recitale na Igrama, Tom, kako su ga svi zvali, bio je posebna neponovljivost hrvatskog kazališta. Duhovit kozer, zaigrano dijete i pjesnik istodobno. Tomislav Durbešić bio je omiljen među svojim kolegama, poštovan medu glumcima, a svojim je prinosom ostavio neizbrisiv trag u novijoj povijesti Dubrovačkih ljetnih igara, i grada koji je Durbešić najviše volio, u kojem je režirao sjajnu mladenačku "Novelu od Stanca" na Ljetnim igrama, asistirao Kosti Spaiću na "Dubrovačkoj trilogiji", a u Kazalištu postavio svoju dramu "San revolucionarne noći". 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

U vremenu prije konačnog oslobađa­nja cjelokupnog dubrovačkog područ­ja i izlaska na međunarodno priznate granice RH poginulo je više dubrovačkih branitelja. Na današnji dan, 14. kolovoza 1992. godine u Dubrovniku, kao pripadnik 163. brigade HV-e, prilikom izvršenja ratne zadaće nesretnim slučajem poginuo je Adnan Čampara.  (15) 

Izvori i literatura:

(1) VEDRAN BENIĆ – DUBROVAČKI SPOMENAR, str.177,178

(2) http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=44157

(3) http://dubrovacki.hr/clanak/47930/trznica-u-gruzu-zatvara-se-5-veljace

http://dubrovacki.hr/clanak/54494/dovrseni-radovi-u-gruzu

(4) http://hr.wikipedia.org/wiki/Dubravka_Šeparović_Mušović

http://www.hnk.hr/biografije/dubravka-separovic-musovic/

(5) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(7) ZDRAVKO ŠUNDRICA – TAJNA KUTIJA DRŽAVNOG ARHIVA 1, str. 393,394

(8) HBL Kruno Prijatelj (1989)

(9) VEDRAN BENIĆ – DUBROVAČKI SPOMENAR, str.177,178

(10) http://www.portaloko.hr/clanak/pogledajte-kako-je-izgledala-zracna-luka-u-cilipima-nakon-otvaranja-daleke-1962-godine/0/60966/

(11) VEDRAN BENIĆ – DUBROVAČKI SPOMENAR, str.189

Podaci iz knjige Marica Karakaš Obradov: „Anglo-američka bombardiranja Hrvatske u Drugom svjetskom ratu“, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2008., str.88-90

(12) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(13) http://www.sdp.hr/aktualno/preminuo-ivan-sprlje/

(14) http://hr.wikipedia.org/wiki/Dubravka_Šeparović_Mušović

http://www.hnk.hr/biografije/dubravka-separovic-musovic/

(15) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 49 , VJEČNI KAO DOMOVINA, Str. -202- Adnan Čampara