Današnji blagdan Duhova kao blagdan obilježavao se i u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike. Deset dana nakon Uzašašća, a pedeset nakon Uskrsa, padao je pomični blagdan Duhova (Pentecostes), u Dubrovniku zvan Rusalje. Njime se slavilo nadahnuće za širenje Božje riječi silaskom Duha Svetoga u apostole i time ujedno početak crkvenog djelovanja. Dubrovačka proslava imala je striktno liturgijski karakter i sastojala se od bogoslužja u katedrali, kojemu je pribivao knez. Još 1568. papa Pio V. podijelio je privilegij razrješenja od grijeha (proštenje) svakome tko se na duhovsko trodnevlje dođe pomoliti u jednu od glavnih gradskih crkava (jubilej); slična odredba o duhovskom jubileju iz 1706. bila je, međutim, kobna za crkvu Sv. Vlaha, jer je od zapaljene svijeće planuo požar. Sa subotom iza Duhova računa se završetak uskrsnog doba. (5a)
Za kugu koja se na dubrovačkom područj pojavila, prema kroničaru Ranjini, na današnji dan, 15. svibnja 1361. godine, sa neugodnim čirevima i vručicom smatralo se da je prenesena iz Aleksandrije. Epidemija je trajala skoro godinu dana i odnijela više od 2.500 ljudskih života. Kuga je bila toliko jaka da ju u mnogim mjestima broj stanovnika bio prepolovljen. No, ova se kuga ipak razlikovala od one iz 1348. godine, kada su uglavnom umirali pučani, sada su to bila vlastela, mlađi svijet i žene. Kada se pošast smirila vlada je odredila nagrade ljudima koji su se istaknuli u njenom suzbijanju i liječenju oboljelih. Najveću nagradu dobio je neki brijač Petar u visini od 30 perpera. U dubrovačkom arhivu iz te godine sačuvana su 293 testamenta. (6)
Istoga dana, 15 svibnja, te 1361 godine, Veliko vijeće donijelo je zaključak, kojim se određuje da među oružjem, koje se imalo poslati u Ston bude i jedna spingarda. To je prvi izričiti dokaz o postojanju vatrenog oružja u Dubrovniku. No, u Dubrovniku se vatreno oružje prvi put spominje već 10 godina ranije 1351. Te godine je sklopljen ugovor s majstorom Nikolom Teutonicusom (Nijemcem) za izradu jedne spingarde- topa (u prijevodu zidoloma). Iako majstor Nikola nije izradio tu spingardu, ovim ugovorom možemo dokazati, da je sredinom XIV stoljeća u Dubrovniku bilo poznato vatreno oružje, nedugo nakon pojave takvog oružja u Zapadnoj i Sjevernoj Europi. (7)
Nakon Tvrtkove smrti u Bosni je na vlast došao kralj Stjepan Dabiša. Za njegove vladavine osilili su se moćni velikaši, među njima i braća Radič i Beljak Sanković, kojima je pripadala zemlja u Popovu polju i na obalnom području između Stona i Orašca, te Konavle. Radič Sanković podijelio je poveljom, na današnji dan, 15. svibnja 1391. godine, Dubrovčanima slobodu kretanja i trgovanja u svojoj zemlji. Nešto ranije, posebnom poveljom od 15. travnja 1391, Sankovići su Dubrovčanima predali Konavle sa Cavtatom, no, odluka ove povelje nije realizirana. Naime, vojvoda Vlatko Vuković, prethodnik Sandalja Hranića, i knez Pavao Radinović udružili su se protiv Sankovića te ih zarobiše, a njihovu zemlju podijeliše. Pri tome, Pavao Radinović dobio je Konavle, pa Dubrovčani nisu mogli tamo preuzeti vlast. (7a)
Nakon prethodne noći, kada se oko na nebu se pojavila lijepa i za Dubrovnik neobična Sjeverna zora / Aurora boreale, osvjetlivši nebo kao da je već osvanula jutarnja zora, nitko nije mogao slutiti što će donijet sutrašnji dan, kada su Dubrovnik pogodila dva potresa koji su unemirali građane. Na današnji dan, 15. svibnja 1869. godine, iznenada oko 2 sata u noći začuo se jedan manji potres, dok se trešnja ponovila oko 7 sati ujutro. Najprije se osjetio u zraku neki čudan, ali dosta jaki udarac, a zatim je uslijedio snažan potres s tutnjavom. Narod je iznenađen i preplašen istrčao na ulice, a mnogi su bježali iz Grada na Pile i Ploče. Na zahtjev svekolikog puka oko 9 sati krenula je u ophod oko Grada velika procesija s Čudotvornom slikom Prečiste Djevice iz Velike Gospe i moćima svetoga Vlaha, moleći se Bogu da ih spasi eventualnog novog razornog potresa. (8)
Na današnji dan, 15. svibnja 1928. godine, doplovio je u Dubrovnik po prvi put novi i tada najljepši brod Dubrovačke parobrodarske plovidbe "Sveti Vlaho", i usidrio se između Lokruma i grada. Doplovio je iz Engleske, za samo 10 i pol dana, sav okićen zastavama, a na vrhu prove s velikom bijelom zastavom s likom svega Vlaha. (9)
Brzi razvoj turizma krajem 50-ih godina 20. st. uvjetovao je gradnju suvremene zračne luke. Izgradnja na lokaciji između Čilipa i Močića u Konavlima započela je 9. svibnja 1960. Zračna je luka puštena u promet dvije godine kasnije, na današnji dan, 15. svibnja 1962. godine, za čarter-letove, a potom i redoviti domaći i međunarodni promet. Od izgradnje Zračna luka Dubrovnik neprestano se uređivala i dograđivala, a njen daljnji razvoj nasilno i rušilački zaustavljen je ratnom agresijom. Nakon temeljite obnove rekordni promet iz prijeratne 1987. g. Zračna luka Dubrovnik ponovno je dosegla 2012. g. (10)
BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM
Na današnji dan, 15. svibnja 1762. godine, u Petrovaradinu gdje je stolovao kao biskup, umro je i pokopan u crkvi Sv. Jurja pred oltarom Sv. Franje Ksaverskog biskup i dobrotvor Nikola ĐIVOVIĆ. Na njegovu inicijativu i uloženih tisuću fiorina, 1758. godine, u katedrali je podignut oltar Sv. Ivanu Nepomuku, koji u baroknoj umjetnosti Dalmacije zauzima posebno mjesto.Njegovim podizanjem Nikola Đivović želio je očitovati poštovanje prema domovini, kada već nije mogao udovoljiti svojoj želji i molbi Dubrovačke Republike iz 1756., da bude dubrovačkim nadbiskupom. (11)
Na današnji dan, 15. svibnja 1964. godine, u Sarajevu jerođen Đuro Raguž, student Pomorskog fakulteta, nastanjen u Dubrovniku, poginuo 24. svibnja 1992. godine u Dubrovniku, kao pripadnik Odreda naoružanih brodova Dubrovnik, prilikom izvršenja borbene zadaće. (12)
Na današnji dan, 15. svibnja 1952. godine, u Visočanima u Dubrovačkom primorju je rođen Vicko Runje, trgovac, trajno nastanjen u Slanomu, poginuo 3. listopada 1991. godine u Slanom, kao vozač sanitetskog vozila. (13)
DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU
Na današnji dan, u petak, 15. svibnja 1992. godine, u Dubrovniku je u 17 sati bila proglašena zračna uzbuna. Trajala je jedan sat. U Komolcu je održan sastanak predstavnika naših oružanih snaga i okupatorske vojske. Bilo je govora o povlačenju okupatorske armije s našega područja u skladu s nekim dosadašnjim dogovorima kao i željom međunarodne zajednice. (14) Na današnji dan, 15. svibnja 2010. godine, Viši sud u Podgorici izrekao je prvostupanjsku presudu za ratne zločine počinjene u logoru Morinj. No, prizivni sud Crne Gore ukinuo je presude i predmet je vraćen na prvostupanjski postupak pred Višim sudom. Nakon trećeg suđenja Viši sud u Podgorici 2013. godine, objavio je presudu kojom je Menzalin osuđen na četiri, Lučić i Gligić na po tri, a Gojnić na dvije godine zatvora. (15)
Izvori i literatura:
(1) https://hr.wikipedia.org/wiki/Duhovi_(blagdan)
(2) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 355
(3) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR
(4) MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.
(5) http://www.hrt.hr/210692/organizacija/obiljezen-dan-hrt-a
(5a) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 355
(6) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ
(7) LUKŠA BERITIĆ, DUBROVAČKA ARTILJERIJA, str.25,26
(7a) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., PRVI DIO, Od osnutka do 1526., str. 168
(8) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ
(9) Hrvatski radio – I. program, Radio kalendar - Dogodilo se na današnji dan, urednica: Seida Obarčanin, pripremila: Maja Nodari, tekst: MATO KAPOVIĆ
(10) http://www.portaloko.hr/clanak/pogledajte-kako-je-izgledala-zracna-luka-u-cilipima-nakon-otvaranja-daleke-1962-godine/0/60966/
(11) HBL Anto Lešić (1993)
(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -182-
(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -65-
(14) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 163,164
(15) http://hr.wikipedia.org/wiki/Obrana_Dubrovnika
*http://www.centar-za-mir.hr/category/ps/sudenja-u-crnoj-gori/
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.