Gradoplov 16.05.2020.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 16. svibnja 1599. godine, u Dubrovniku je umro Didak Pir, pravog imena Isaia Koen, portugalski i hrvatski humanist, latinski pjesnik. (1) Na današnji dan, 16. svibnja 1955. godine, u Dubrovniku je rođena dubrovačka i hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica Perica Martinović. (2) Uz današnji dan, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Ivan Nepomun, Margarita i Andrija. (3)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Na osnovi odredaba Vijeća umoljenih o obrani i utvrđenju grada iz  ožujka 1418. godine, s ciljem da se svi radovi usredotoče na izgradnju gradskih zidina, prema moru, i prema kopnu, i Malo vijeće tijekom te godine donosi niz zaključaka, o utvrđivanju grada. Pa tako, na današnji dan, 16. svibnja te 1418. godine, Malo vijeće zaključuje, da se povisi zid između kule Mula i zida sv. Ivana za 7 lakata (3,57 m). Zaključuje se da se na toj novoj visini zida probiju nova vrata kule Mula, tako da se u nju može doći samo preko tog zida, a stara vrata kule, koja su bila otvorena nisko, da se zazidaju, te da se za uzlaženje na zid sv. Ivana napravi kameno ste­penište, a na povišenom zidu prema vanjskoj strani napravi krunište, i prema unutarnjoj svodići (archetti) širine 1 lakat. Zid sv. Ivana, sadašnji je unutarnji zid tvrđave sv. Ivana, ili kako ju je Republika zvala tvrđava sv. Ivana na Mulu, koji je u blizini crkve Gospe od Karmela, na mjestu koje je stajala starodrevna crkva sv. Ivana. Kula od Mula je današnji srednji dio te tvrđave, u koju je ta kula potpuno uzidana. Između gradskog zida kod sv. Ivana i te kule, koja je već bila izvan gradskog opsega, išao je spojni zid, u kojemu su nekoć bila vrata od Mula (porta Moli). Pred tom kulom na mjestu, koje danas zauzima polukružni dio tvrđave, bio je nasip - gat, talijanski molo, odakle i dolazi ime kuli i vratima. Do tih godina u kulu se ulazilo iz prizemlja, što znači, da su vrata bila izvan opsega samog grada. „Ostatke tih vrata vidimo i danas na obali“, zapisao je Lukša Beritić u knjizi Utvrđenja grada Dubrovnika. (4) 

Trgovci papirom i pergamentom, koji su opskrbljivali urede Dubrovačke Republike i uvezivali knjige, navedeni u izvorima kao librari ili knjižari, pridonijeli su u 16. stoljeću strukturiranju upravnog i sudskog aparata. Silvestar Barletto, koji je 1567. g., u Dubrovniku imao i svoju knjižaru, naslijedio je u službi državnog knjižara svećenika Nikolu Allegrettija 29. ožujka 1569. Tog je dana Malo vijeće prihvatilo prijedlog da ga se zaposli kao knjižara umjesto preminulog Allegrettija »radi izrade, popravka i uvezivanja knjiga koje su potrebne i bit će potrebne našem [Kneževu] dvoru, s uobičajenom obvezom i isplatama. Nedugo pošto je zadobio povjerenje vlasti i počeo raditi kao knjižar, Barletto je 18. travnja 1569. dobio naknadu od dvadeset dukata za kupovinu pergamenta u Italiji, pošto mu je pomogao kao jamac plemić Vlaho Ivanov Tudizić. Ovakva praksa da država posuđuje novac knjižaru kako bi nabavio pergament uz prethodno jamstvo privatne osobe u Dubrovniku čiji se javni ugled ne dovodi u pitanje, postojala je i za vrijeme Barlettova prethodnika, Allegrettija. On je, na današnji dan, 16. svibnja 1567. godine, dobio 12 dukata odlukom Malog vijeća da nabavi knjige za potrebe Kancelarije i Notarijata, pošto je kao jamac u njegovo ime istupio plemić Petar Jakova Lukarević. Barletto se u službi državnog knjižara održao dulje od tri desetljeća. (5) 

Godinama  nakon potresa 1667., donosile su se odluke koje su za zadaću imale očuvanje opstojnosti Grada i Republike, a posebno onih tvrđava za Republiku od iznimne obrambene važnosti. Na današnji dan, 16. svibnja 1675. godine, donesena je odluka da se odstrane ruševine pod gradskim zidinama sa strane mora. (5a) 

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

Na današnji dan, 16. svibnja 1599. godine, u Dubrovniku je umro Didak Pir, pravog imena Isaia Koen, portugalski i hrvatski humanist, latinski pjesnik. Podrijetlom je iz bogate obitelji portugalskih Židova. Od 1558. nastanio se u Dubrovniku, u kojem je boravio do smrti, puna četiri desetljeća. Radio je kao učitelj klasičnih jezika i književnosti u dubrovačkoj školi. Bio je u prisnim odnosima s mnogim uglednim Dubrovčanima. Upravo boraveći u Dubrovniku, uspio je tiskati najveći broj vlastitih tekstova, od kojih su neki nastali i mnogo prije. Tako je 1582. u Mlecima, a nedugo potom i u Krakovu, objavio pjesmu O današnjim uglednim dubrovačkim obiteljima, za koju ga je u kolovozu sljedeće godine dubrovački Senat i nagradio. Krnji epilij O sv. Vlahu, zaštitniku Dubrovačke Republike ostao je u rukopisu. Njegovo je pjesništvo bogato vrelo podataka za kulturnu povijest Dubrovnika u drugoj polovici XVI. st. (6)

Na današnji dan, 16. svibnja 1931. godine, u rodnom Dubrovniku je umro povjesničar Antonije (Antun) Vučetić. Od 1906–08. bio je urednik časopisa Srđ. Reaktiviran je kao ravnatelj Dubrovačkoga arhiva od 1921–24. godine. Od 1928. dopisni je član Srpske kraljevske akademije. Osnovao je dubrovačko učeno društvo »Sveti Vlaho« i pokrenuo njegov Glasnik (1929). Pretežno u dubrovačkim listovima (Dubrovnik, Dubrovački list, Narod, Narodna svijest, Srđ) objavljivao je građu i članke iz dubrovačke povijesti. Uz (Ivana Krstitelja) Tkalčića i (Josipa) Jelčića u nizu Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium sabrao je zaključke dubrovačkih vijeća iz XIV. st.: Dubrovački spomenici. Knjige reformacija (Monumenta ragusina. Libri reformationum, II, 1882). Objavljena su mu djela: Lokrum i odnošaji Dubrovnika sa Mletcima (1889), Mali vogj putnicima za Dubrovnik i okolicu (1910). (7)

Na današnji dan, 16. svibnja 1955. godine, u Dubrovniku  je rođena dubrovačka i hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica Perica Martinović. Nakon završene gimnazije upisuje Akademiju dramske umjetnosti u Zagrebu, gdje 1978. diplomira u klasi prof. Joška Juvančića. Od tada, kao slobodna dramska umjetnica radi sve do ulaska u agažman GDK "Gavella", 1. lipnja 2006. godine. *Nastupala je u predstavama Kazalište Marina Držića, od 1972.g., a na Dubrovačkim ljetnim igrama ostvarila je zapažene uloge u brojnim predstavama: od 1976.g. do danas. Perica Martinović glumi i u televizijskim dramama, serijama i na filmu. (8) 

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u subotu, 16. svibnja ratne 1992. godine, kao i na ostalim hrvatskim bojištima i na dubrovačkom području bio je relativno miran ratni dan. Tijekom prethodne noći izglasana je nova Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. U njoj se traži hitno razoružanje Jugoslavenske armije u Bosni i Hercegovini, te njezino hitno povlačenje s teritorija ove republike. (9) 

Izvori i literatura:

(1) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(2) http://www.gavella.hr/ansambl/martinovic_perica

(3) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(4) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIK, str. 40

(5) R. Seferović, Dubrovački knjižari 16. stoljeća u državnoj službi, Arh. vjesn., god. 51 (2008), str. 371-393

Relja Seferović, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku

“DUBROVAČKI KNJIŽARI 16. STOLJEĆAU DRŽAVNOJ SLUŽBI”

UDK 656.4:352(497.5 Dubrovnik)“15“ Izvorni znanstveni rad

(5a) LUKŠA BERITIĆ, UTVRĐENJA GRADA DUBROVNIKA, str. 195

(6) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(7) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(8) http://www.gavella.hr/ansambl/martinovic_perica

(9) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 164,165