Gradoplov 14.12.2021.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 14. prosinca 1535. godine, na snagu je stupio jedan od najvažnijih pomorskih zakona Dubrovačke Republike u 16. st., po naslovom "Ordo marinaritie". (1) Na današnji dan, 14. prosinca 1944. godine, u sklopu gradskog Tehničkog odjela osnovan je pododsjek za zidine i spomenike. (2) Na današnji dan, 14. prosinca1816. godine, u Dubrovniku je rođen svećenik, filozof, rodoljub i dobrotvor dum Đuro Pulić, (3) a 14. prosinca 2006. godine, u Dubrovniku je umro slikar Đuro Pulitika. (4) Crkva se dana prisjeća sv. Ivana od Križa - Sveti Ivan od Križa (1542.-1591.) katolički je mistik, crkveni naučitelj i reformator Karmelićanskog reda. Jedan je od najvećih katoličkih mističnih pisaca. (5) U Dubrovačkoj biskupiji slavi se sv. Spiridiun: Lumbarda/Javič, Orebić/Karmen. (6) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Ivan, Krševan, Špiro i Oton. (7)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

U današnjem Gradoplovu donosimo priču dubrovačke arhivske temetike. 20. studenog 1331. g., Veliko vijeće donijelo je važan zaključak. Procijenjeno je, naime da kancelari preopterećeni poslom, često dopuštaju ljudima pretraživati knjige kancelarije zbog nalaženja zapisa, a čime mogu nanijeti štetu pravima drugih. Stoga se knezu i Malom vijeću povjerava, da mogu iza­brati jednog koadjutora - pomoćnikau kancelariji. I doista, na današnji dan, 14. pro­sinca, te 1331. godine, za tu dužnost izabran je Soffredus ser Parini de Pistorio. On je dužan  »u knjigama i katastisima, koji se nalaze u kancelariji, kao i sam kancelar, u ime i na zahtjev zainteresiranih ljudi tražiti zapise, ali ni on ni kancelar ne smiju dati knjigu ili katastih u ruke bilo koje zainteresirane osobe «. Već ranije, g. 1313., kao zanimljivost spomenimo da je Malo vijeće odredilo tarifu za razne poslove, koje su kancelari zapisivali u knjige, koje su oni vodili. Tu se nabrajaju ovi poslovi: presuda, pismo, prodaja, upi­sivanje duga, upisivanje o pisaru na brodu, pogodbe, tužbe o štetama, iskaz svjedoka, ročište, poziv, zahtjev za isključenje suca, razni opći poslovi, koje ljudi između sebe sklapaju. Za ponište­nje zapisa u knjigama nije se plaćala taksa. Posebno se dalje označuju libri communis, što znači knjige općinske kancelarije, a posebno catastica notariorum, što znači knjige, u koje notar upisuje isprave. Nekad se ti katastisi zovu i libri instrumentorum, a ispra­va se naziva carta ili instrumentum. Za traženje zapisa u knjigama općin­ske kancelarije ne plaćase taksa. Za traženje u katastisima notara ne plaća se za zapise do dvadeset godina unazad ništa, a preko toga je određena taksa. Vidimo dakle, da se i knjige općinske kancelarije i katastisi notara čuvaju i da u praktične svrhe postoji već arhivska služba. (8) 

Na današnji dan, 14. prosinca 1525.godine, u Malom vijeću zaključeno je, da se produži arsenal prema moru, i to toliko, koliko je produženo za galiju bastardu, koja se gradila. To produženje ima biti u ravnoj crti prema jugu sve do ugla kule, smještenoj na južnoj strani. To produženje treba napraviti sa sigurnim zidovima i lukovima, za koje radove nadstoj­nici gradnje tanke galije imaju sklopiti ugovor sa majstorima zidarima i klesarima.Tim produženjem arsenala obje kule, koje su bile na njegovim uglovima, na južnom kaznena kula, a na sjevernom kula, koja je bila do gata ribarnice, a koje su dotada stršile izvan crte arsenalskog zida, došle su u istu crtu sa novim zidom. U zaključku se ne spominje sjeverna kula, to jest ona, koja je bila uz gat ribarnice, a koju je Austrija u 19. stoljeću srušila, iz čega proizlazi, kako zapisuje Lukša Beritić u knjizi Utvrđenja grada Dubrovnika, da je zid do nje bio prije pomaknut baš radi gradnje te takozvane bastardne galije. (9) 

Tijekom 1535. godine, dubrovačka vlada odlučila se, za potrebe pomorstva i pomorske privrede, formirati posebno državno tijelo s mnogo širi općim i sudačkim kompetencijama. Učinjeno je to zakonom koji je stupio na snagu, na današnji dan, 14. prosinca 1535. godine, po naslovom "Ordo marinaritie", koji spada među najvažnije pomorske zakone Dubrovačke Republike u 16. stoljeću. U samom uvodu se napominje da se raniji zakon nije poštivao i provodio u praksi, pa se nametala potreba nekog novog uređenja u dubrovačkom pomorstvu i stvaranja njegove bolje organizacije. Zbog toga je ovim zakonom određeno da se se ubuduće u Velikom vijeću svake godine birati pet državnih službenika zaduženih za upravljanje poslova pomorstva. (10) 

Odmah nakon oslobođenja Dubrovnika, na današnji dan, 14. prosinca 1944. godine, osnovan je u sklopu Tehničkog odjela N. 0. 0. grada pododsjek za zidine i spomenike, sa zadatkom, da se zidine urede i po mogućnosti poprave. Taj pododsjek ukinut je 15. veljače 1946. (11) 

Na današnji dan, u srijedu 14. prosinca 2011. godine, u 20.46 sati okolicu Stolca u Bosni i Hercegovini pogodio je jak potres, koji se osjetio na Pelješcu, Korčuli i Mljeta, te u Dubrovniku. Epicentar potresa lociran je oko 20 km sjeveroistočno od Stona. Seizmografi Seizmološke službe RH zabilježili su da je magnituda potresa prema Richteru iznosila M=4.3, a u epicentralnom se području potres mogao osjetiti intenzitetom od VI stupnjeva Mercalli–Cancani-Siebergove ljestvice. (12) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 14. prosinca 1532. godine, u Dubrovniku je rođen vjerski pisac Arkanđeo (Božo) Gučetić Oblišić. Kao starješina dubrovačkog dominikanskog samostana posvetio je osobitu brigu uređenju knjižnice, obogativši je novim knjigama, za crkvu je nabavio dragocjenu opremu, izgradio samostanski gostinjac, uredio predvorje samostanske blagovaonice i u gruškom samostanu kapelu glavnog oltara. Dvaput je bio generalni vikar Dubrovačke kongregacije, a jednom provikar. Uživao glas jednog od najboljih tadašnjih teologa u Dubrovniku te bio vrlo cijenjen kao propovjednik na hrvatskome jeziku. (13)

Na današnji dan, 14. prosinca 1751. godine, u Dubrovniku je rođendiplomatMiho Božović, koji je, prilikom Konavoske bune uspio, na zamolbu dubrovačkog Senata, pridobiti Portu u suzbijanju austrijske pretenzije spram nezavisnosti Dubrovačke Republike. Njegov, pak pokušaj da utječe na Portu radi obnove Dubrovačke Republike nakon Napoleonova sloma 1813. nije uspio. (14)

Na današnji dan, 14. prosinca 1788. godine, u Dubrovniku je rođendramski pisac, pjesnik i pripovjedač Pijerko Bunić Luković, (Pero, Petar, Pjerko). Djed Luko Mihov bio je pjesnik i prevodilac, otac Miho i brat Frano gorljivi borci za obnovu Republike (1813–15). I Pijerko je bio jedan od vođa pobune protiv Francuza u prosincu 1813, zadobivši tom prilikom teške rane. Nakon što je prizdravio, kratko vrijeme obavlja dužnost generalnog nadzornika zdravstva dubrovačkog okružja. Razočaran novom austrijskom vlašću, spoznavši da je nemoguće obnoviti Dubrovačku Republiku, napušta rodni kraj. Od 1815–24. boravio je u Egiptu (Kairo, Aleksandrija). God. 1824. došao je u Trst, gdje se iduće godine oženio djevojkom iz imućne barunske obitelji Marenzi. Kanio je emigrirati u Ameriku, ali se na zagovor roditelja i rodbine 1825. vratio u Dubrovnik. Tu je živio do smrti, baveći se pisanjem i poljoprivredom na svojemu imanju u Rijeci dubrovačkoj. Materijalno je oskudijevao, te je kao osiromašeni plemić dobivao novčanu pomoć od vlasti. Nekoliko se puta pokušavao zaposliti, ali bez uspjeha. God. 1841. ustaje protiv uvođenja desetine, poreza od kojega je dotada bio oslobođen dubrovački kraj. — Pisao je brojne drame različitih žanrova (komedije, farse, tragedije, povijesne i didaktičko-pučke igrokaze), zatim prigodničarske, domorodne, ljubavne i satirične pjesme, popularne kolende, pripovijetke i pokoji članak. Bio je glazbeno obrazovan (svirao je violinu, violončelo i glasovir), a bavio se i skladateljstvom, pa je neke svoje pjesme sam uglazbio. Glavninu njegova književnog opusa čini 31 dramsko djelo poznato po naslovu, od toga je 27 sačuvanih. Tri su mu dramska teksta objavljena posmrtno 1849. u Gajevoj Danici(Muhamed II. u Bosni,Bolje promišljeno nego namišljeno i Stranoljublje Crnogoraca). Osim pseudopovijesnih tema (Murat pod Biogradom,Dobrodjelstvo Ludovika Velikoga… i dr.), često zastupljenih u dramama preporodnog doba, pisao i drame i komedije iz građanskog života (Knežev osud,Slikotvorstvo,Privar gubi Privarnika), u kojima anticipira i neke sastavnice »protorealističke dramaturgije« (A. Pavešković). Autor je i prvoga pučkog igrokaza u hrvatskoj književnosti (Župnik od Stravče, najkasnije 1841), kao i najstarije dramatizacije Gundulićeva Osmana (Krunoslava u Carigradu, između 1840. i 1846., nedovršeno). Pisao i komedije na talijanskome Raskrinkani lihvar (L’ usuraio smascherato) i Sretni nesporazum (L’equivoco felice), prigodne pjesme (Čehuljice, 1866) i novinske članke. Pijerko Bunić Luković, umro je u Dubrovniku, 18. srpnja 1846. godine. (15)

Na današnji dan, 14. prosinca1816. godine, u Dubrovniku je rođen svećenik, filozof, rodoljub i dobrotvor dum Đuro Pulić. *U Dubrovniku je zasnovao dvije knjižnice, obavljao je različite službe u Dubrovačkoj biskupiji, borio se za ravnopravnost hrvatskoga jezika u nastavi i političkom životu tadašnja austrijske Dalmacije za hrvatsku narodnost,  bio je više puta zastupnik u Dalmatinskome saboru u Zadru. Umro je 24. svibnja 1883. godine, u Rimu. Odredbama iz svoje oporuke svu svoju imovinu ostavio je raznim dubrovačkim ustanovama. Dubrovčani su mu se odužili prenijevši njegove posmrtne ostatke iz Rima i pokopavši ih u temelje grobljanske crkve Sv. Križa na Boninovu u kojoj mu je postavljen i spomenik, a ulica na Pilama imenovana je njegovim imenom. (16)

Na današnji dan, 14. prosinca 1887. godine, u Splituje umro Antonio MariaAyala, isusovac, misionar koji se ubraja se u red najvećih pučkih misionara u hrvatskim krajevima. Nakon školovanja u Siciliji Ayala je 1845. g.došao u Dubrovnik. Od 1859. poglavar je skupine misionara, a neko vrijeme i rektor isusovačke kuće u Dubrovniku (1870–75). Napisao je većinu godišnjih izvješća o misijskim pohodima koji su redovito bili tiskani u Italiji, a ostavio je u rukopisu i dnevnike o misijskoj djelatnosti. Objavljivao je knjižice i brošure duhovnog sadržaja na hrvatskome jeziku. (17)

Na današnji dan, 14. prosinca 1966.godine, u Dubrovniku jerođen AntonioŽaknić(inspektor). Djelatnik MUP-a, trajno nastanjen u Dubrovniku. U Domovinski rat uključio se 1. studenoga 1991., kao pripadnik Specijalne postrojbe MUP-a. Poginuo je nesretnim slučajem 23. srpnja 1992. godine u Rijeci Dubrovačkoj, prilikom izvršenja ratne zadaće. (18)

Na današnji dan, 14. prosinca 2006. godine, u Dubrovniku je umro slikar Đuro Pulitika. Osnovnu i srednju školu završio je u Dubrovniku. Godine 1941. upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Napušta je 1943., ali se ponovo vraća 1945. Ostaje do 1947. kada je ponovo, bespovratno, napušta. Nakon povrataka u Dubrovnik, u domu Koste Strajnića upoznaje slikara Petra Lubardu. Na njegov poziv odlazi u Cetinje te upisuje Umjetničku školu koju završava 1950. godine. Zajedno s Antunom Maslom i Ivom Dulčićem, Pulitika je činio poznati dubrovački slikarski trolist. Prvi put samostalno izlaže 1953. g. u Salonu LIKUM-a u Dubrovniku. Do kraja života izlagao je na više od 50 samostalnih izložbi (Dubrovnik, Split, Zagreb, Milano, Rim, Pariz, New York…) te na brojnim skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. *Od 1953. vlastitim stilom slikao pojednostavnjene oblike s plohama zasićenima gustim pastoznim namazima boje (Mlini, 1953; Dubrovnik, 1957). Početkom 1960-ih stvarao monotipije u duhu lirske apstrakcije, a od 1965. ponovno se vratio lokalnoj kolorističkoj tradiciji. Od tada slika sve slobodnijim stilom (Mlini, 1965; Kamen i masline, 1969; Dva žuta brda, 1975). Od 1980-ih u velikim kompozicijama krajolika postiže monumentalnost izraza (Vinogradi, 1980; Sunčani krajolik II, 1982). Čest su motiv njegova slikarstva i nepomični plošni aktovi zasićenih boja inkarnata (Crveni akt, 1978; Plavi akt s mačkom, 1981) te biblijski motivi (Raspeće, 1981). U potonjim radovima koristio sve intenzivniji kolorit (Golubica, 1996; Ljetno podne, 1997).* Dobitnik je niza nagrada, diploma i odličja. Godine 1993. dobiva Nagradu Grada Dubrovnika za životno djelo, a Nagradu Vladimir Nazor, također za životno djelo, primio je 1997. godine. Đuro Pulitika rođen je u selu Bosanka pokraj Dubrovnika 26. siječnja 1922. godine. Oporučno je Umjetničkoj galeriji Dubrovnik ostavio jedno, a Galeriji Dulčić Masle Pulitika 64 svoja djela. Kako se i ta ustanova nalazi u sastavu Umjetničke galerije Dubrovnik, svi donirani radovi čuvaju se u njezinim prostorima. I atelijer pokojnog slikara dodjeljen je na korištenje Umjetničkoj galeriji Dubrovnik. (19) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u subotu 14. prosinca 1991. godine, u organizaciji HAZU u dvorani Muzičke škole »Luka Sorkočević« održana je konferencija o obnovi i budućem razvoju Dubrovnika na kojoj su sudjelovali članovi Akademije, Hrvatskog sveučilišta, Matice hrvatske, Hrvatskog PEN- centra i Društva hrvatskih književnika. Na koncertu koji je tom prilikom upriličen u kazalištu »Marina Držića« nastupila je primadona Ruža Pospiš Baldani s dubrovačkim simfoničarima pod ravnanjem maestra Iva Dražinića. *Akademici su u poslijepodnevnim satima napustili Grad, a s njima i gospodin Slobodan Lang. U Grad je u večernjim satima opet stigao gospodin Couchner*. (20) 

Izvori i literatura:

(1) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(2) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 216

(3) Radio Dubrovnik, Vijesti, 3. studenoga 2016.

Ivan Viđen

*http://www.hrvatskipravoslavci.com/index.php?option=com_content&view=article&id=584:travanj-je-mjesec-hrvatske-slave-i-tuge&catid=1:vijesti&Itemid=10

(4) http://www.ugdubrovnik.hr/?file=izlozbe/atelijer-pulitika

*http://www.enciklopedija.hr/

 (http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(5) https://www.bitno.net/vjera/sv-ivan-od-kriza-veliki-mistik-i-ucitelj-duhovnoga-zivota/

(6) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(7) http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

preuzeto sa www.bijakova.com

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(8) VINKO FORETIĆ, ANALI -  DUBROVNIK 1959., str. 322,323,324

(9) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 129

(10) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ

(11) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 216

(12) http://danas.net.hr/hrvatska/jak-potres-u-bih-osjetio-se-i-u-dubrovniku

(13) HBL Stjepan Krasić (2002)

(14) HBL Mladen Švab (1989)

(15) HBL Miljenko Foretić (1989)

(16) Radio Dubrovnik, Vijesti, 3. studenoga 2016.

Ivan Viđen

*http://www.hrvatskipravoslavci.com/index.php?option=com_content&view=article&id=584:travanj-je-mjesec-hrvatske-slave-i-tuge&catid=1:vijesti&Itemid=10

(17) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(18) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -200-

(19) http://www.ugdubrovnik.hr/?file=izlozbe/atelijer-pulitika

*http://www.enciklopedija.hr/

 (http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(20) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 546

*ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, IVO STJEPOVIĆ, str. 69,70