Gradoplov 15.11.2019.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 15. studenog 1409. godine, vlasnicima jama za smeće naređeno je da ih prije zatvore i time spriječe da nečist teče po ulicama i da se tako odstrani »smradni zrak«. (1) Na današnji dan, 15. studenoga 1410. godine, Veliko vijeće Dubrovačke Republike donosi propise za otok Mljet, čime Mljet postaje sastavni dio Republike. (2) Na današnji dan, 15. studenoga 1470. godine, napokon je riješeno pitanje utvrđivanja luke. Raspravljalo se o gradnji zida, koji se proteže od tvrđave sv. Ivana preko vrata od Ponte do Dvora. (3) Na današnji dan, te 1813. godine, uz pozdravnu paljbu s engleskog ratnog broda “Bashante” podignuta je u Cavtatu stara republikanska zastava. (4) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Albert, Marin, Berto, Leopold i Rafael. (5) U dominikanskim zajednicama obilježava se – sv. Albert Veliki. (6) Alkoholizam i druge ovisnosti odavno su postali teško rješiv problem velikom broju pojedinaca, obitelji i društava. Zbog toga je 15. studenog proglašen kao početak Mjeseca borbe protiv alkoholizma i drugih ovisnosti. Mjesec borbe protiv ovisnosti, počinje 15. studenog i traje sve do 15. prosinca. (7)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

S obzirom na obilje vijesti o blatu, nečistoći, smradu i smeću po gradskim ulicama, tijekom 14. i 15. stoljeća, može se zaključiti da su i higijenske prilike bile skromne, ali i da se u državnoj kancelariji često izriču raznovrsne zabrane, globe i prijetnje zatvorom ukoliko se ne udovolji zahtjevima vlasnika kuća ili stanara određene ulice koji se žale na nehigijenske postupke svojih susjeda ili stanovnika grada. Za ilustraciju navest ćemo neke od njih. Još 14. veljače 1412. godine, vikao je telal u Širokoj ulici da nitko ne smije bacati smeće i nečisti na ulicu i da se nitko ne smije umivati i prati pred svojom kućom ili dućanom, a sve uz prijetnju globom od 5 perpera. Još ranije, točnije 11. veljače 1395. godine, je zabranjeno otvarati nužnike bez dozvole kneza. Onome kome je već otvoren naređeno je da ga zatvori ili će platiti globu od 25 perpera. Dana 7. ožujka 1397. godine, odlučeno je da se u Dvoru napravi nužnik za »poslugu i ostale«. Svim vlasnicima jama za smeće je, na današnji dan, 15. studenog 1409. godine, naređeno da te iste jame što prije zatvore i time spriječe da prljavština teče po ulicama i da se tako od­strani »smradni zrak«. Dana 4. svibnja 1428. godine, odlučeno je da se uzmu u službu dva čistača koji će svakog dana obilaziti grad i paziti da netko ne prolijeva vodu, da ne baca smeće ili nečist na ulicu, a i da provjeravaju ispravnost pila. Određuje se i to da telal svake srijede i subote obilazi s njima grad i viče sve što je zabranjeno. (8) 

Na današnji dan, 15. studenoga 1410. godine, Veliko vijeće Dubrovačke Republike donosi pravila za otok Mljet, čime Mljet postaje sastavni dio Republike. Nakon donošenja mljetskog Statuta 1345. godine i nakon oslobađanja otočana od kmetske podložnosti, Dubrovčani su se polako počeli pripremati što prije uspostaviti svoju vlast na Mljetu. Diplomatskim su putem uspjeli pobuniti lokalno stanovništvo protiv opatije, te im pomogli da se riješe njezinog feudalnog gospodstva. Za vrijeme te borbe, Mljećani su primali bogatu pomoć iz Dubrovnika, ali kad su shvatili da dobivaju samo prividnu slobodu i da se njihova vlast sve više steže bilo je prekasno za bilo kakav otpor. Pobuna koju su Mljećani podigli bila je vrlo brzo ugušena, te je tada Dubrovnik svoju vlast proširio i na Mljet. Veliko vijeće je 9. rujna 1410. godine donio zaključak o podčinjavanju otoka Mljeta knezu Šipana i Otoka, a tog 15. studenog 1410. g., Veliko vijeće donosi propise o Mljetu čime je Mljet definitivno postao dio Dubrovačke Republike. Mljet će pod Dubrovnikom ostati sve do ukidanja Republike 1808. g. (9) 

Na današnji dan, 15. studenoga 1470. godine, napokon je riješeno pitanje utvrđivanja luke. O tome je vijećano i 10. istog mjeseca, ali tada nije donesen nikakav zaključak, već je predmet odložen za idući četvrtak, današnji dan, 15. studenog. Pošto je predmet utvrđenja unutrašnjeg dijela luke, u načelu primljen, zaključeno je, da s obzirom da se radi o izgradnji zida u luci, i to na onom dijelu, gdje pojedinci imaju kuće, vlasnici tih kuća ne mogu prisustvovati vijećanju, već moraju izaći.⁶²⁹ Zatim je zaključeno sa 17 protiv 4 glasa, da se novi zid za utvrđenje luke gradi odvojeno od kuća i da se između zida i kuća ostavi ulica široka 5 lakata (2,56 m). Protuprijedlog, da se prisloni uz kuće, odbačen je.⁶³⁰ Odlučeno je, da novi zid bude visok 16 lakata (8,2 m) a debeo 8 lakata (4,10 m).⁶³⁰ Zid, o kojem se tu raspravljalo, je onaj zid, koji se proteže od tvrđave sv. Ivana preko vrata od Ponte do Dvora. Do izgradnje tog zida grad je u tom kraju bio zatvoren tanjim, ali višim zidom, od kojeg se sačuvao jedan komad kod tvrđave sv. Ivana. Između starog zida i kuća nije bilo ulice, već su kuće bile naslonjene na sam zid, kroz koji su od prvog kata na više imale čak i prozore. Prozori prvog kata morali su biti zaštićeni jakim željeznim rešetkama, dok su gornji prozori bili slobodni, t. j. bez rešetaka. Razumljivo je, kako zapisuje Lukša Beritić u knjizi Utvrđenja grada Dubrovnika, da vlasnicima kuća, koje su bile uz stari zid, nije moralo biti pravo, da se gradi taj novi zid, koji će im sprečavati pogled u luku, te zbog toga pri vijećanju o njegovoj izgradnji vlasnici tih kuća nisu smjeli prisustvovati vijećanju. (10) 

Burni događaji krajem 1813. g. davali su neke iluzije kako bi se opet mmogla oživjeti Dubrovačka Republika, pa je po nagovoru Engleza na teritoriju bivše Republike podignut ustanak protiv Francuza. Uvidjevši da neće ništa postići bez suradnje dubrovačkog puka, kod kojeg je već raslo nepovjerenje spram saveznika, Englezi su počeli razmišljati da se dopusti podizanje dubrovačke zastave. i doista, 15. studenoga, te 1813. godine, uz pozdravnu paljbu 21-nog topovskog hica s engleskog ratnog broda “Bashante” u Cavtatu je podignuta stara republikanska zastava. Zastava svetoga Vlaha zalepršala je usred radosnog podvikivanja naroda, pucnjave pušaka i samokresa. U cavtatskoj crkvi se zapjevao Te deum”, a Vlaho Kaboga, pristankom naroda i Engleza proglašen je “ Privremenim upraviteljem Dubrovačke Republike”. Ustanici su zauzeli okolicu i počeli opsjedati grad. Iako su se u tom narodnom ustanku Dubrovčani s najvišim oduševljenjem hrabro borili, i to svi bez razlike: kmetovi, vlastela i pučani, te iako je i u samom gradu nastala pobuna  protiv Francuza i veliko oduševljenje za uspostavu Republike na demokratskoj bazi, bezobzirnost Bečkog kongresa, a i izdaja glavnog komandanta ustaničkih četa Vlaha Kaboge, kao i nesposobnost vlastele u gradu, omeli su tu nakanu naroda bivše Republike. Iz tog vremena imamo nekoliko svijetlih imena dubrovačkih rodoljuba, kao što su Ivo Natali, Marko Marinović, Vlaho Zglav, braća Milići iz Konavala, Frano i Pierko Bunić, Jero Natali, Pošve Ljevaica iz Župe i mnogi drugi. *No, unatoč obećanjima , nekoliko mjeseci kasnije, 28. siječnja 1814. g. istoga dana kada su Francuzi napustili Dubrovnik, u grad su - probivši Vrata od Pila - ušli Englezi i austrijska vojska, ali ne i prevareni dubrovački ustanici*. (11) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 15. studenoga 1688. godine, u  Dubrovniku je rođena pjesnikinja Benedikta Gradić, krsnog imena Pera, autorica pastirske igre koja se čuva u (Državnom Arhivu) u Dubrovniku, a nosi naslov Zbor pastijerski skupljen na polju od Betlema više poroda Jezusova složen u slovinske pjesni od prisvijetle Benedete Gradi gospođe aliti abadese manastijera dumana Svete Marie, godišta 1761.  Djelo pripada žanru božićne pastorale raširene u Dubrovniku u XVIII. st. i ima 394 stiha. Pisana je za scensko izvođenje (recitiranje i pjevanje); trima scenskim slikama pridružena su tri kora. (12)

Na današnji dan, 15. studenog 1870. godine, u Trstu je umro Vinko Čubranić, kotorski, dubrovački i trebinjsko-mrkanjski biskup. God. 1856. imenovan dubrovačkim biskupom, a 1857. apostolskim administratorom Trebinjsko-mrkanjske biskupije. (13)

Na današnji dan, 15. studenoga 1956. godine, u Dubrovniku je rođen Antun Kulišić (časnički namjesnik). Vozač, trajno nastanjen u Buićima, Župa Dubrovačka. U Domovinski rat uključio se 5. travnja 1993. Poginuo je nesretnim slučajem 20. travnja 1994. godine u Platu, kao pripadnik 163. brigade HV-e. (14) 

Na današnji dan, 15. studenoga 1967. godine, u Neoriću jerođen Ante Jerko Landikušić (bojnik). Rukovoditelj građevinskog stroja. U Domovinski rat uključio se dragovoljno 1991. Poginuo je 12. studenoga 1991. godine na Strinčjeri, kao pripadnik 9. bojne HOS-a 4. brigade, u borbi s neprijateljem. (15)   

Na današnji dan, 15. studenoga 1969. godine, u Dubrovniku jerođen Pero Koštro (časnički namjesnik). Pomorac, trajno nastanjen u Dubrovniku. U Domovinski rat uključio se dragovoljno 1. listopada 1991. Poginuo je 11. lipnja 1992. godine u Dubrovniku, nesretnim slučajem, kao pripadnik 163. brigade HV-e.  (od eksplozije ručne bombe) (16)

Na današnji dan, 15.studenoga 1965. godine, uDubrovniku je rođena povjesničarka, dr. sci. Rina Kralj-Brassard, znanstvena suradnica u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Uz znanstvene radove u časopisima, zbornicima objavljena joj je knjiga Djeca milosrđa. Napuštena djeca u Dubrovniku od 17. do 19. stoljeća, 2013. godine. (17) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u petak 15. studenog ratne 1991. godine, u 6. 30 sati označen je prestanak opće opasnosti, koja je trajala neprekidno punih šest i pol dana. Hidrogliserom »Krila Dubrovnika« pod zastavom UNICEF-a, kako bi se na licu mjesta uvjerili kakvo je stanje u Dubrovniku, doputovali su iz Pariza službeni predstavnici UNICEF-a. —Minobacačkim napadima izložena su sela Stonskog primorja Čepikuće, Lisac i Točionik. — Današnjim danom 1991. godine,započelo je krat­kotrajno varljivo primirje koje je Zapo­vjedništvo obrane iskoristilo kako bi što prije konsolidiralo i ojačalo oslabljenu obranu Grada. **U vrijeme dogovorenog prekida vatre, minobacačka i mitraljeska vatra otvarana je na Mokošicu i Sustjepan, a u Komolcu su paljeni stambeni i gospodarski objekti. ** (18) Na današnji dan, 1991. godine, kao civilne žrtve poginuli su Niko Veramenta, iz Stravče, rođen 1910., i Cvijeto Kise, iz Đurinića, rođen 1913. (19) —*Kao anakronističan kuriozitet spomenimo da je 15. studenoga 1991. godine, u Cavtatu upućen poziv Inicijativnog odbora Pokreta za demilitariziranu i autonomnu Dubrovačku Republiku. Njim pozivaju »sve rodoljubive građane Dubrovačkog područja i sve one koji su zavičajno vezani za ovu regiju, da se bez obzira na nacionalnu, vjersku ili bilo kakvu drugu pripadnost, pridruže svojom zajedničkom podrškom« tom izvanstranačkom Pokretu da »spasimo Dubrovnik i sva ostala mjesta Dubrovačke regije od svih mogućih razaranja«. Istaknuvši da je Dubrovnik u opasnosti dok god »bude u sastavu drugih država ili regija, jer će one, kao što je to i danas slučaj, Dubrovnik koristiti za ostvarenje svojih političkih ciljeva«, kažu: »Došlo je vrijeme, da poslije dugog perioda jednoumlja i početka perioda bezumlja, ponovo uzmemo našu sudbinu u svoje ruke i ne dozvolimo da budemo dovedeni do propasti.« Poziv nije potpisan. (20) Nakon 15. studenoga 1991. g., uz posade s brodovima, te tehničku i ra­darsku služba, u sastavu Odreda naoružanih brodova djeluju i mineri i diverzanti. (21) 

Izvori i literatura:

(1) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 18

(2)https://hr.wikipedia.org/wiki/Mljet#Dubrova.C4.8Dka_vlast_na_Mljetu

(3) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 99

(4) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 206

(5)http://www.zupa-rovisce.com/hr/index.php/katolicki-kalendar#lipanj-2016

MARIJA, KATOLIČKI KALENDAR 2016.

(6) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(7)http://www.malinska.hr/pdf/pvshd.pdf

http://www.studiom.hr/studiom2013/sadrzaj-arhiva/vijesti/aktualnosti/7208-mjesec-borbe-protiv-alkoholizma-i-drugih-ovisnosti

(8) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 18

(9)https://hr.wikipedia.org/wiki/Mljet#Dubrova.C4.8Dka_vlast_na_Mljetu

(10) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 99

(11) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 206

* SUAD AHMETOVIĆ, DUBROVAČKI KURIOZITETI IZ DVA MINULA TISUĆLJEĆA, str. 212,213,214

(12) HBL Davor Dukić (2002)

(13) HBL Anto Lešić (1993)

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -234-

(15) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -138-

(16) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -193-

(17)http://www.zavoddbk.org/index.php?option=com_content&task=view&id=42

(18) Časopis Dubrovnik, br. 2 1992. Dubrovnik u ratu, str 538

*VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 35

**POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, TRPIMIR MACAN, Str. 75,76

(19) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 267, 269

(20) POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, TRPIMIR MACAN, Str. 75,76, *78, **Str. 92

(21) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 21,30