Hrvatski radio

Radio Dubrovnik

Gradoplov 15.04.2017.

15.04.2017.

08:20

Autor: Sebastijan Vukosavić

Gradoplov

Gradoplov

Foto: HRT / HRT

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Velika je Subota spomen na Kristov počinak u grobu. Nema mise niti pričešćivanja. Oltar ostaje i dalje nepokriven. Navečer se slavi Vazmeno bdijenje. Započinje kako padne mrak na Veliku subotu, a završava prije svanuća na dan Vazma. Bdijenje sadrži „službu Svjetla“, „službu Riječi“, te euharistiju s „krsnom službom“. (15) Do danas najstariji podatak o igrama s loptom u Dubrovniku datira u današnji dan, 15. travnja 1448. godine. (1) Na današnji dan, 15. travnja 1979. godine, snažan potres s epicentrom u podmorju crnogorskoga primorja, nanio je veliku štetu cijelom dubrovačkom kraju, a posebno u staroj jezgri grada Dubrovnika. (2) Na današnji dan, 15. travnja 1864. godine, u Splitu je rođen dubrovački pravnik, diplomat, književnik, publicist i povjesničar, Lujo Vojnović. (3) Na današnji dan, 15. travnja ratne 1992. godine u Dubrovnik su brodom stigla prva tri tenka, tipa T-34. (4) U Dubrovačkoj Biskupiji obilježava se Dan smrti dom Pava Dukića (1931-1999) (4a) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Anastazija, Bosiljka, Krescencije, Teodor i Rastislav. (5) – Svjetski je Dan mladih volontera (5a)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Veliki tjedan kroz stoljeća Dubrovačke Republike protjecao je u znaku Muke Gospodnje. Li­turgija Velike subote kroz stoljeća Dubrovačke Republike simbolizirala je iščekivanja uskrsnuća, s tim što su obredi uskrsne noći preneseni na subotu prije podne. Žalost zbog Spasiteljeve muke već je ustupala mjesto radosti i pripremi za Uskrs: zato su knez i nadbiskup posredstvom sakristana i tajnika, razmjenjivali prve blagdanske čestitke i darove, a knez se iz žalobnog ruha preodijevao u crveno.1U stolnici se, uz napjev Lumen Christi, trostruka svijećapalila vatrom s ognja koji je netom upaljen i blagoslovljen pred crkvom. Ta se uskrsna svijeća, koja je simbolično odgonila mrak i smrt, blagoslivljala uz pjevanje Exulteta. U Vazmenoj noći provodilo se i krštenje katekumena; obred je potanko opisan u Ceremonijalnoj knjizi, jer se nerijetko molilo kneza da kršteniku bude kum. (16) 

Igru kao čovjekovu djelatnost susrećemo na svim stupnjevima razvoja ljudskog društva, a igre loptom već kod starih Kineza, Babilonaca, Grka, Rimlja­na i drugih naroda starih civilizacija. Arhivski i drugi izvori potvrđuju da se i u starom Dubrovniku igralo loptom. Do danas najstariji podatak datira u današnji dan, 15. travnja 1448. godine. U knjizi tužbe s područja Grada zapisano je: "Plemić Andrija Nikolin Crijević pred gospodinom Knezom, plemićem Nikolom Matejevim Đordićem podnio je tužbu izjavivši da je igrajući loptom izvan gradskih zidina izgubio crnu kabanicu." Igralo se loptom i na drugim trgovima u Gradu, a jedno od pogodnih mjesta bio je trg ispred crkve Sv.Roka. Po mišljenju dr. Cvita Fiskovića, dok su mladići igrali pred crkvom i bukom smetali vjernike, netko je skriven u ulici uklesao nasred njezina istočnog zida (da­nas Zlatarićevoj ulici) lijepim renesansnim slovima opomenu igračima loptom: (JA UPOZORAVAM VAS KOJI IGRATE LOPTOM. MIR VAMA! SJETITE SE DA ĆETE UMRIJETI VI KOJI IGRATE LOPTOM, 1597.) Potvrdu o igri loptom ostavio nam je i poznati dubrovački komediograf 16. stoljeća Marin Držić u djelu Dundo Maroje, i dubrovački pisac i državnik Nikola Vitov Gučetić, koji u svojim djelima baveći se problemom odgoja i obrazovanja, preporučuje igre loptom. (6) 

Na današnji dan, 15. travnja 1979. godine, Dubrovnik je pogodio snažan potres s epicentrom u podmorju crnogorskoga primorja, na udaljenosti oko 100 km od Dubrovnika. Potres je nanio veliku štetu cijelom dubrovačkom kraju, a posebno u staroj jezgri grada Dubrovnika. Jačina potresa, intenziteta 9-10° MCS u epicentru, u Dubrovniku je iznosila 7° MCS. Cijela serija podrhtavanja tla zahvatila je i širi prostor Hrvatskog primorja.Izvještajem o šteti utvrdeno je, da je u toj katastrofi više ili manje oštećena 1.071 građevina, uključujući spomenike kulture: 33 fortifikacijska objekta, 106 sakralnih objekata, 45 objekata raznih namjena i 885 stambenih i poslovnih objekata. Najviše je stradalo područje Konavala, Župe dubrovačke, povijesna jezgra s područjem Pile i Ploče, Rijeka Dubrovačka, Slano i Ston. 24. svibnja 1979. godine još jedan potres zahvatio je Dubrovnik jačinom od 6° MCS. (7) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 15. travnja 1815. godine, u rodnom Dubrovniku je umro posljednji dubrovački nadbiskup Nikola (Bani) Ban. Nakon njegove smrti stolica Dubrovačke dijeceze ostala je prazna petnaest godina. Kad je bulom pape Lava XII »Locum Beati Petri« 30. lipnja 1828. godine preuređena crkvena uprava u Dalmaciji i Istri, Dubrovačka nadbiskupija postala je biskupijom, podložna Zadarskoj metropoliji, a pridružene su joj ukinute biskupije Stonska i Korčulanska. (8) 

Na današnji dan, 15. travnja 1864. godine, u Splitu je rođen dubrovački pravnik, diplomat, književnik, publicist i povjesničar, član srbokatoličkog pokreta Lujo Vojnović, mlađi brat književnika Iva Vojnovića. Zaokupljen poviješću Dubrovačke Republike, 1908. objavio je dvosveščanu monografiju Pad Dubrovnika, svoje najvažnije djelo.  Bibliografija mu je raznorodna. Uz tridesetak knjiga i brošura čini ju niz članaka. Premda nedovoljno obrađena i kritički vrednovana, njegova književna ostavština važan je prinos razumijevanju izvornosti i proturječja hrvatske kulture iz doba njezina modernog osvještenja. (9) 

Na današnji dan, 15. travnja 1901. godine u Zagrebu je rođen ginekolog, povjesničar medicine i kulturni povjesnik Vladimir Bazala. Proučavao je pučku medicinu i nadriliječništvo, i zdravstvenu kulturu staroga Dubrovnika. Jedan je od osnivača Dubrovačkih ljetnih igara i zaslužan je za postavu Shakespeareova Hamleta na tvrđavi Lovrijenac.Između brojnih djela iz povijesti medicine u Hrvatskoj, povijesti hrvatske znanstvene baštine i hrvatskoga visokoga školstva, Vladimir Bazala izdao je i djelaDella peste e dei modi di preservarsene nella Repubblica di Ragusa (Dubrovnik), te Pregled povijesti zdravstvene kulture Dubrovačke Republike. (10) 

Na današnji dan, 15. travnja 1956. godine, u Dubrovniku jerođen Miho Klaić, vrtlar, trajno nastanjen u Popovićima, poginuo nesretnim slučajem 17. svibnja 1994. godine u Šumetu, kao pripadnik 39. inženjerijske bojne. (11) 

Na današnji dan, 15. travnja 1959.godine, u Dubrovniku jerođen Nikola Krivokapić, inženjer strojarstva, trajno nastanjen u Dubrovniku, poginuo 22. kolovoza 1995. godine u zaleđu Dubrovnika, kao pripadnik 163. brigade HV-e. (12) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Nakon djelomično probijene blokade, u Dubrovnik u četvrtom mjesecu '92. godine došle su tri samohotke. Prva tri tenka, tipa T-34, stigla su u Dubrovnik brodom, na današnji dan, 15. travnja ratne 1992. godine. Od tenkovske desetine Leopardi su izrasli u tenkovsku satniju, i na kraju, u tenkovsku bojnu. Osnivač ove postrojbe i njezin prvi zapovjednik te načelnik je bio Mihael Kišur, zvani "stari Leopard". (13) Na današnji dan, 15. travnja 1992. godine na Šipanu, prilikom izvršenja borbene zadaće poginuo je pripadnik MOMP "Dubrovnik" Mario Krstičević. (14)

Izvori i literatura:

(1) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 32,33,34

(2) http://www.zod.hr/novost.php?id=14

(3) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(4) MLADEN JURKOVIĆ, DUBROVNIK SE (NE) BRANI PJESMOM - SJEĆANJA NA 1991/92. –, Str. 179,180,181

(4a) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(5) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(5a) NA DANAŠNJI DAN – Prijelomni događaji iz hrvatske i svjetske prošlosti, Martin Ivanič, Nacionalni dodatak pripremio i prilagodio Tomislav Cerovec, Mozaik knjiga

(6) MILIVOJ PETKOVIĆ, TJELESNO VJEŽBANJE I ŠPORT U DUBROVNIKU OD 14. STOLJEĆA DO 1941. GODINE, str. 32,33,34

(7) http://www.zod.hr/novost.php?id=14

(8) HBL  Ante Dračevac (1983)

(9) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

+ HBL Vladimir Dugački (1983)

(11) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -235-

(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -243-

(13) MLADEN JURKOVIĆ, DUBROVNIK SE (NE) BRANI PJESMOM - SJEĆANJA NA 1991/92. –, Str. 179,180,181

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 39, VJEČNI KAO DOMOVINA , Str. -178-Mario Krstičević

(15) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(16) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 351

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Emisija

Gradoplov

Gradoplov - vremeplov kroz dubrovačka stoljeća, u formi radio kalendara prati događaje iz dubrovačke povijesti - društvena, kulturna, sportska, politička zbivanja, koristeći znanstvenu literaturu i suvremene medije. Emitira se svakodnevno u 7 sati i 45 minuta, reprizno u 18 sati i 20 minuta.

Poslušajte u Slušaonici