Gradoplov 17.01.2022.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 17. siječnja, počinju, a Čistom srijedom završavaju Lastovski pokladi, najpoznatiji i najstariji na području Republike. (1) Na današnji dan, 17. siječnja 1457. godine, vlada je zaključila da se na Dančama podigne zidani lazaret. (2) U katoličkom kalendaru i Dubrovačkoj Biskupiji, današnji dan, 17. siječnja obilježava se kao spomendan sv. Antuna, opata. (3) Sv. Antun, opat, svetkovina je u Malom Stonu i Maranovićima i slavi se kao Naslov župne crkve, a u Trsteniku je blagdan i slavi se kao Naslov mjesne crkve. (4) Sv. Antun, opat još se slavi u mjestima Dubrovačke Biskupije: Blatu, Koločepu, Lastovu, Putnikoviću, Topolom/Štedrici i Žrnovu. (5) Blagdan Sv. Antuna Opata obilježavao se 17. siječnja i u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike. Kult Sv. Antuna Opata na dubrovačkom području bio je snažan, naročito u srednjem vijeku. Posvećen mu je niz crkava i kapelica, među kojima je najvažnija ona na Pločama, središte istoimene bratovštine. (Vidi: S. Stojan. »Kult Svetog Antuna Opata«: 114-119). Kao praznik, popisan je u svim dubrovačkim kalendarima. (6) Uz današnji dan, 17. siječnja, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Antun, Lucije, Vojmil, Lavoslav, Rozelina i Julijan. (7)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

Najpoznatiji i najstariji pokladi na području Republike su oni s otoka Lastova. Prvi put spominje se 1390. godine u Statutu Lastova kao „carnevale“. Prema legendi slavi se u spomen jednog povijesnog događaja. Katalonski gusari napali su Korčulu te poslali glasnika na Lastovo preko kojeg su tražili njihovu bezvujetnu predaju. Stanovnici Lastova na to su se naoružali, a žene i djeca popeli su se na brdo Hum gdje su se u crkvi svetog Jurja molili za pomoć. Ona je došla u vidu oluje koja je uništila flotu katalonskih gusara. Lastovci su tada uhvatili katalonskog glasnika te ga za porugu preveli na magarcu kroz mjesto. Nakon toga su ga triput spustili niz „uzu“ (konop) te ga živog zapalili. Pokladi počinju blagdanom svete Antonete, na današnji dan, 17. siječnja, a završavaju Čistom srijedom. Na Pokladni utorak, najsvečaniji dan, Pokladari i Lijepe maškare sudjeluju u povorci kroz mjesto. Vrhunac proslave je spuštanje Poklada niz 300 metara dug konop (uze) uz pucnjavu topova. Spuštanje se ponavlja tri puta. 2009. g. osnovana je udruga „Lastovski poklad“ koja brine o organizaciji i očuvanju starog pokladnog običaja na najudaljenijem naseljenom otoku Dubr.-neretvanske županije. (8)

Na današnji dan, 17. siječnja 1457. godine, vlada je zaključila da se na Dančama podigne zidani lazaret, a uz nje¬ga crkva posvećena Bogorodici. Za uzdržavanje konfiniranih određeno je 6 dinara dnevno, a u slučaju potrebe, odredila je onamo poslati liječnika, brijača, svećenika i poslugu.

No, do početka gradnje prošlo je 8 godina. 1465. g. odlukom Senata kamenar Mihoč započeo je gradnju lazareta na Dančama. Uz ovu kuću, dugu oko 20 m, a široku oko 6 m, sagrađeno je i nekoliko manjih kućica, u koje su smješteni članovi obitelji okuženih, i oni koji su preboljeli zarazu. Ovim je građe¬vinama pridodata i cisterna, a kako je već ranije podignut i dugačak zid kojim se cijeli ovaj kompleks odvajao od puta prema gradu, i time strogo izolirao, može se zaključiti da su Danče od 1466. g. imale lazaret izgrađen po svim propisima. Uz ovaj kontumac sagrađena je i kapelica Gospe od Danača, koja se sačuvala i do današnjih dana. Sačuvale su se i slike Nikole Božidarevića, najvrednije umjetničko blago Dubrovnika iz XV stoljeća. (9)

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

R: Na današnji dan, 17. siječnja 1783. godine, u Dubrovniku je rođen pjesnik Niko Lujo Pucić, poglavito autobiografskog nadahnuća, obilježenog melankoličnim tonovima i nostalgičnom vizijom negdašnje slobode Dubrovačke Republike. (10)

U: Na današnji dan, 17. siječnja 1910. godine, u Zadru je umro hrvatski fotograf Tomaso Burato, rođen u Dubrovniku, autor triju najstarijih fotomonografija u Hrvatskoj s vedutama i kulturnoumjetničkom baštinom Zadra (1875. i 1886). (11)

R: Na današnji dan, 17. siječnja 1953. godine, u Dubrovniku je rođen Pero Sršen (narednik), inženjer strojarstva, pomorac, trajno nastanjen u Dubrovniku, kao član posade MB "Perast" ubijen 5. listopada 1991. godine u Slanom. (12)

R: 17. siječnja 1958. godine, u Janjini na Pelješcu je rođen Dražen Vatović, (časnički namjesnik), ugostitelj, trajno nastanjen u Janjini, dragovoljac Domovinskog rata, stradao nesretnim slučajem 17. listopada 1991. godine u Ponikvama na Pelješcu. (13)

R: Na današnji dan, 17. siječnja 1958. godine, u Kninu je rođen Ljubomir Todorovski (inspektor), trajno nastanjen u Stonu, kao djelatni pripadnik MUP-a poginuo 5. prosinca 1991. u Malom Stonu, prilikom izvršenja borbene zadaće. (14)

U: Na današnji dan, 17. siječnja 1979. godine, u rodnom Dubrovniku umro je kapetan duge plovidbe, turistički djelatnik i pomorski publicist Zvonimir GOIĆ, 1935. pokretač i urednik časopisa Dubrovačka rivijera, te 1954. pomorskog časopisa Naše more u kojemu je surađivao do smrti. (15)

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u petak 17. siječnja 1992. godine, otvarana je vatra iz Lozice po Solitudu u Lapadu. (16) Zapovjedništvo obrane Općine Dubrovnik (ZOOD) prosvjedovalo je zbog »dovođenja novih snaga u područje 'Šel'« u Rijeci dubrovačkoj, te »na područje kamenoloma Dubac 230 do 250 novih ljudi«. (17) Tijekom Domovinskog rata svoje živote za slobodu Dubrovnika i Hrvatske dali su na Južnom bojištu brojni pri¬padnici postrojbi Hrvatske vojske iz svih krajeva naše domovine. Na današnji dan, 17. siječnja 1993. godine, poginuo je pripadnik 4. brigade HV-e, Ante Ercegović. (18) Do okončanja Domo¬vinskog rata i neposredno nakon njega u dubrovačkim postrojbama Hrvat¬ske vojske poginulo je više dubrovačkih hranitelja. Na današnji dan, 17. siječnja 1994. godine u Stravči, kao pripadnik 163. brigade HV-e, prilikom izvršenja ratne zadaće poginuo je Cvijeto Ljubić. (19)

Izvori i literatura:

(1) Izvor: www.lastovski-poklad.hr

https://www.facebook.com/durepublika

(2) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 82,83

(3) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(4) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(5) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(6) NELLA LONZA, KAZALIŠTE VLASTI – CEREMONIJAL I DRŽAVNI BLAGDANI DUBROVAČKE REPUBLIKE U 17. I 18. STOLJEĆU, str. 337

(7) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(8) Izvor: www.lastovski-poklad.hr

https://www.facebook.com/durepublika

(9) JURICA BAČIĆ, NEKAD U DUBROVNIK – HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE PRILIKE U DUBROVNIKU U XV STOLJEĆU, str. 82,83

(10) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

(11) http://www.enciklopedija.hr/

(http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/leksikoni/318-hrvatski-opci-leksikon)

+ HBL Nada Grčević (1989)

(12) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -77-

(13) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -101-

(14) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. -152-

(15) HBL Tatjana Delibašić (2002)

(16) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 104

(17) TRPIMIR MACAN, POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, Str. 134,135

(18) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Str. -253-258-

(19) VJEČNI KAO DOMOVINA, SPOMENICA POGINULIM DUBROVAČKIM BRANITELJIMA U DOMOVINSKOM RATU, Autori spomenice: VARINA JURICA TURK, MIŠO ĐURAŠ, Sunakladnici: UDRUGA RODITELJA POGINULIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA, DUBROVNIK, UDRUGA UDOVICA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA RH, DUBROVNIK, Str. 50 , VJEČNI KAO DOMOVINA, Str. -232- Cvijeto Ljubić