Gradoplov 15.02.2020.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Dubrovčani su Stonski rat stekli 1333. godine. Pismeno utanačenje stjecanja Stonskog rata i Primorja između Dubrovnika i bosanskog bana Stjepana Kotromanića, sklopljeno je na današnji dan, 15. veljače 1333. godine. (1) Na današnji dan, 15. veljače 1487. godine, Malo vijeće naređuje nadstojnicima izgradnje luke, da sa inženjerom Paskojem narede čišćenje luke od kamenja i sovrnje. (2) Na današnji dan, 15. veljače 1931. godine, u organizaiji Hrvatskog planinarskog društva Orjen održano je na Orjenu prvo skijaško natjecanje, ne samo u Dubrovniku već i u Dalmaciji. Filmska kamera ovjekovječila je taj događaj koji se poslije prikazivao Dubrovčanima u reklamne svrhe. (3) Na današnji dan, u subotu 15. veljače ratne 1992. godine, na otok Koločep pale su četiri teške granate u blizini Vile Ruže. (4) Uz današnji dan, u katoličkom kalenaru upisana su imena: Onezim, Klaudije Colomb, Vitomir, Vito, Jovita i Agapa. (7) Nacionalni je dan djeteta oboljelog od maligne bolesti u Hrvatskoj (8)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Stonski rât Dubrovčani su stekli 1333., no s nastojanjima da se domognu Stonskog rata počeli su Dubrovčani već 1326.. Znali su da ga srpski kralj želi Dušan zadržati, a Bosanski ban Stjepan Kotromanić zauzeti. Srpsko-bosanski rat Dubrovčani prepoznali su kao pogodan trenutak za stjecanje Stonskog rata i Primorja, te su razvili diplomatsku djelatnost i kod bosanskog bana i kod srpskog kralja. I kod jednog i kod drugog su nastojali dobiti to prostrano područje. S ciljem da za sebe izvuku korist nametnuli su se kao posrednici između dvije zaraćene sile. I doista, dubrovačkim posredovanjem došlo je do kompromisnog mira između bana i kralja: obje strane odrekle su se Stonskog rata u korist Dubrovčana. I banu i kralju Dubrovčani su se obvezali godišnje plaćati tzv. stonski danak. Isprava srpskog kralja Stefana Dušana, izdana je 22. siječnja 1333. godine, na srpskom i latinskom jeziku. Pismeno utanačenje između Dubrovnika i bosanskog bana Stjepana Kotromanića, sklopljeno je na današnji dan, 15. veljače 1333. godine, I ima formalni karakter ugovora. Sačuvan je latinski i ćirilski tekst. (9)  Dubrovačka država-grad od 7. do 14. stoljeća, odnosno do 1333. godine, kada je poveljom srpskog kralja Dušana od 22.siječnja i bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića od 15. veljače iste godine definitivno došla u posjed Stona i Pelješca, bila je stiješnjena na uskom prostoru zvanom Astareja, s otocima ispred Dubrovnika. Taj prostor proširen je tijekom 13. stoljeća Župom dubrovačkom i primorskim pojasom Rijeke dubrovačke. Novostečeno područje Stona i Pelješca predstavljalo je, dakle, za Dubrovnik glomazno sjeverozapadno krilo dugo 65 km. Činjenica što je to krilo bilo spojeno sa središtem državnog tijela samo mekanim morskim tkivom dugim 16 milja znatno je umanjivala njegovo značenje. Toga su bili svjesni i sami Dubrovčani, jer su istovremeno tražili, a i dobili od kralja Dušana i teritorij Slanskog primorja, ali se, na njihovu veliku žalost, tome usprotivio bosanski ban Stjepan i tako spriječio mogućnost kopnenog povezivanja sjeverozapadnog krila sa središtem države. Čvrsto povezivanje sjeverozapadnog krila (Stona i Pelješca) sa središtem državnog tijela ostvareno je tek 15. siječnja 1399, kada su Dubrovčani poslije mnogih pokušaja uspjeli dobiti od bosanskog kralja Ostoje Slansko primorje ili Nove zemlje (Terrae novae), kako su taj teritorij službeno nazivali, povezujući teritorij od Petrova Sela do Stona, pošto su prethodno proširili svoju vlast na čitavu Župu dubrovačku i Rijeku dubrovačku s granicom po vrhovima brda, i učvrstili je nad otokom Mljetom. Međutim, prava teritorijalna ravnoteža u dubrovačkoj državi bit će uspostavljena nekoliko decenija poslije (1419. i 1426.) kupnjom Konavala. Tada će Dubrovnik dobiti i svoje jugoistočno krilo, pa će između krajnjih graničnih točaka države - Sutorine na ulazu u Boku kotorsku i rta Lovišta na Pelješcu - glavni grad biti donekle u središtu.  Na tako definitivno zaokruženom teritoriju Dubrovnik će ostati i razvijati se sve do ukidanja svoje državnosti od strane francuskih vlast 1808. godine, odnosno do bečkog kongresa (1815), kada su propale sljednje nade da će Republika biti ponovno uspostavljena. (19) 

Na današnji dan, 15. veljače 1603. godine, vijeća se o Revelinu, te je najprije zabranjeno tu tvrđavu upotrebljavati za karantenu. Naime, nakon što je zadnjih dana siječnja 1603. venecijanski kapetan zaliva Veniero pomoću pobunjenika protupravno zauzeo otok Lastovo, pojačavaju se straže u Dubrovniku i u Stonu, te se počinje sa radovima oko usavršavanja tvrđava Revelin i Lovrijenac. (10)   

Na današnji dan, 15. veljače 1783. godine, marokanski sultan izdaje objavu vrlo važnu za Dubrovnik, u kojoj sultan ističe kako Dubrovčani imaju prednost pred svim ostalim kršćanskim narodima zbog turske zaštite pod kojom se nalaze. (11)   

Hrvatsko planinarsko društvo Orjen, osnovano je u Dubrovniku 1929. g. 1931. godine vrlo je djelotvorna skijaška sekcija. Od 40 održanih klupskih izleta devet je bilo skijaških s ukupno 120 sudionika. Na današnji dan, 15. veljače 1931. godine, u organizaiji Hrvatskog planinarskog društva Orjen održano je na Orjenu prvo skijaško natjecanje, ne samo u Dubrovniku već i u Dalmaciji. Čast da postane prvi pobjednik skijaškog natjecanja pripala je Fridrihu Filausu, drugo mjesto osvojio je Ivo Ergović, a treće Milenko Orlić. Natjecanju je prisustvovalo 30 izletnika, a filmska kamera ovjekovječila je taj događaj koji se poslije prikazivao Dubrovčanima u reklamne svrhe. (12)   

Odmah nakon oslobođenja Dubrovnika, 14. prosinca 1944. godine, osnovan je u sklopu Tehničkog odjela N. 0. 0. grada pododsjek za zidine i spomenike, sa zadatkom, da se zidine urede i po mogućnosti poprave. Taj pododsjek ukinut je 15. veljače 1946 godine. (13)   

Na današnji dan, 15. veljače 1950. godine, srušio se dio obilaznog hodnika, i to u prostoru pred Gradskom kavanom. Uzrok tom rušenju bila je kapara, koja je svojim žilama prelomila konsole, na kojima, na tom dijelu zida, počiva obilazni hodnik. (14)   

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 15. veljače 1522. godine, u rodnom Dubrovnik umro je pjesnik Karlo Pucić, autorKnjižice elegija o pohvalama djevojke Gneze iz 1499. godine, jednog od najvrjednijih djela hrvatskoga humanističkoga pjesništva. (15)  

Na današnji dan, 15. veljače 1765. godine, u Dubrovniku je rođen književnik, profesor retorike i građanskog prava Marko Faustin Galjuf, jedan od posljednjih hrvatskih latinista s međunarodnim ugledom. Član rimske Accademije degli Arcadi, voditelj privatne korespondencije i pisar pape Pija VI.. Autor je Ogleda o sudbini latinskog jezika, te niza pjesničkih sastavaka, među kojima se ističe Dubrovački brod (Navis Ragusina, 1819), napisanog povodom porinuća novoga trgovačkog broda braće Senčićâ. Vrlo su dojmljivi opisi gruške luke u toj pjesmi i zanosne evokacije nekih znamenitih Dubrovčana. Suvremenici su osobito cijenili njegovu sposobnost improvizacije, o kojoj svjedoči petstotinjak tzv. carmina extemporalia. (16)   

Na današnji dan, 15. veljače 1964. godine, u Liscu u Dubrovačkom Primorju jerođen Marinko Glumac (časnički namjesnik), radnik, nastanjen u Dubrovniku, poginuo nesretnim slučajem 21. prosinca 1992. godine u Dubrovniku, kao pripadnik 163. brigade HV-e. (17)    

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u subotu 15. veljače ratne 1992. godine, tijekom noći na dubrovačkom području bilo je ozbiljnog kršenja primirja. Na otok Koločep pale su četiri teške granate u blizini Vile Ruže. Srećom, nitko nije ranjen. Osim ovog najtežeg, bilo je i nekoliko uobičajenih prekršaja: pucnjava iz strojnice, te ispaljivanje svjetlećih raketa. (18)   

Izvori i literatura:

(1) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 91,92

(2) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 108

(3) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 168,169

(4) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 119

(5) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(6) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(7) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(8)https://hr.wikipedia.org/wiki/15._veljače

(9) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 91,92

(10) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 167

(11) VINKO FORETIĆ,         POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO,  RAZDOBLJE 1526-1808., str. 253,254,255

(12) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 168,169

(13) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 216

(14) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 217

(15)http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(16) HBL Vladimir Vratović (1998)

(17) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -214-

(18) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 119

(19) ZDRAVKO ŠUNDRICA – TAJNA KUTIJA DRŽAVNOG ARHIVA 1, str. 209?